• -
• 25 Apr, 2026. 07:48h

Ćalasan: Narodni muzej između tradicije i inovacije

Izvor: RTCG

Autorka: Biljana Babović

Foto: NMCG

Narodni muzej Crne Gore (NMCG) počeo je sa programom obilježavanja 130 godina od osnivanja i 100 godina od obnove rada, a kako ističe direktor Jakša Ćalasan za Portal RTCG, jubilej nije samo prilika za retrospektivu, već i za kritičko promišljanje uloge muzeja danas – šta znači savremenom društvu i kako može biti relevantan novim generacijama.

Ćalasan ističe da ovi jubileji predstavljaju izuzetno važan trenutak za Narodni muzej Crne Gore, jer podsjećaju na duboke istorijske korijene institucije, ali i na njenu sposobnost da opstaje, obnavlja se i razvija kroz različite društvene i političke okolnosti.

-Sto godina od obnove rada govori o snazi ideje muzeja kao čuvara kulturnog identiteta i kolektivnog pamćenja, čak i u izazovnim vremenima.

Ovaj jubilej nije samo prilika za retrospektivu, već i za kritičko promišljanje naše uloge danas – šta muzej znači savremenom društvu i kako može biti relevantan novim generacijama.

Takođe, on nas obavezuje da dodatno unaprijedimo standarde rada i otvorimo se prema javnosti-naglasio je Ćalasan.

Direktor jedne od najstarijih institucija kulture ocjenjuje da Muzej danas nije statična institucija, već dinamičan prostor koji se kontinuirano prilagođava i upravo zato ovaj jubilej vide kao prekretnicu, trenutak potvrde kontinuiteta, ali i jasne definicije pravca budućeg razvoja.

Muzej, ističe, simbolizuje spoj tradicije i savremenosti, ali tu je i odgovornost da se kulturno nasljeđe učini dostupnim i razumljivim svima i u tom smislu jubilej vide kao poziv na zajedničko učešće svih aktera društva u očuvanju i interpretaciji kulurne baštine.

Muzej postaje platforma za razgovor između institucije i publike

U okviru programa obilježavanja jubileja planiran je u junu stručni skup „Muzej kao mjesto dijaloga“, gdje će se staviti fokus na savremenu ulogu muzeja, odnosno na promjenu u načinu na koji funkcioniše u odnosu na zajednicu.

To, kaže Ćalasan, znači aktivno uključivanje građana – ne samo kao publike, već kao učesnika u kreiranju sadržaja, bilo kroz izložbe, dijeljenje ličnih iskustava ili davanje inputa u oblikovanju programa.

-Dijalog podrazumijeva dvosmjernu komunikaciju: muzej ne samo da prenosi znanje, već i sluša, uvažava i podstiče razmjenu različitih mišljenja i perspektiva i u tom smislu, muzej postaje platforma za razgovor, ne samo između institucije i publike, već i među samim posjetiocima.

Važno je da izložbe i programi otvaraju prostor za zajedničko promišljanje tema kao što su istorija, identitet, tradicija, ali i savremeni društveni izazovi.

Takav pristup podrazumijeva inkluzivnost, otvorenost i spremnost da se čuju i oni glasovi koji su ranije bili marginalizovani.

Naš cilj je da muzej bude mjesto susreta, razmjene i razumijevanja-poručuje Ćalasan.

Naglašava i da je saradnja među muzejskim institucijama od suštinskog značaja, posebno zajedničko djelovanje na projektima koji prevazilaze nacionalne okvire.

U regionu koji dijeli slične istorijske i kulturne slojeve, ta saradnja ima dodatnu vrijednost.

-Stručni skupovi poput ovog nijesu samo mjesto razmjene ideja, već i prilika za uspostavljanje konkretnih partnerstava, pokretanje zajedničkih inicijativa i usklađivanje savremenih muzeoloških praksi.

Upravo kroz takve susrete dolazi do konkretnih pomaka, od zajedničkih izložbi do edukativnih programa i razmjene stručnjaka-kaže on.

