Bar, Crna Gora
31 Mar. 2026.
post-image

Stanišić: Turiste/kinje u Kotoru privlače istorija i priroda

Izvor: Radio Kotor

Autorka: Sanja Čavor

Foto: Radio Kotor/ S.Č.

U okviru programa „Baština područja Kotora-očima mladih“, koji realizuje Nevladina organizacija (NVO) “Expeditio”, građani/ke imaju priliku da, kroz besplatne edukativne ture, upoznaju istoriju i nasljeđe Starog grada iz perspektive mladih vodiča/kinja.

Krajem prošlog mjeseca jednu od tih tura vodila je Isidora Stanišić, koja je za Radio Kotor govorila o svom iskustvu, procesu sticanja licence za turističku vodičkinju i doživljaju gostiju.

-Licenca se dobija kroz kurs koji se sastoji od sedamnaest predmeta.

Deset su iz opšte oblasti, istorija, ekonomija svijeta, evropski zakoni i turističke regije, dok su preostali vezani za crnogorsku istoriju, kulturu i ekonomiju.

Dio kursa je i praktična obuka, gdje se ide na izlete sa profesionalnim vodičem.

Nakon toga slijedi završni ispit pred komisijom, koji obuhvata pismeni i usmeni dio, provjeru znanja stranih jezika i prve pomoći-objašnjava Stanišić za emisiju “Nedjeljni razgovor” Radio Kotora.

Turiste/kinje koji posjećuju Kotor najviše zanimaju istorija i pomorska tradicija Kotora.

-Često me pitaju za grb Jugoslavije iznad Vrata od mora i datum ispod njega, pa tada pričam o istoriji Drugog svjetskog rata.

Interesuje ih i Pomorski muzej Kotor, posebno bogata etnografska kolekcija i predmeti iz različitih dijelova svijeta-navodi ona.

Posebno ih fascinira, kaže, portret ruske carice Katarine Velike, što pruža priliku da se govori o Pomorskoj školi u Perastu i vezama Boke sa Rusijom.

-Jedna od najzanimljivijih priča za mene je život Blažene Ozane Kotorske.

Posebno činjenica da je ispod temelja crkve pronađena krstionica iz osmog vijeka, što predstavlja jedan od najstarijih dokaza o starijem sloju Starog grada-dodaje Stanišić.

Prva tura za građane/ke okupila je oko četrdeset učesnika/ca.

-Postojala je bojazan hoće li doći dovoljno ljudi, ali odziv je bio fantastičan. Najviše me iznenadila pozitivna energija i konstruktivne kritike koje sam dobila.

To mi mnogo znači, jer mi pomaže da postanem bolja u ovom poslu koji jako volim-kaže naša sagovornica.

Tura je otkrila zanimljive činjenice, čak i za Kotorane/ke.

-Mnogi od njih nisu znali da je temelj katedrale Svetog Tripuna stariji od Notre Dame skoro sedamdeset godina, kao i da se na Trgu od kina nalazi crna topola, najstarije drvo u gradu- podsjeća Stanišić.

Među pričama koje najradije dijeli sa posjetiocima/teljkama grada su legenda o Palati Beskuća i česmi Karampani, a turiste/kinje fascinira i lokalna karnevalska tradicija.

Ture se najčešće odvijaju od sredine maja do početka oktobra, uključujući izlete žičarom ili brodom do Plave špilje.

Jedna od anegdota koja joj je ostala u sjećanju dogodila se na ostrvu Gospa od Škrpjela.

-Dok smo se vozili brodom, pričala sam o programu posmatranja delfina u Boki, a na povratku smo ih i zaista vidjeli.

To je bilo veliko oduševljenje za cijelu grupu-saopštila je Stanišić.

Kroz vođenje tura naučila je kako da „govori glasnije i sporije kako bi je grupa bolje pratila”, ali i da bude strpljivija u komunikaciji.

-Shvatila sam da sam postala opuštenija u radu s ljudima i bolje komuniciram, kako sa odraslima, tako i sa djecom-iskrena je naša gošća.

U Asocijaciji turističkih vodiča/kinja Crne Gore trenutno je 180 članova/ica, a Stanišić je ukazala i na brojne izazove u profesiji.

-Problem predstavlja prisustvo stranih vodiča/kinja koji vode grupe kroz Kotor bez lokalne licence.

 Takođe, velika koncentracija grupa u isto vrijeme stvara gužve i otežava vođenje, naročito tokom ljeta.

Kotoru nedostaju autentični suveniri i restorani koji nude lokalna jela, poput brodeta ili Dobrotske torte-primjećuje Stanišić.

Posao joj, naglašava, omogućava da kroz turizam spoji interesovanja vezana za umjetnost, istoriju i kulturu.

-Turizam je posao u kojem stalno učite. Svaka tura je drugačija i donosi novu priču, što je čini nezaboravnom.

Volim da istražujem nova mjesta i učim o tome kako druge zemlje razvijaju svoj turizam, jer smatram da to može biti inspiracija za našu praksu u Crnoj Gori-zaključila je Stanišić.