Bar: Promovisana knjiga “Potapanje kraljeve jahte Rumija” Milana Šćekića
Izvor, foto: Bar info
Autorka: Ivanka Leković
Povodom Svjetskog dana knjige i autorskih prava, u Narodnoj biblioteci i čitaonici „Ivo Vučković“ promovisana je knjiga „Potapanje kraljeve jahte Rumija“ autora Milana Šćekića.
Autor, Goran Pajović i Muharem Muratović približili su publici značaj ove intrigantne i nedovoljno razjašnjene istorijske teme.
Goran Pajović je kazao da je autor „na poseban, ali metodičan način sublimirao jednu skoro nepoznatu temu, koja se nalazi na nekoliko stotina metara od barske obale“.
On je podsjetio da je sa autorom prije dvije godine razgovarao o jahti „Rumija“.
-Tražili smo način da napravimo neki multimedijalni događaj, koji će objediniti više sitnijih i krupnijih, do sada nepoznatih stvari, koje su okosnica ovog događaja.
Kroz priču koja je počela prošle godine i završila se krajem decembra prošle i početkom januara ove godine, uspjeli smo da realizujemo tu zamisao.
Radi se o multimedijalnom projektu koji je valorizovao jahtu „Rumija“ kroz knjigu, dokumentarni film i kroz skulpturu ili 3D sliku koju je uradio poznati crnogorski vajar Ivan Kapičić-istakao je Pajović.
Autor je podsjetio da je dokumente koje je objavio u knjizi pronašao još dok je radio kao profesor istorije u OŠ „Mrkojevići“.
-Ja sam vidio da tamo postoje cijeli spisi o događaju koji se desio drugog marta 1915. godine u barskom akvatorijumu.
Vidio sam da je zbog potapanja ovog broda isleđivano dvadesetak ljudi.
Kada sam uporedio ono što sam našao sa onim što postoji u literaturi sa građom koja postoji o ovom događaju, vidio sam da se tu brojne stvari ne poklapaju.
Nažalost, ova tema bila je dugo van istraživačke preokupacije naučne javnosti.
Ovom temom se u suštini jedini bavio kod nas Dinko Franetović u svojoj monografiji ‘Istorija pomorstva i ribarstva’ objavljenoj u Titogradu 1960. godine, na nekih dvije strane-kazao je Šćekić.
Muharem Muratović kazao je da je jahta „Rumija“ bila prava prezentacija dvora, kralja i ove države.
Podsjetio je da je to vrijeme bilo teško za Crnu Goru, iscrpljenu od Balkanskih ratova.
-To su bile najgladnije, najteže godine za Crnu Goru i njeno stanovništvo. Crna Gora je tada imala najviše vodene puteve – jezero, obalu, Bojanu.
Svi ostali putevi i komunikacije su bili teški, teren je težak, tvrd je taj kamen za puteve.
Jahta je bila sve – oličenje suverene države, diplomatski, porodični kraljev dom-istakao je on.
Podsjetio je i da „Rumija“ nije bila prva jahta kralja Nikole.
Muratović smatra da je vrlo pažljivo i promišljeno isplanirano kako „simbol crnogorske države, suverenosti, nezavisnosti, potopiti”.
-Tada je Crna Gora izgubila suverenitet, što su potvrdile kasnije godine i sve kroz što je prolazila. No, ima tu neka čudna magija.
Dugo je bila na dnu i uspjela je da dočeka kralja. Kad je kralj ušao u luku, prvog avgusta 1989. godine, jahta ga je čekala-.
Pajović je zahvalio Turističkoj organizaciji (TO) Bar koja je podržala ovaj projekat i naglasio da knjiga, osim istorijskih činjenica, nudi i uvid u tridesetak ličnih priča i podsjeća na bogatstvo jezika ovog kraja.
Događaj je, smatra on, toliko zanimljiv i slojevit da bi mogao da bude tema igranog filma.
Književno veče bilo je završnica cjelodnevnog progama koji je Kulturni centar Bar organizovao povodom Svjetskog dana knjige i autorskih prava.
.jpg)
 (1) (2).png)
