Pješčić: Očekivana neto dobit AD Luka Bar ove godine 1,3 miliona eura
Izvor: Bar info
Autor: Radomir Petrić
Foto: Naslovna Bar info
AD Luka Bar je stabilna, profitabilna i ekološki odgovornija nego ranije, ali, pred njom stoje ozbiljni izazovi: pitanje konsolidacije s Port of Adria, modernizacija željezničke pruge Bar-Beograd i dugoročna transformacija u „zelenu” luku budućnosti, kazao je pored ostalog u “Promenadi” Radio Bara v.d. izvršnog direktora AD Luka Bar Ilija Pješčić.
U svom prvom gostovanju uživo u programu Radio Bara otkako je izabran za izvršnog direktora 2021, Pješčić se osvrnuo i na investicione planove, aktuelni finansijski momenat, ali i bezbjednosni aspekt poslovanja Luke u svijetlu višegodišnjih medijskih prozivki za šverc cigareta.
Na upravo završenom investicionom forumu na Luštici predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen je objavila da će Luka Bar postati prva “carbon free” (bez emisije ugljenika) luka na Jadranu. Šta tačno podrazumijeva taj koncept i kako će se on sprovesti u praksi?
-Projekat „zelene logističke inicijative“ ima za cilj transformaciju Luke Bar u regionalni logistički centar za dekarbonizaciju.
Ideja je da se integrišu elementi zelene infrastrukture, upotreba održivih goriva, multimodalni transport i digitalni lanci snabdijevanja.
Crna Gora je strateški pozicionirana između Evropske unije i Zapadnog Balkana, ali, njen logistički sistem pati od nedovoljno razvijene infrastrukture, prevelike zavisnosti od fosilnih goriva, nedostatka integracije među akterima i rastućih troškova trgovine.
Investicioni forum Luštica, foto: Vlada CG
Ključne komponente projekta uključivaće “zelenu” infrastrukturu, instalaciju obalnih priključaka na elektroenergetsku mrežu za napajanje brodova dok su u luci, promovisanje Luke Bar kao čvorišta zelenih pomorskih koridora, kao i digitalizaciju lanaca snabdijevanja pomoću savremenih IT tehnologija.
Konkretni ciljevi projekta su da do 2030. godine smanjenje emisije štetnih gasova bude za 40%, uz mobilisanje 25 do 40 miliona eura investicija i otvaranje 200 do 300 novih “zelenih” radnih mjesta u sektorima logistike, energetike i digitalnih usluga.
Takođe, planira se uspostavljanje “zelenih” brodskih koridora koji će povezati Crnu Goru s tržištima Evropske unije.
Finansiranje će biti osigurano kombinacijom EU fondova, kredita Evropske investicione banke (EIB) i drugih izvora.
Koliko je ovaj projekat važan ne samo za Luku Bar, već i za Crnu Goru, u kontekstu evropskih zelenih politika i prelaska na održivo poslovanje?
-U širem kontekstu, ovaj projekat je izuzetno važan ne samo za Luku Bar, već i za Crnu Goru, naročito u svjetlu pristupnih pregovora s Evropskom unijom.
European Green Deal iz 2019. godine predviđa smanjenje emisije gasova iz transporta za 90% do 2050. godine, a i mnogo razvijenije luke imaju problema da ispune te zahtjeve.
U Crnoj Gori postoji i nacionalna strategija održivog razvoja iz 2016. godine, koja predviđa smanjenje emisija za 30% do 2030. godine, te strategija razvoja pomorske privrede, koja se zasniva na principima zelene ekonomije.
Projekat „zelene luke“ time postaje važan instrument za bolje pozicioniranje Crne Gore u evropskim fondovima i jačanje njenog međunarodnog imidža.
Objava projekta na investicionom forumu izazvala je veliko interesovanje i pozitivne reakcije, naročito zato što je inicijativu pohvalila i predsjednica Evropske komisije (EK) Ursula fon der Lajen, što dodatno potvrđuje njen značaj.
