Mnoštvo objašnjenja da i Kinezi shvate „Gorski vijenac”
Izvor, foto: Dan
„Unireksovo” ekskluzivno izdanje „Gorskog vijenca” na kineskom jeziku našlo se na prošlogodišnjem Internacionalnom sajmu knjiga u Podgorici i na 64. Međunarodnom sajmu knjiga u Beogradu „Pismo = glava” kada je ocijenjeno kao jedno od najatraktivnijih izdanja sajma.
O ovom vrijednom izdanju koje je prošle godine objavljeno u 100 primjeraka u drvetu i koži povodom 50 godina postojanja izdavačke kuće „Unireks” i drugim projektima posvećenim promociji kineskog jezika i kulture u Crnoj Gori, razgovarali smo sa dr Jelenom Stjepčević, sinološkinjom, doktorom menadžmenta u pomorstvu i predsjednicom Udruženja za promociju sinologije Kotor.
– Saradnju sa izdavačima „Unireks” i „Unireks grup” započela sam u okviru pripreme izdanja Njegoševog „Gorskog vijenca” na kineskom jeziku u prevodu Baj Ji Kuna i u svakom smislu je ovo bio jedan od najinteresantnijih projekata na kojima sam imala prilike da radim.
Na osnovu dugogodišnjih prijateljskih veza i saradnje NR Kine i Crne Gore na brojnim poljima, „Gorski vijenac” na kineskom jeziku u luksuznom izdanju predstavlja korak dalje ka povezivanju i boljem razumijevanju naših naroda.
Konsultantski posao je podrazumijevao upoređivanje verzija na kineskom i našem jeziku, prevod teksta za dizajn korica, impresuma i riječi izdavača uz izdanje, upoređivanje dvije verzije teksta i pomoć kod preloma teksta za buduće dvojezično izdanje - kazala je Stjepčević u razgovoru za „Dan”.
Ovo je, kako kaže, bio izuzetno interesantan projekat za istraživanje sa lingvističkog i kulturološkog aspekta.
– Primjetan je veliki prevodilački napor koji se ogleda u mnoštvu napomena kojima prevodilac kineskom čitaocu približava istorijski kontekst pojašnjavajući posebno svaku istorijsku ličnost i bitne događaje.
Poseban trud je uložen u pojašnjenja geografskih pojmova. Razumijevanje stihova zahtijeva solidna znanja iz religije, filozofije, etnografije i istorije. Zato svako izdanje „Gorskog vijenca” prate objašnjenja i tumačenja, koja treba da olakšaju razumijevanje.
Prevod je često prilagođavan kineskom govornom području na način da je u kulturološkom smislu blizak kineskom čitaocu, što se ogleda u odabiru pojmova duboko ukorijenjenih u kineskoj kulturologiji - kaže ona.
Obradovalo bi je, kaže, dvojezično izdanje „Gorskog vijenca”, uporedo na našem i kineskom jeziku.
– „Unireks” i Udruženje za promociju sinologije planiraju saradnju u cilju uspostavljanja kvalitativne i kvantitativne interkulturalne saradnje i razmjene sa Kinom u oblasti razvoja izdavaštva, prevodilaštva i promocije književnosti - pojašnjava ona.
Izučavanje kineskog jezika i kulture započela je na Filološkom fakultetu Univerziteta u Beogradu 1996. godine, a usavršavanje u ovoj oblasti nastavila na Pekinškom jezičkom univerzitetu kao stipendista nekadašnjeg ZAMTES-a.
– Proteklih 10 godina sam izučavala menadžment u pomorstvu na Pomorskom fakultetu u Kotoru gdje sam doktorirala u oblasti institucionalne ekonomije, istražujući pritom i korporativnu praksu kineskih morskih luka.
Očekuje se da će do kraja godine biti dostupan Transkripcijski riječnik onlajn ili u štampanom izdanju. Postoji mnogo sistema transkribovanja kineskog jezika. Većina je zasnovana na latinici.
Ova transkripcijska pravila imaju za cilj da što bolje predstave čitanje kineskih riječi crnogorskim čitaocima koji ne govore kineski jezik i stoga se zbog objektivnih nepreciznosti ne mogu koristiti za učenje kineskog jezika niti su namijenjena sinolozima za lakše dešifrovanje pojmova ili imena.
Rječnik nudi rješenje raznih nedoumica kod transkribovanja kineskih riječi. Pravila su tu da bi se izbjeglo nagađanje ili zapisivanje na način kako je negdje drugo viđeno, što je bilo sasvim razumljivo u nedostatku standarda, odnosno da se na jednom mjestu mogu potražiti pravila uz nadu da će biti od koristiti, posebno medijima - kaže dr Stjepčević.
Autorka radionice „Kineski kroz igru”
– Imala sam priliku da kroz rad u lokalnoj samoupravi neposredno učestvujem u aktivnostima uspostavljanja i daljeg razvijanja pobratimskih odnosa između Kotora i kineskog grada Šiâan. Ti susreti su pored studijskog boravka u Kini uvijek vrijedno iskustvo.
Idejni sam tvorac edukativno-kreativnih radionica „Kineski kroz igru”. To je projekat na koji sam posebno ponosna, a sprovodi se u organizaciji Kulturnog centra „Nikola Đurković” Kotor, Gradske biblioteke i čitaonice Kotor i Udruženja za promociju sinologije Kotor.
U toku je četvrti ciklus besplatnih radionica koje se u specifičnoj epidemiološkoj situaciji održavaju onlajn. Namijenjene su osnovcima i predstavljaju spoj upoznavanja sa fascinantnom kineskom istorijom i kulturom i izučavanja kineskog jezika koji koristi najveći broj ljudi na svijetu, čiji karakteri predstavljaju jedini živi stari jezik, na zabavan i kreativan način prilagođen uzrastu djece - zaključuje Stjepčević.
- Tagovi:
- Kotor
- Jelena Stjepčević
