Grgurević: Maslinovo ulje i autentični proizvodi Boke kao turistički brend
Izvor, foto: Radio Tivat
Autorka: Zora Krstović
Crna Gora, kao mala država, ne može parirati velikim zemljama količinom poljoprivredne proizvodnje, zbog čega je brendiranje autentičnih domaćih proizvoda i njihovo povezivanje sa turizmom ključna razvojna šansa, ocijenio je prof. dr Nikša Grgurević tokom gostovanja u Radio Tivtu.
-Naša prednost nije cijena, već kvalitet, porijeklo i doživljaj.
Brendiranje ne podrazumijeva samo proizvod, poput maslinovog ulja, već kompletan autentični doživljaj ruralnog prostora i turističke destinacije-naglasio je Grgurević.
Prema njegovim riječima, jedan od najvećih izazova za domaće proizvođače jeste nedostatak znanja iz oblasti marketinga i brendiranja.
Iako su poljoprivrednici često veoma uspješni u samoj proizvodnji, potrebna im je dodatna edukacija kako bi svoje proizvode adekvatno plasirali na tržište.
-Ključno je udruživanje proizvođača kroz klastere, jer pojedinac samostalno teško može izgraditi snažan brend.
Klasterizacijom se otvara prostor za edukacije, studijske posjete i razmjenu dobrih praksi iz uspješnih evropskih regija-kazao je Grgurević.
Poseban akcenat stavlja se na vezu između kvaliteta, porijekla i održivosti.
Crna Gora je deklarisana kao ekološka država, što, kako smatra Grgurević, predstavlja snažan adut koji još uvijek nije dovoljno iskorišćen.
-Ne treba da se takmičimo cijenom, već da gradimo brend zasnovan na kvalitetu i očuvanoj prirodi.
Takvi proizvodi i usluge mogu postići odgovarajuću cijenu i omogućiti proizvođačima dostojanstven život-poručio je on.
Govoreći o najčešćim greškama u procesu brendiranja, Grgurević je upozorio da se često insistira na količini umjesto na kvalitetu.
-Mi nemamo kapacitete za masovnu proizvodnju.
Zato je važno ulagati u ambalažu, promociju i zajednički nastup na tržištu, uz podršku lokalnih samouprava, turističkih organizacija i države-rekao je.
Uloga obrazovnih institucija, dodao je Grgurević, ogleda se u tzv. modelu „četvorostrukog heliksa“, koji podrazumijeva saradnju javne uprave, akademske zajednice, civilnog sektora i privrede.
Takva saradnja omogućava razvoj digitalnog marketinga, kvalitetnih web-prezentacija i bolju vidljivost domaćih proizvoda na tržištu.
Kada je riječ o održivosti, istakao je da ona podrazumijeva očuvanje prostora i prirodnih resursa za buduće generacije.
Kao dobar primjer naveo je maslinjake i razvoj ruralnog turizma, naglašavajući da maslinarstvo nije samo prodaja ulja, već i snažan turistički doživljaj.
-Primjeri poput gazdinstva Moric na Luštici pokazuju da autentična ponuda može privući veliki broj turista, često i više nego veliki investicioni projekti-kazao je Grgurević.
On je naglasio da porijeklo proizvoda postaje sve važnije savremenim potrošačima, ali da je neophodno sistematski raditi na razvoju domaćih brendova.
-Kada ljudi vide da se od poljoprivrede može pristojno živjeti, dobićemo nove maslinjake, nova gazdinstva i snažniju domaću proizvodnju-poručio je.
Poljoprivreda je, prema njegovim riječima, neodvojivi dio turističke ponude Crne Gore, a brendiranje domaćih proizvoda predstavlja jednu od ključnih šansi za povećanje njihove vrijednosti, ali i ukupnog doživljaja turističke destinacije.
-Turizam na crnogorskom primorju ne može se svesti samo na sunce i more.
Autentičnost destinacije čine domaći brendovi, tradicionalna hrana, kultura i lokalni proizvodi, koji turistima nude jedinstveno iskustvo.
Upravo zbog toga poljoprivreda ima važno mjesto u razvoju održivog turizma-istakao je Grgurević.
Poseban potencijal prepoznat je u Boki Kotorskoj, gdje postoji veliki broj kvalitetnih proizvoda koji zaslužuju da budu brendirani, među kojima je i maslinovo ulje.
-Na ovom području djeluje oko 500 maslinara, dok u Grblju postoji oko 200 aktivnih udruženja, što pokazuje značajan kapacitet za udruživanje i zajednički nastup na tržištu- naveo je.
Povezivanje proizvođača kroz klastere, kako je naglasio, ključno je za dalji razvoj.
Iako proizvođači često nemaju dovoljno vremena za dodatne aktivnosti poput radionica i sastanaka, važno je da prepoznaju lični interes koji udruživanje donosi – od promocije i veće vidljivosti do lakšeg pristupa fondovima i projektima.
-Klasteri treba da omoguće promociju kroz autentičnost i brendiranje, ali i da otvore prostor za napredak, razmjenu iskustava i primjenu novih tehnologija-istakao je, uz naglasak na značaj studijskih posjeta i učenja iz primjera dobre prakse iz zemalja poput Italije i Grčke, kroz evropske projekte.
Radionice, poput one održane u Tivtu u organizaciji Maslinarskog društva Boka, izuzetno su praktične i korisne, posebno za mlade proizvođače, ocijenio je profesor dr Grgurević.
Jedan od ključnih preduslova za dalji razvoj jeste i formiranje digitalnih baza poljoprivrednih proizvođača na nivou lokalnih samouprava, kako bi se povećala njihova vidljivost i omogućila kvalitetna podrška prilikom apliciranja za bespovratna sredstva iz domaćih i međunarodnih fondova.
-Proizvođači ne moraju sami da pišu projekte. Neophodno je da država i lokalne samouprave obezbijede stručnu podršku koja će im pomoći da iskoriste dostupna sredstva-poručeno je sa skupa.
-Održiva i organska poljoprivreda predstavlja veliku razvojnu šansu, posebno u zemlji koja je snažno orijentisana ka turizmu.
Plasman domaćih proizvoda kroz turističku ponudu pruža sigurnu osnovu za uspješan i dugoročan posao-zaključio je prof. dr Nikša Grgurević.
