.jpg)
Buljarica: Mještani hoće ulaganje, ali-podijeljeni (VIDEO)
Izvor, foto: RTCG
Mještani Buljarice u emisiji "Okvir" su pokazali da su podijeljeni po pitanju ulaganja u Buljaricu.
Dok jedni smatraju da je to jedini put da se taj prostor oživi, drugi sumnjaju da su institucije dovoljno jake da spriječe investitore da rade što žele, ne obazurući se na održivi razvoj, mještane, opštinu, pa i državu.
Prostorni planer Dragoljub Marković kaže da Prostorni plan CG nije precizan i da nam fali strateško opredjeljenje.
Žarko Radulović iz Crnogorskog turističkog udruženja smatra da se investitori tjeraju, a dobre prilike za valorizaciju prostora na primorju propuštaju, što je ogromna šteta za sve.
Predstavnik mještana Buljarice Ilija Armenko je naglasio da predstavlja vlasnike milion i po kvadrata zemljišta Buljarice i da je za to da investitori pretvore Buljaricu u grad.
Armenko ističe da nije samo u pitanju Mohamed Alabar, nego bilo koji investitor i da bi u studiju trebali da sjede premijer i Alabar i da se nađe rješenje za razvoj Buljarice.
Kako je kazao njima je Alabar ranije rekao da će napraviti ono šta mještani žele, pa i grad hotela sa sedam zvjezdica, ali je potrebno da malo popusti država, malo mještani, malo crkva i da se postigne dogovor.
-Ljudi nijesu bili informisani kao što nijesu bili ni u Ulcinju.
Ja mogu samo da kažem da bih besplatno dao Alabaru mojih 20.000 kvadrata, samo da se investira u Buljaricu, u mediteranskom stilu, a moj interes je da živim u gradu, a ne da me 60 godina jedu komarci i napadaju šakali-naveo je Armenko.
Predstavnik drugog dijela mještana Jovan Dangubić je kazao da nijesu protiv izgradnje, ali moraju da znaju u šta se ulaže i kako.
Istakao je da je uništena obala u Crnoj Gori i da ne žele da se tako nastavi sa Buljaricom i Jazom.
-Investitor je ponudio nešto, ali mi ne znamo konkretne projekte i želimo da oni budu transparentni.
Koliko je to sve usaglašeno sa našim zakonodavstvom i kako misle da to valorizuju prema mještanima.
Opština izbjegava raspravu o ovome. Ostavljeno je da se planovima nižeg reda uredi prostor, a problem je što se sve prilagođava investitoru-kazao je Dangubić.
Naglasio je da građani nemaju povjerenja u vlast i državu i smatra da se prvo moraju napraviti institucije, jer se ne može ući u ovakve projekte bez jakih institucija.
Prostorni planer Dragoljub Marković je naveo da prostorni plan nije decidan.
Podsjetio je da je nekada bilo da na budvanskoj rivijeri ispod Jadranske magistrale nema formiranja novih stambenih naselja, nego zona isključivo za hotele.
-U sadašnjem prostornom planu stoji da je to zona naseljska, ali u njoj može postojati sve. To je loša metodologija planiranja.
To je definisano kao zona za razvoj uz poštovanje ekoloških standarda, a time za administraciju gotovo da ništa nije rečeno, jer kad prepustite planovima nižega reda da to urede onda je praksa pokazala da možete napraviti bilo što.
Fali jasno strateško opredjeljenje, hoćemo li da piljarimo sa prostorom, pa ko šta ugrabi ili ćemo da ga koristimo za održivi razvoj prije svega domicilnog stanovništva-istakao je Marković.
Dodao je da ozbiljna država treba da se pita sa svojim prostorom i da zna šta hoće sa tim prostorom, a ne investitor.
Andrijana Mićanović iz Crnogorskog društva ekologa je istakla da se minimalizuje važnost biodiverziteta, a kvalitet života nam zavisi od kvaliteta vazduha, zemljišta i vode.
Ovo je pitanje za institucije koje su to područje prepoznale kao zaštićeno. Plaža je zaštićena kao posebno područje, vode Buljarice takođe.
Institucije su nominovale područje Buljarice kao EMERALD područje.
-Niko nije protiv razvoja samo uz poštovanje mjera održivog razvoja.
Ne postoji projekat za Buljaricu, ali postoji i način da se nađe šta Alabar radi u drugim krajevima i njegova djela govore o njemu.
Pominjemo kanalizacionu mrežu i postrojenje za prečiščavanje kojih nema u Buljarici, ali sada kada je došao investitor. Zašto to do sada nije urađeno-kazala je Mićanović.
Žarko Radulović iz Crnogorskog turističkog udruženje je podsjetio da je bio u situaciju da dovede investitora i najbolje zna koje su sve prepreke da se on zadrži u Crnoj Gori.
Kaže i da opština nije napravila infrastrukturu u Buljarici, a da jeste do sada je mogla da ima deset "Splendida".
-Biznis ima svoju zakonomjernost i dinamiku i zašto bi investitor trošio toliko vremena da se institucije promijene, on ide dalje.
Tako je propao Vladanos, Kraljičina plaža pored Čanja iz istog odnosa kao sada prema Alabaru. Drač ima pet puta više plaža nego mi.
Treba da shvatimo da nismo bogom dani i investitori odlaze.
Pravimo sebi ogromnu štetu, jer je neko htio da ne vjerujemo institucijama, investitorima, da nikome ne vjerujemo-naglasio je Radulović.
On se sa ekonomskog aspekta osvrnuo na odlazak 9.000 Turaka iz Crne Gore, koji su prema njegovoj računici dnevno trošili 70 eura dnevno, pa je godišnji gubitak za državu 262 miliona ili 52 miliona PDV-a.
-Splendid nikada ne bi bio gotov da ja nisam bio iz Crne Gore, investitor bi prekinuo i otišao. Duboko sam zabrinut gdje idemo svi zajedno.
Smatram da planiranje prostora mora biti prvo ekonomska kategorija, pa onda svaka druga. Svi pričaju o kondo hotelima, a ne znaju šta je kondo hotel-naglasio je Radulović.
Marković je dodao da država kad investitori počnu da grade hotele, ali ne ono što se kod nas zove kondo hotel, da ima recepciju, a unutra stanovi za tržište, onda treba da pomogne.
-Ali kad taj neko umjesto hotela nacrta lijepe kuće i stanove za tržište i proda ih pet do deset puta skuplje zahvaljujući atraktivnoj lokaciji, ništa mu ne znači tri ili pet odsto poreza državi jer je mnogo više uzeo u džep.
Nema tog biznismena koji to ne bi radio, ali taj način poslovanja sprečava održivi razvoj.
Teško će doći investitor za hotele, i država bi morala da ima strategiju koje beneficije da mu da, a što će nam neko ko gradi stanove za tržište, to svi možemo da radimo-kazao je Marković.
Takve zloupotrebe u vezi sa kondo hotelima, po Raduloviću država može da spriječi, a neki od gostiju nijesu se složili sa tom konstatacijom.
