Radunović: Naći izbalansirano rješenje za Boku koje ne bi ugrozilo UNESCO status
Izvor, foto: RTCG
Autor: An.B.
Neophodno je naći izbalansirano rješenje u Boki Kotorskoj koje bi omogućilo razvoj gradova, a istovremeno zaštitilo kulturnu baštinu i ispunilo zahtjeve UNESCO-a, rečeno je, između ostalog, u emisiji Naglas na TVCG čija je tema bila uvođenje moratorijuma na gradnju u Boki Kotorskoj.
Ministar prostornog planiranja i urbanizma Slaven Radunović, gostujući u emisiji Naglas kazao je da bi eventualni moratorijum značio zamrzavanje stanja u Boki, ne u pozitivnom već u negativnom smislu, jer, kako kaže, nikakvih infrastrukturnih ni drugih projekata neće biti jedan duži vremenski period.
Kaže da je na ovu problematiku upozorio i prije tri mjeseca, te da bi najodgovorniji ljudi u državi i institucije morali da se pozabave ovim pitanjem.
Kaže da ukoliko oni ne nađu rješenje, neka to odrade građani na referendumu.
-Možda smo mogli malo ranije da debatujemo o tome i da tražimo neko izbalansirano rješenje koje ne bi ugrozilo status UNESCO-a, ali ne bi značilo ni potpuni moratorijum.
Sada smo u dosta teškoj situaciji, primiče se februar, to je rok koji je uspjela da izbori ministarka medija i kulture Tamara Vujović-istakao je Radunović, koji je kazao da je prvobitno rok bio u julu, ali je Vujovićeva uspjela da produži isti za šest mjeseci.
Ocjenjuje da je i šest mjeseci malo za ovu problematiku.
-Vjerovatno ćemo biti u prilici da se suočimo sa tim najavljenim problemom. Razvoj Boke ne može da čeka.
Moratorijum više ne postoji kao pojam u zakonu, jer je odlukom Ustavnog suda ukinut, i imamo mogućnost da povučemo planove za te opštine.
Lokalna samouprava nadležna je za planove nižeg reda, za nekadašnje DUP-ove, sada su to lokalni planovi detaljne razrade, PUP-ovi i urbanistički projekti.
Lokalni čelnici morali bi da povuku planove iz upotrebe. To će biti bolna odluka, ali ukoliko se za to odluči država, biće neminovna-pojasnio je Radunović.
Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić podsjetio je da je područje Kotora upisano 1979. godine na UNESCO listu.
-Na tom području nalazi se 70 odsto kulturne baštine Crne Gore. I ja mislim da o zaštiti te baštine ne može da bude pregovora-istakao je on.
Kaže da je u procesu izrade menadžment plan, što je jedan od zahtjeva UNESCO-a, i da će do 1. februara imati amandmane na aktuelni menadžment plan.
Angažovana je i konsultantska kompanija iz Hrvatske, koja je menadžment planove radila za Zadar i Dubrovnik, i očekuje završetak novog menadžment plana u toku 2026. godine.
Pojasnio je da nikome ne bi odgovaralo da se na više godina stopira život.
-Život ne može da se stopira.
Razgovarali smo multiresorno i došli do zaključka da kroz poseban zakon o području Kotora, nađemo model na koji ćemo ispoštovati on što su zahtjevi UNESCO-a.
To bi značilo da se moratorijum ne odnosi na adaptaciju, rekonstrukciju u postojećim gabaritima, sanaciju, objekte od opšteg interesa, infrastrukturne projekte do donošenja Studije zaštite kulturnih dobara sa kumulativnom HIA studijom-kaže Jokić.
Kaže da bi rok bio godina.
-Sva ostala zaštićena okolina može da nastavi da se razvija, ukoliko je planski dokument usklađen sa Studijom.
To je bio zaključak Nacionalne komisije za UNESCO-istakao je Jokić.
Srđan Marlović, član Nacionalne komisije za UNESCO, kazao je da postoje različiti oblici moratorijuma, te da bi lex specialis mogao da pomogne u rješavanju ove situacije.
-Moratorijum ne može biti na tekuće održavanje, na obnovu objekata u postojećim gabaritima itd.
Ali ja na ovaj moratorijum gledam kao na malu korektivnu mjeru koja treba da nas disciplnuje da malo bolje vodimo računa o prostoru-istakao je Marlović.
Kaže da članstvo u UNESCO-u daje i turistički marketinški ekskluzivitet. UNESCO je, kako napominje, dao mjeru da se Kotor rastereti kruzera.
Pojašnjava da su zahtjevi UNESCO-a i prekor, i da šalju poruku nadležnim organima na različitim nivoima da komuniciraju.
Radunović je naglasio da se konstantno koristi termin "moratorijum" koji ne postoji.
-Govori se o povlačenju planova. Neće ljudi moći da postave ogradu oko kuće-istakao je Radunović, i citirao dio zahtjeva UNESCO-a, koji ukazuje na neophodnost obustavljanja svih aktivnosti.
Apelovao je da se svi usaglase i da se potrude da se pronađe neko rješenje.
Stevan Katić, predsjednik opštine Herceg Novi kaže da su opštine Heceg Novi i Tivat kolateral odluke iz 2012. godine kada je zaštićeno područje prošireno i na te opštine.
-Iznenađen sam bio odlukom o moratorijumu, odnosno povlačenju planova. To bi za nas bila potpuna katastrofa.
Imali smo novi zakon koji je donesen 2018. godine, kojim su oduzete ingerencije lokalnim samoupravama i svi planski dokumenti centralizovani.
Mi smo izgubili nekih sedam godina, u kojima je bio značajan obim razvoja grada, a sada smo dobili šansu da krenemo sa investicijama-kazaoje Katić.
Kaže da građani nijesu dovoljno upoznati sa problematikom, i da misle da se to odnosi na uži dio Kotora.
-Mora se naći neka mjera kompromisa, jer zamislite da vama stane cijela ekonomija grada- istakao je Katić.
Katić kaže da je veliki broj infrastrukturnih projekata u fazi realizacije, i zabrana gradnje dovela bi u pitanje budući razvoj.
Predsjednik Opštine Tivat Željko Komnenović istakao je da je međunarodni sporazum koji je država potpisala sa UNESCO-m iznad nacionalne legislative.
-Mi smo na posljednjoj sjednici Nacionalne komisije čuli da nama moratorijum ne uvodi UNESCO, već Vlada Crne Gore, koja je potpisala sporazum.
Druga stvar je da je buffer zona isto što i core zona-naveo je Komnenović.
Ocjenjuje da je situacija veoma specifična, ali da ne smijemo da zaustavimo razvoj gradova.
-To nam ne bi oprostili ni građani-istakao je Komnenović.
Kaže da je preširoko područje u buffer zoni, i da je to nedopustivo.
-Moramo neke stvari definisati među sobom i ponuditi UNESCO-u rješenje-istakao je Komenović.
Radunović je ranije pojasnio da je jedini način da se suzi buffer zona (prostor oko glavnog zaštićenog područja), izlazak iz UNESCO-a, pa ponovna aplikacija za užu zonu.