Da li je već izrađen plan ili vremenski okvir za realizaciju projekta “carbon free” luke? Koji su ključni koraci i faze koje predstoje?
-Crna Gora, pored turizma, ima veliki potencijal da postane regionalno logističko čvorište.
Luka Bar, uz postojeću željezničku vezu s Beogradom i planiranu novu trasu prema Bosni, može postati glavna tačka tranzita za Kosovo, Srbiju, Bosnu i Mađarsku.
Zbog toga će fokus razvoja biti na uspostavljanju zelenih koridora i unaprjeđenju transportne povezanosti, što bi značajno povećalo konkurentnost Luke Bar u odnosu na druge jadranske luke.
Kad već pričamo o ekologiji, da se vratimo sa Luštice u Bar, odnosno, u neposredno okruženje luke: stanovnici naselja Stara ambulanta godinama optužuju luku za buku i ekološko zagađenje-prašinu koju vjetar raznosi sa rasutih tereta. Kakva je sad situacija?
-Takve pritužbe su postojale još otkako sam preuzeo funkciju 2021. godine, ali, problem potiče i od privatizacije dijela Luke 2013. godine, nakon koje Luka Bar može da koristi samo ograničeni dio saobraćajnice 33 koja prolazi pored naseljenog područja.
U tom periodu, Luka Bar je imala značajan rast pretovara, sa 300.000 tona bakarnog koncentrata 2021. godine na preko 820.000 tona u 2022. godini, što je dovelo do povećanja prašine i drugih ekoloških izazova.
Foto: AD Luka Bar
Naša kompanija je morala pronaći ravnotežu između ekonomskih potreba i zaštite životne sredine, uz veoma ograničen budžet.
Prihodi ostvareni iz povećanog pretovara omogućili su nam da finansiramo nekoliko važnih mjera, a to su nabavka novih čistilica, pošumljavanje granice između luke i naselja čime smo stvorili prirodnu zelenu barijeru, kao i modernizacija mehanizacije i pretovarne opreme.
Do 2024. godine uložena su značajna sredstva-oko pet miliona eura kroz zajednička ulaganja Luke Bar, kompanije Zijin i partnera Transcargo Logistic.
Zahvaljujući tome, prevoz robe sada se vrši u zatvorenim kontejnerima, a ne u otvorenim vagonima, čime je prašina gotovo potpuno eliminisana.
Po mojoj inicijativi, uvedeno je kvartalno mjerenje kvaliteta vazduha u zoni Luke Bar.
Ta mjerenja se sprovode svaka tri mjeseca tokom petnaestodnevnih perioda i služe kao osnova za kontinuirano praćenje i transparentno izvještavanje o uticaju luke na životnu sredinu.
Ovaj sistem praćenja, zajedno sa novim ekološkim standardima i ulaganjima, trebalo bi da obezbijedi dugoročno smanjenje emisija i povrati povjerenje lokalne zajednice.
Kvalitet vazduha u zoni Luke Bar kontinuirano se prati od strane Centra za ekotoksikološka ispitivanja (CETI), i to na tri lokacije – dvije glavne kontrolne tačke unutar luke i jednoj dodatnoj u centru Bara, kod sportske hale.
Rezultati mjerenja pokazuju značajno poboljšanje-koncentracije čestica u vazduhu su sada u granici dozvoljenih vrijednosti.
Da li su se smanjile pritužbe stanovnika naselja Stara ambulanta?
-Nakon nekoliko sastanaka sa predstavnicima stanara žalbe su potpuno prestale.
Uvođenje zatvorenih transportnih sistema, sadnja zelenog pojasa i bolja kontrola pretovara doveli su do vidljivih rezultata, ali, posao nije završen.
Važno je održati dostignuti nivo zaštite životne sredine i dodatno raditi na smanjenju emisije čestica na nulti nivo.
Iako je situacija sada znatno bolja, Luka Bar će nastaviti da ulaže u ekološke mjere i da unapređuje tehnologiju.
Uz to, zahvaljujući novim režimima rada, eliminisana je i buka tokom noći, što je ranije bio veliki problem za mještane okolnih naselja.