Pripremljen program koji povezuje prošlost, sadašnjost i budućnost institucije

Narodni muzej Crne Gore je, ističe Ćalasan, pripremio program koji na simboličan način povezuje prošlost, sadašnjost i budućnost institucije, a centralni događaj biće dvije velike jubilarne izložbe koje će biti otvorene početkom maja.

-Prva, u Galeriji 'Miodrag Dado Đurić', prvi put će predstaviti sve muzejske jedinice kao jedinstven sistem.

Koncept izložbe zasniva se na motivu niti, kao metafori trajanja, pamćenja i povezanosti.

Svaka muzejska jedinica biće predstavljena kroz svoj tematski okvir, od arheologije i etnologije, preko istorije, do umjetnosti i arhivske građe, čime se gradi cjelovita slika kulturnog identiteta.

Druga izložba, koja će istog dana biti otvorena u Biljardi, donosi svojevrsni 'hod kroz vrijeme', prikaz razvoja muzeja od njegovih začetaka u 19. vijeku, preko osnivanja 1896. i obnove 1926. godine, pa sve do danas.

Poseban segment biće posvećen 'nevidljivom' radu muzeja – kustosima, konzervatorima i istraživačima.

Uz to, biće promovisana i objedinjena monografija Narodnog muzeja koja predstavlja trajni zapis o jednom vijeku rada institucije.

Program će biti zaokružen svečanom akademijom u Sali 'Ivan Crnojević', a u međuvremenu ćemo imati i niz drugih dešavanja-objašnjava Ćalasan.

Program obilježavanja jubileja počeo je na otvorenom, čime se, navodi Ćalasan, željelo poručiti da muzeji nijesu izolovani i zatvoreni sistemi, već institucije koje traže neposrednu komunikaciju sa zajednicom.

-Izlazak izvan fizičkih zidova muzeja omogućava da se približimo onima koji možda nijesu redovni posjetioci, ali i da kulturne sadržaje učinimo dostupnijim i vidljivijim.

U savremenom kontekstu sve veći značaj dobija edukativna i društvena uloga Muzeja.

Kroz radionice, izložbe na otvorenom i različite javne programe, ostvarujemo direktnu interakciju sa građanima i postajemo dio njihovog svakodnevnog života.

Upravo takvi formati doprinose stvaranju osjećaja zajedništva i pripadnosti kulturnom nasljeđu-naglašava direktor Muzeja.

Ćalasan ističe da se sve više prepoznaje značaj participativnog pristupa, ali taj proces još uvijek nije u potpunosti razvijen.

-Postoji prostor za značajno unapređenje, posebno u smislu uključivanja publike već u ranim fazama planiranja izložbi, kroz zajednički izbor tema, sadržaja i interpretacija.

Umjesto povremenih i projektnih aktivnosti, potrebno je razvijati dugoročne programe saradnje sa školama, lokalnim zajednicama i pojedincima.

Takođe, muzeji treba da budu otvoreniji za različite glasove i iskustva, omogućavajući višeslojna tumačenja iste teme.

Interaktivni formati, poput radionica i diskusija, dodatno jačaju tu dimenziju dijaloga.

Međutim, ključni element ostaje izgradnja povjerenja, jer publika mora vidjeti da se njeni prijedlozi ne samo čuju, već i konkretno primjenjuju u radu institucije.

Tek tada muzej može postati istinski zajednički prostor-navodi direktor Muzeja.

Ogroman potencijal za razvoj muzejske edukacije u Crnoj Gori

Jedan od ciljeva skupa je, kako naglašava, i jačanje muzejske edukacije koja ima ogroman potencijal za razvoj u Crnoj Gori, posebno kroz kreiranje raznovrsnih i inkluzivnih programa prilagođenih različitim uzrastima i interesovanjima.

Ključno je, kaže Ćalasan, da sadržaji budu ne samo informativni, već interaktivni i povezani sa svakodnevnim iskustvom posjetilaca.

-Cilj je da muzeji ne budu samo mjesta gdje se nešto posmatra, nego i gdje se aktivno uči.

