Boudras: I dalje smo zainteresovani – ali Crna Gora mora znati što hoće
Izvor: Pobjeda
Autorka: Nada Kovačević
Foto: Naslovna Shutterstock
Francuski investitor Michel Boudras, predsjednik kompanije „BMCT Promotion“ i partner grupe „Groupe Confiance“, kazao je za Pobjedu da interesovanje njegovog tima za ulaganje u Crnu Goru traje gotovo deceniju i da su još 2016–2017. razmatrali Adu Bojanu, Buljaricu i Tivat kao potencijalne lokacije.
Projekat na Adi predviđao je marinu sa 450 vezova, 400 drvenih smještajnih jedinica, dva hotela kategorije pet zvjezdiva i tehničku zonu, razvijene kroz emfiteutički zakup i uz poštovanje najstrožih ekoloških standarda.
Inicijativa
Do dolaska francuskih investitora, prema riječima Boudrasa, došlo je na inicijativu Mišela Milovića, Crnogorca koji živi u Francuskoj, a koji je povezao investitore sa predstavnicima Crne Gore i arhitektama.
Milović navodi da ideja potiče iz dugogodišnjih ličnih i profesionalnih veza između Crne Gore i Francuske.
- Uspostavio sam u to vrijeme partnerstvo između Francuske i Crne Gore. Princa Nikolu Petrovića poznajem već 25 godina i ja sam ga lično predstavio Michelu Boudrasu.
Treba istaći da je Michel prije svega moj dugogodišnji prijatelj, i da je projekat nastao jednostavno iz jedne naše diskusije, nakon čega je Michel povezao arhitektu François Fontèsa sa projektom - kazao je Milović za Pobjedu.
Iako je projekat imao podršku tadašnje Vlade i bio spreman za završnu validaciju, realizacija je obustavljena jer „nije sve bilo usklađeno u Crnoj Gori“.
Boudras danas poručuje da investitori i dalje ostaju zainteresovani – pod uslovom da država jasno definiše razvojne prioritete, regulatorne okvire i politiku prema ovakvim investicijama.
- Naš tim je još 2016–2017. razmatrao Adu Bojanu, Buljaricu i Tivat, a za je Adu planirana marina sa 450 vezova, 400 drvenih smještajnih jedinica, dva hotela sa pet zvjezdica i tehnička zona – sve kroz emfiteutički zakup i uz stroge ekološke standarde.
Projekat nije realizovan jer investicioni ambijent nije bio usklađen u Crnoj Gori - kaže Boudras, poručujući da su investitori i dalje zainteresovani ukoliko država jasno definiše namjere i okvir politike.
Boudras
Upravo te 2017. godine bio je odobren od tadašnje Vlade i trebalo je da se održi još jedan sastanak sa premijerom kako bi se nastavila procedura validacije ovog projekata.
- Naš plan je bio da u tom jedinstvenom ambijentu razvijemo marinu sa 450 vezova, 400 drvenih smještajnih jedinica, dva drvena hotela kategorije pet zvjezdica i tehničku zonu, kroz emfiteutički zakup, poštujući principe zaštite prirode i održivog razvoja - navodi Boudras.
Prema njegovim riječima, ključni ciljevi bili su otvaranje 120 direktnih i 360 indirektnih radnih mjesta i stvaranje „zaustavne tačke“ u nautičkoj mreži koja se formira od Hrvatske do Grčke.
Ipak, uprkos brojnim posjetama Crnoj Gori i, kako kaže, korektnom prijemu na svim adresama, projekat nije zaživio.
- Projekat nije mogao da krene jer nije sve bilo usklađeno u Crnoj Gori.
Nakon toga nijesmo kontaktirani ni od strane Vlade Crne Gore, ni od institucija u Albaniji - precizira Boudras, dodajući da interesovanje još postoji.
– Da, i dalje smo zainteresovani, ali potrebno je jasno znati namjere i okvire politike Vlade-.
Boudras podsjeća da ideja potiče iz dugogodišnjih veza Crne Gore i Francuske na ličnom i profesionalnom planu.
O projektu su, kaže, razgovarali i u Parizu sa Princem Nikolom Petrovićem-Njegošem, a tim je okupljen oko arhitekte Françoisa Fontèsa (Groupe Hugar; u to vrijeme i predsjednik Ateliers Jean Nouvel).
- Još prije osam godina primio nas je i premijer Crne Gore - navodi Boudras.
Na pitanje o modelu saradnje između Crne Gore i Albanije oko Ade Bojane, Boudras ostaje uzdržan.
- Ne mogu davati sud o najboljem međudržavnom modelu. Ono što je izvjesno jeste da bi projekat bio koristan za obje strane-.
Efekat
Osim ekonomskog efekta, Boudras insistira na ekološkom standardu.
- Cilj je dinamizirati ovo rijetko područje sa jedinstvenom florom i faunom, uz trajno zapošljavanje lokalnog stanovništva i potpuno uklapanje u prirodu.
Projekte treba raditi tako da prirodu ne samo čuvaju, već i – uveličaju. Poručuje da su spremni na razgovor.
- Otvoreni smo da razgovaramo sa Vladom Crne Gore o ovom ili nekom drugom projektu, ukoliko postoji volja-.
Prema navodima Michela Boudrasa, interesovanje francuskog tima za crnogorske obale traje godinama. Pored Ade Bojane, u fokus su ranije dospjele i Buljarica i Tivat.
Iako projekat nije realizovan, investitori tvrde da i dalje vide potencijal – pod uslovom jasne državne politike, definisanih regulatornih okvira i modela prekogranične saradnje sa Albanijom.
Sva prava intelektualne i autorske svojine projekta pripadaju arhitekti François Fontes i njegovim saradnicima i Serblata.
- Tagovi:
- Ada
- Bojana
- Investicije
- Francuska