Kakav je aktuelni poslovni trenutak AD Luka Bar koja je najveći poslodavac u Baru? Šta očekuje radnike Luke i njihove porodice?
-Dobro se zna da egzistencija velikog broja ljudi u Baru i širem regionu zavisi od funkcionisanja luke.
Luka Bar je temelj logističkog sistema Crne Gore – sve što ulazi i izlazi iz zemlje prolazi kroz nju.
Kada je riječ o finansijama, preduzeće je u stabilnom stanju, godina će biti završena pozitivno, uz zadržavanje kontinuiteta rasta i investicija.
Luka Bar zapošljava oko 500 radnika, dok u koncesionom dijelu – Port of Adria – radi još oko 300.
Foto: Bar info
Pored njih, u sistemu Slobodne zone posluju i druge kompanije poput Hemosana, Cemexa i Nimonta, pa se procjenjuje da ukupno više od 1.000 ljudi direktno ostvaruje prihode zahvaljujući luci.
Kada se tome dodaju željeznica i četiri kompanije koje održavaju željezničku infrastrukturu, broj zaposlenih u lancu povezanom s lukom prelazi 3.000 ljudi.
Zbog toga, očuvanje ovog sistema je od vitalnog značaja za Crnu Goru. Luka Bar je naslijeđena u dobrom stanju, što je velika prednost u odnosu na druge zemlje regiona.
Kao primjer navodim Albaniju, gdje Vlada planira da uloži milijardu eura u izgradnju nove luke, dok Crna Gora već ima solidnu bazu na kojoj može da gradi modernu, održivu luku.
Što se poslovnih rezultata tiče, Luka Bar u prvih devet mjeseci tekuće godine ima oko 11,5 miliona eura prihoda i neto dobit od 1,3 miliona eura.
Uskoro će biti isplaćena puna zimnica zaposlenima, u toku su pregovori sa sindikatima o poboljšanju uslova rada na održiv način.
Kolika je prosječna plata u Luci?
-Prosječna plata iznosi oko 950 eura, što je iznad državnog prosjeka.
Prethodna Vlada je povećala učešće države u kapitalu Luke Bar, čime je omogućeno da se ključne odluke donose dvotrećinskom većinom, to je, kako se očekivalo, bio početak procesa ujedinjenja dva lučka operatera-AD Luka Bar i AD Port of Adria. Međutim, ova priča je zaustavljena. Da li privremeno, ili je stavljena ad acta?
-Ministarstvo pomorstva i saobraćaja formiralo je radnu grupu koja je angažovala stručnjake iz Hamburga da izrade studiju izvodljivosti – „due diligence“ – i analiziraju finansije, poslovnu logiku i investicione mogućnosti za eventualno spajanje.
Prema rezultatima studije, o kojima ne mogu govoriti zbog memoranduma o povjerljivosti, utvrđeno je da je Port of Adria u finansijskom minusu, što znatno komplikuje proces.
Vlada Crne Gore ne može preuzeti ili ulagati u kompaniju koja nosi gubitke i finansijske obaveze.
Žao mi je što proces spajanja nije napredovao, jer luka funkcionalno i arhitektonski predstavlja jedinstven sistem.
Foto: Feral.bar
Podjela između Luke Bar i Port of Adria izaziva brojne probleme – od pitanja elektroenergetskih priključaka, do kolosjeka i saobraćajne infrastrukture.
Ujedinjenje dva operatera bilo bi strateški važno za Crnu Goru, jer je luka dio kritične nacionalne infrastrukture i resurs koji bi ponosno čuvale mnogo veće države nego što je naša.
Postoje li mogućnosti uvođenja strateškog partnera kao rješenja ovog problema?
-Država i Vlada mogu voditi razgovore s potencijalnim strateškim partnerima koji bi eventualno otkupili koncesioni ugovor od turskog operatora Port of Adria i preuzeli upravljanje lukom.
Takav scenario bi omogućio ujedinjenje sistema pod jednim upravljačkim okvirom, ali bi zahtijevao velika ulaganja i detaljnu analizu povrata investicije.
