.jpg)
Herceg Novi: Omaž i naučni skup u čast Mihaila Lalića
Izvor, foto: Opština Herceg Novi
Dvodnevni program posvećen obilježavanju 110 godina od rođenja književnika Mihaila Lalića, u organizaciji hercegnovskog ogranka SPKD „Prosvjeta“, počeo je omažom jednom od najznačajnijih pripovjedača jugoslovenskog prostora 20. vijeka koji je ponikao u Crnoj Gori.
-Tridesetak godina Lalić je bio stanovnik Herceg Novog, u kući na Toploj, u mjestu gdje je nekada Njegoš učio, a koje su za svoj dom birali Ivo Andrić, Stevan Raičković i mnogi drugi.
Romansijer, pripovjedač, esejista, pjesnik, često sa lirskim, gotovo poetskim opisima prirode, a oštrog, britkog pera, do zavidnog nivoa realističnog, kad su u pitanju činjenice, ljudi i događaji, upečatljiv slikar mentaliteta vasojevićevskog kraja, sužanj u tamnici misli o filozofiji života i smislu postojanja, u sukobima prenapućene istorije, gdje mu je riječ - svjedočanstvo, pisani trag vremena, sažetak je portreta Mihaila Lalića.
Rođen na samom početku Prvog svjetskog rata, Lalićev život su obilježili rat, stradanja, patnja, zatočeništvo, revolucija i težnja ka nečem boljem i pravednijem-kazala je predsjednica SPKD „Prosvjeta“ Herceg Novi, Olivera Doklestić.
Zbog snažnih revolucionarnih i komunističkih ideala, mladi poeta je bivao u tamnici tridesetih i četrdesetih godina prošlog vijeka, na prostoru ondašnje države, ali i u Solunu gdje sa ostalim ratnim zarobljenicima formira jugoslovenski bataljon.
Po povratku u Crnu Goru nastavlja da radi kao novinar i književnik, potom urednik značajnih medija tog vremena, ali i direktor Izdavačke kuće „Neolit“ do penzionisanja 1965. godine.
-Ta 1965. godina, postala je prelomna, napokon je mogao da podvuče crtu i posveti se onome što je najviše volio - pisanju i književnosti.
Počeo je slobodno udisanje i izdisanje, bez prismotre, „punim plućima“ kao književnik stvaralac, svjedok događaja iz burne istorije Drugog svjetskog rata, koji stalno radi i dorađuje već objavljene rukopise romana-podsjetila je Doklestić.
Dobitnik je brojnih književnih nagrada i priznanja među kojima su i tri Trinaestojulske nagrade (1968, 1970, 1974), Oktobarska nagrada grada Beograda (1966), NIN-ova nagrada (1974), zlatna plaketa „Risto Ratković“ za životno djelo (1985) i druge.
Iza njih je stajao Lalićev nesumnjiv kvalitet, posvećenost, ozbiljan, studiozan književni rad i velika prirodna darovitost pripovjedanja.
Naučna javnost smatra da su Mihailo Lalić i njegovo veliko književno stvaralaštvo nepravedno izmaknuti sa književne i umjetničke staze današnje Crne Gore i postjugoslovenskih zemalja.
-Novljani, obični prolaznici na ulici, pamte ga kao skromnog, nenametljivog čovjeka. Ničim se nije isticao.
Valjda je zato i neobična sudbina cijelokupne njegove zaostavštine koja je rasuta na raznim mjestima.
U Herceg Novom je prodata i prepravljena njegova kuća, i nema nikakve ploče ni traga da je on tu stanovao, odmarao i stvarao.
Ostaju nam njegove knjige, kao veliko svjedočanstvo jednog vremena i njegove izuzetne književne ličnosti.
Zato je i ovaj omaž i naučni skup jedan mali otvoreni prozor kroz koji nas gleda književna ličnost majstora pripovjedanja, Mihaila Lalića-kazala je Doklestić.
Program su Bramsovim valcerima uveličale profesorice klavira Daniela Seferović i Anita Zloković.
Omaž i naučni skup povodom 110 godina od rođenja Mihaila Lalića održava se u sklopu programa obilježavanja Dana oslobođenja Herceg Novog, a podršku su pružili Ministarstvo spoljnih poslova Srbije, Uprava za Srbe u regionu i Opština Herceg Novi i JUK Herceg fest.
- Tagovi:
- Herceg Novi
- Omaž
- SPKD
- Olivera Doklestić