Kroz radionice, predavanja i vođene obilaske posjetioci se podstiču da istražuju i uče kroz iskustvo, što im pomaže da bolje razumiju kulturno nasljeđe.

Važno je i povezivanje muzeja sa školama i fakultetima, kako bi postali dio redovnog obrazovanja.

Savremene tehnologije kao što su digitalne izložbe, multimedijalni sadržaji i onlajn platforme, sa čime smo već krenuli, omogućavaju veću dostupnost i fleksibilnost u učenju.

 U tom pravcu vidimo ključni prostor za razvoj, a to je spoj tradicionalnog znanja i savremenih metoda prenosa tog znanja-kaže Ćalasan.

Promijenile se potrebe publike, potrebna ulaganja u digitalnu infastrukturu

On objašnjava i da su se potrebe publike značajno promijenile i da današnji posjetilac ne želi da bude pasivni posmatrač, već aktivni učesnik koji traži interakciju i lično iskustvo i da u Muzeju aktivno razmišljaju i rade u tom pravcu.

-Upravo zato Narodni muzej Crne Gore ulaže napore da tradicionalne muzeološke principe uskladi sa savremenim pristupima.

Uveli smo brojne digitalne sadržaje – od 3D modela Njegoševog mauzoleja i reljefne karte, do interaktivnih tura i VR aplikacija koje omogućavaju virtuelne obilaske istorijskih prostora i lokaliteta, uključujući i Crvenu Stijenu.

Posebno je značajan proces digitalizacije arhivske građe, koja u pojedinim segmentima datira i više od sedam vjekova.

Time, ne samo da čuvamo vrijedan materijal, već ga činimo dostupnim široj javnosti.

Balans između tradicije i inovacije postiže se upravo kroz ovakvu sinergiju – očuvanjem autentičnosti i uvođenjem novih načina interpretacije-naglašava Ćalasan.

Direktor dodaje i da su muzeji nezaobilazan segment savremene turističke ponude, posebno u zemlji kao što je Crna Gora, koja svoju prepoznatljivost u velikoj mjeri gradi na kulturnom i istorijskom nasljeđu.

Dobra muzejska ponuda podstiče turiste da se duže zadrže i da bolje dožive mjesto koje posjećuju, pa su u narednoj sezoni biti dvije velike izložbe, uz dodatne sadržaje koji spajaju učenje i savremenu tehnologiju.

Poseban fokus biće na tome da se kulturno nasljeđe predstavi na jasan, zanimljiv i pristupačan način, koji kombinuju edukaciju i savremene tehnologije.

Što se tiče izazova sa kojima se suočava danas Narodni muzej Crne Gore, Ćalasan ističe da je to potreba za značajnijim ulaganjima u digitalnu infrastrukturu.

Bez toga, muzeji rizikuju da zaostanu za savremenim standardima i očekivanjima publike.

-Digitalizacija fondova, razvoj novih tehnologija i unapređenje prezentacije sadržaja zahtijevaju kontinuirana sredstva i strateško planiranje.

S druge strane, upravo u tome vidimo i veliku šansu, da kroz razvoj kulturnog turizma, jačanje međunarodne saradnje i korišćenje dostupnih fondova, muzej dodatno unaprijedi svoj rad i vidljivost-naglašava Ćalasan.

Direktor Narodnog muzeja naglašava da ovim programom i novim projektima i inicijativama u prethodnom periodu žele da poruče da Muzej nije zatvoren prostor prošlosti, već otvoreno mjesto za razumijevanje sadašnjosti i oblikovanje budućnosti.

-Želimo da Narodni muzej Crne Gore bude mjesto koje okuplja, povezuje i inspiriše različite generacije.

U budućnosti vidimo njegov razvoj kao još otvoreniju, inkluzivniju i tehnološki savremeniju instituciju, koja aktivno komunicira sa društvom i odgovara na njegove potrebe.

Ključ je u balansu između očuvanja nasljeđa i njegove savremene interpretacije, odnosno između tradicije i inovacije-poručuje Ćalasan.

• Tagovi:
• Narodni muzej
• NMCG
• Muzej
• Jakša Čalasan
• Jubilej