Dodatni faktori koji utiču na održivost projekta su stanje željezničke infrastrukture i pitanje ko će dopremati robu do luke.
Bez rješavanja tih pitanja bilo bi teško govoriti o novom investicionom ciklusu.
Podsjetimo se zvaničnog početka priče o ujedinjenju dva operatera. To je bila proslava Dana Luke 30. juna 2024. No, svega tri dana nakon ove optimistične najave, uslijedio je ne hladni, nego ledeni tuš-uništenje pretovarne mehanizacije na obali Volujica u strahovitom nevremenu. Događaj je izazvao veliku pažnju javnosti i medija, a tužilaštvo je pokrenulo i istražni postupak. Kako je sve završeno?
-Taj 2. jul, dan kada se nevrijeme dogodilo, nikada neće biti zaboravljen. Oluja je počela iznenada, oko 10:30 ujutro, bez prethodne najave o crvenom meteoalarmu koji bi, prema proceduri, doveo do zatvaranja luke i zaštite mehanizacije, brodova i ljudi.
Svi sistemi u Luci Bar tog jutra su radili normalno. U luci su bile aktivne i druge kompanije – Hemosan, Nimont, Jugopetrol i Cemex, koje su obavljale svoje redovne poslove.
Čak su i izvođači sanacionih radova na operativnoj obali radili do sat vremena prije oluje, kada su zbog blagog porasta nivoa mora odlučili da prekinu posao i napuste lokalitet.
Ta se odluka kasnije pokazala kao presudna.
U tom trenutku, radnici na pretovarnim mostovima A i B upravo su završavali iskrcaj boksita iz vagona i pripremali se da napuste svoje radne pozicije.
Treći most, most C, bio je van funkcije, privezan lancima uz obalu. Oluja je počela iznenada i nevjerovatnom snagom.
U samo nekoliko minuta, vjetar je dostigao razornu brzinu i počeo da čupa lance kojima su mostovi bili vezani.
Jedan od radnika, koji je upravo silazio s mosta, svjedočio je kako su mostovi doslovno „letjeli“ šinama iznad njega.
Kasnija vještačenja pokazala su da je centar oluje bio upravo iznad obale Volujica, gdje je zbog konfiguracije terena došlo do formiranja „tunelskog udara“ – pojačanog, usmjerenog naleta vjetra.
Foto: Media Biro
Prema podacima Hidrometeorološkog zavoda, izmjeren je udar vjetra od 190 km/h na lokaciji udaljenoj dva kilometra od luke, dok su vještaci procijenili da je na samoj obali udar bio i preko 210 km/h, što je najjači zabilježeni udar u istoriji Bara.
Pod tom silinom, most C je otrgnut i udario je u mostove B i A, koji su potom zajedno srušeni u more.
Srećom, nije bilo ljudskih žrtava, a samo jedan radnik zadobio je lakšu povredu noge.
Nakon što je nevrijeme prestalo, Luka Bar je odmah pristupila uklanjanju olupina i oslobađanju obale kako bi se omogućio nastavak rada.
Istraga tužilaštva i vještaka potvrdila je da nije bilo ljudske greške, ni od strane radnika ni menadžmenta — utvrđeno je da je riječ o višoj sili.
U kojoj mjeri je infrastruktura u međuvremenu sanirana i da li su ojačani sigurnosni i tehnički kapaciteti da se spriječe slične situacije u budućnosti?
-Izražavam razočaranje zbog izostanka reakcije Vlade Crne Gore, država je većinski vlasnik kompanije, preko 70%, i mogla bi da pomogne u sanaciji štete u skladu sa Zakonom o državnoj pomoći.
Ukupna procijenjena šteta na infrastrukturi iznosila je oko 13 miliona eura, ali, nikakva pomoć od države nije stigla.
Luka Bar je zato morala samostalno da preduzme mjere i kupi novi kran koji djelimično nadoknađuje izgubljene kapacitete pretovara.
Vrijednost investicije bila je 4,9 miliona eura, finansirana kreditom od Investiciono-razvojnog fonda Crne Gore pod povoljnim uslovima.
Kran je već pušten u rad i umnogome pomaže, ali ponoviću apel da Vlada izdvoji sredstva za punu sanaciju, jer bi se ulaganje brzo vratilo s obzirom na rast pretovara i pozitivno poslovanje luke posljednje četiri godine.
Još jedna tema često privlači pažnju medija – šverc cigareta u Slobodnoj zoni Luke Bar. Nedavno su uništene sve zaplijenjene količine cigareta. Je li tu stavljena tačka na ovu priču?
-Ova tema ne pripada direktno nadležnosti AD Luka Bar, jer je riječ o drugom entitetu, ali, spreman sam da objasnim šta se dešavalo i koje su mjere preduzete.
Podsjećam da je Vlada Crne Gore, uz podršku Ambasade Ujedinjenog Kraljevstva, nedavno sprovela akciju uništavanja zaplijenjenih cigareta, i da je cilj sada spriječiti ponavljanje sličnih slučajeva.
Na početku mog mandata, u oktobru 2021. sam u Slobodnoj zoni zatekao robe u vrijednosti od oko 180 miliona eura u cigaretama, uskladištene na više lokacija.
Problem je bio što zona nije imala video-nadzor ni adekvatan bezbjednosni sistem, zbog čega su se ubrzo počele dešavati krađe.
Država je pokušavala da suzbije šverc, ali su vlasnici robe sami pribjegavali krađi cigareta.
Tokom 2021. i 2022. zabilježene su dvije ozbiljne krađe: jedna u januaru, druga u februaru, gdje su cigarete iznošene kamionima i kombijima, pa čak i prebacivane preko ograde Slobodne zone.
Cigarete su se nalazile u privatnim skladištima unutar Slobodne zone, koja nisu bila pod direktnim upravljanjem AD Luka Bar, već su njihovi vlasnici vodili sopstvenu evidenciju, u skladu sa tadašnjim zakonom.
Foto: Vlada CG
Naglašavam da nijedan radnik Luke Bar nije bio ni osumnjičen ni ispitan u vezi s ovim događajima, i to je potvrđeno višegodišnjom saradnjom sa Specijalnim policijskim odjeljenjem i tužilaštvom.
Kako bi se spriječili novi incidenti, preduzeće je počelo da uvodi video-nadzor i da jača fizičko obezbjeđenje cijelog područja.
Kada sam došao na ovu funkciju, zatekao sam 21 kritičnu tačku bezbjednosti koje je identifikovala američka Obalska straža u sklopu međunarodnog bezbjednosnog kodeksa – ISPS koda, za bezbjednost luka i brodova.
Zajedno sa lučkim oficirom za bezbjednost, sistematski sam radio na sanaciji svih bezbjednosnih slabosti.
Do 2023. godine, broj kritičnih tačaka smanjen je sa 21 na nula, što znači da je luka u potpunosti usklađena sa međunarodnim standardima.
Uz kadrovsko podmlađivanje i bolju tehničku zaštitu perimetra, Luka Bar je sada jedna od najbezbjednijih luka u regionu, čime je saniran višegodišnji reputacioni i bezbjednosni problem.
Nakon sanacije bezbjednosnih tačaka i uspostavljanja video-nadzora, Luka Bar je dodatno ulagala u unaprjeđenje sistema komunikacije i mobilnost sektora bezbjednosti.
Nabavljena su nova vozila za patrole kroz luku, a zaposleni u sektoru bezbjednosti dobili su modernu komunikacionu opremu, što je omogućilo bolju koordinaciju i nadzor nad lučkim prostorom.
Osim fizičke zaštite, pažnja je posvećena i sajber bezbjednosti.
Foto: Bar info
Luka Bar koristi informacioni sistem „LUBARIS“ koji funkcioniše od 2000. godine, a zbog porasta globalnih sajber napada — uključujući i napad na Vladu Crne Gore, prepoznata je potreba za dodatnim osiguranjem IT infrastrukture.
Kako bi povećala zaštitu digitalnih sistema, Luka Bar je sklopila partnerstvo sa renomiranom slovenačkom kompanijom „KRA Plus“, koja je sprovela opsežan projekat jačanja sajber bezbjednosti.
Luka je sada u potpunosti pokrivena sigurnosnim sistemima i dvije godine zaredom – 2024. i 2025 – dobila je pohvale od strane američke Obalske straže, što potvrđuje visoke standarde zaštite.
Cilj Luke Bar je kontinuirano unaprjeđenje bezbjednosti, jer, ne postoji potpuno bezbjedna luka, već samo sistem koji rizike svodi na prihvatljiv nivo.
Odbor direktora AD Luka Bar vas je nedavno imenovao za vršioca dužnosti izvršnog direktora, nakon što vam je istekao četvorogodišnji mandat. Nedavno je usvojen novi Zakon o privrednim društvima, koji uvodi novi model upravljanja državnim preduzećima, šta to znači u slučaju upravljanja AD Luka Bar?
-Novi zakon donosi velike izmjene u načinu upravljanja državnim kompanijama i predviđa prelazak na drugačiji korporativni model.
Zakonske reforme su dio šireg plana Vlade Crne Gore da zatvori sva pregovaračka poglavlja sa Evropskom unijom do kraja naredne godine, s ciljem da zemlja 2028. postane 28. članica EU.
U tom kontekstu donosi se i novi zakon o upravljanju državnim kompanijama, koji će definisati jasniji okvir korporativnog upravljanja i povećati odgovornost menadžmenta.
Dosadašnji model poslovanja zasnivao se na jednodomnom sistemu – Skupština akcionara birala je Odbor direktora, a Odbor direktora imenovao izvršnog direktora koji je sprovodio odluke.
Novi zakon, koji je već dostupan u formi nacrta i na javnoj raspravi, uvodi dvodomni sistem upravljanja.
Foto: AD Luka Bar
To znači da će kompanije imati Nadzorni odbor – najmanje tri člana koji će vršiti kontrolu, i Upravni odbor, takođe najmanje tri člana, koji će biti zadužen za operativno vođenje preduzeća.
Ključna promjena je da institut izvršnog direktora prestaje da postoji, čime se uvodi kolektivno odlučivanje i dijeli odgovornost za rukovođenje.
Nadzorni odbor preuzeće većinu funkcija dosadašnjeg Odbora direktora, dok će jedna trećina članova biti izabrana putem konkursa koji sprovode Ministarstvo finansija, resorni ministar i član kabineta premijera.
Članovi Upravnog odbora biće profesionalno zaposleni u kompaniji, a njihovo imenovanje takođe će biti regulisano javnim konkursom.
U praksi ovaj sistem biće izazovan, jer svi članovi upravnog odbora dobijaju ovlašćenja za zastupanje i potpisivanje ugovora, što bi moglo otežati svakodnevno funkcionisanje.
Ipak, Luka Bar već radi na prilagođavanju novog statuta preduzeća, kako bi bila spremna za implementaciju zakona.
U sadašnjoj situaciji, raspisivanje konkursa za novog izvršnog direktora bilo bi pravno i organizaciono nepraktično, jer bi ta osoba morala da bude razriješena za svega nekoliko mjeseci, nakon usvajanja novog statuta u martu naredne godine.
To bi moglo otvoriti prostor za sudske sporove i zahtjeve za naknadu štete, pa je Odbor direktora odlučio da Luka Bar nastavi sa privremenim – v.d. režimom dok se novi zakon ne primijeni u potpunosti.
Ima još mnogo tema iz Luke o kojima nismo govorili, vrlo aktuelnih…
-Naši planovi su izgradnja solarne elektrane, razvoj Slobodne zone, te grinfild investicija vrijedna 13 miliona eura u postrojenje za pretovar tečnih tereta, što bi bila prva takva investicija u istoriji luke.
Nadam se da ćemo moći opširnije pričati o ovim temama vrlo brzo-.
