Zakonski zaštićeni, a ipak specijalitet kuće
Izvor: BIRN
Autorka: Jovana Damjanović
Foto: Naslovna BIRN/Enis Mehmeti
Zaštićena vrsta, školjka prstac i dalje se nezakonito vadi i služi u restoranima duž crnogorske obale, uprkos višegodišnjoj zabrani.
Sanja, žena u tridesetim godinama iz Podgorice (nije njeno pravo ime), večerala je sa prijateljima u jednom primorskom restoranu i iskoristila priliku da proba jelo koje sadrži prstace.
Na kraju krajeva, osoblje restorana im je ponudilo ovaj specijalitet kuće, pa ga je Sanja teško mogla odbiti.
Međutim, osoblje nije pomenulo da je glavni sastojak tog jela zakonom zaštićena vrsta školjke.
-Ponudili su nam da probamo neke specijalitete, i ja sam rekla u redu. Iskreno, nisam ni znala šta jedem-rekla je Sanja za BIRN.
Nakon što je objavila fotografije na društvenim mrežama, njeni pratioci su joj skrenuli pažnju da je jela ugroženu vrstu, čije je sakupljanje zabranjeno u Crnoj Gori.
-Užasno se osjećam što sam ih konzumirala i na taj način naštetila prirodi-kazala je, vidno posramljena.
Uprkos višegodišnjoj zabrani vađenja zaštićene školjke prstac, ovaj ilegalni delikates i dalje ostaje unosan „specijalitet kuće“ u crnogorskim restoranima.
Objave na društvenim mrežama pokazuju da se gostima i dalje služi zabranjena školjka, dok zvanični državni podaci otkrivaju da restorani zatečeni u prekršaju plaćaju tek simbolične kazne.
Istrajnost ovog specijaliteta na menijima jasno pokazuje da slaba primjena zakona i blage kazne nijesu uspjele da suzbiju unosno crno tržište.
Kao posljedica toga, osjetljivi morski ekosistemi se uništavaju zarad profita, a za sobom ostavljaju razorene priobalne stanišne zajednice kojima su potrebne decenije da se oporave.
Prstac (Lithophaga lithophaga) je jestiva školjka koja živi unutar karbonatnih stijena. Ima izdužen i cilindričan oblik, koji podsjeća na ljudski prst – po čemu je i dobila ime.
Vađenje prstaca u Crnoj Gori zabranjeno je odlukom Zavoda za zaštitu prirode iz 2006. godine, kojom su pod zaštitu stavljene ugrožene biljne i životinjske vrste.
Odluka, koja je i dalje na snazi, zabranjuje sakupljanje, ubijanje i uništavanje zaštićenih kopnenih i vodenih vrsta u ranim fazama razvoja, kao i oštećivanje ili uništavanje njihovih staništa i legla.
Pored toga, Zakon o zaštiti prirode predviđa formiranje liste strogo zaštićenih divljih vrsta biljaka, životinja i gljiva, na osnovu procjene njihove ugroženosti i obaveza koje proističu iz međunarodnih sporazuma.
Prstac se nalazi i na toj listi.
Prema podacima koje je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede dostavilo BIRN-u, prstaci se i dalje nezakonito vade u Crnoj Gori.
U posljednjih pet godina izdato je svega deset prekršajnih naloga pravnim licima, dok su samo tri naloga izrečena fizičkim licima zbog vađenja i prevoza prstaca.
Podaci iz prekršajnih naloga pokazuju da je inspekcijski nadzor nad sprovođenjem ovih zakona neujednačen i često simboličan, uz izricanje minimalnih kazni.
Zapisnici ukazuju na to da, uprkos zakonskoj zaštiti, vlasti ne sprovode sopstvene zabrane dosljedno, što omogućava da se ilegalna trgovina odvija gotovo neometano.
BIRN-ova analiza internet platformi otkriva objave na društvenim mrežama, Google i TripAdvisor recenzije, kao i nedavne fotografije na Instagramu, koje pokazuju da se prstaci i dalje otvoreno služe u restoranima duž crnogorske obale – čak i ove godine.
Obim dostupnih dokaza na internetu višestruko prevazilazi broj evidentiranih prekršajnih slučajeva, što sugeriše da je sprovođenje zakona u najboljem slučaju povremeno.
Azra Vuković, izvršna direktorka podgoričke NVO Green Home, upozorava da zakonska zaštita sama po sebi ne sprječava vađenje prstaca u Crnoj Gori.
-Sama činjenica da se i dalje bilježe zaplijene prstaca u restoranima u Crnoj Gori ukazuje na to da se ova vrsta i dalje značajno eksploatiše.
Sigurno u mnogo većem obimu nego što se zaplijeni-rekla je Vuković za BIRN.
Izvršna direktorka NVO Green Home Azra Vuković, foto: PR Centar
Vađenje prstaca za sobom ostavlja biološku pustoš
Crna Gora je potpisnica Bernske konvencije iz 1979. godine već duže od 15 godina, a prstac se nalazi na listi strogo zaštićenih životinjskih vrsta obuhvaćenih ovim međunarodnim sporazumom.
Kao potpisnica, Crna Gora se obavezala da zabrani uklanjanje ili uništavanje vrsta poput prstaca, kao i njihovih prirodnih staništa.
Prstac je takođe zaštićen Evropskom direktivom o staništima, kao „životinjska i biljna vrsta od značaja za zajednicu koja zahtijeva strogu zaštitu“, te Barselonskom konvencijom, u okviru koje je uvršten na Listu ugroženih vrsta.
Ribar koji je želio da ostane anoniman, iz straha od odmazde kolega, rekao je za BIRN da se prstaci najčešće vade tokom noćnih sati.
-Tri ili četiri krivolovca dođu u ronilačkim odijelima i vade prstace. Ima i ekipa koja koristi boce sa kiseonikom. Njih nema mnogo.
To su profesionalci – samo se prevrnu s čamca na dubini od 15 do 20 metara i ostanu pod vodom po dva sata. Ne možeš im ništa-rekao je on, iako BIRN nije mogao nezavisno da potvrdi njegovu izjavu.
Iz Instituta za biologiju mora Crne Gore upozoravaju da nezakonito vađenje prstaca ostavlja trajne posljedice po morski biodiverzitet.
Nakon što se kameno dno razbije i unište povezani ekosistemi, područje često postaje beživotno.
Takođe navode da vađenje prstaca uništava staništa svih organizama koji nastanjuju obalnu zonu.
-Kao rezultat toga, bogata raznolikost stjenovitih grebena pretvara se u biološku pustoš.
Uz pretjerani izlov ribe, ova praksa može dovesti do povećanja gustine morskih ježeva i pritiska ispaše na staništa, što umanjuje otpornost zajednica morskog dna.
Nakon degradacije staništa prstaca, potrebne su decenije da bi se oporavilo-naveli su iz Instituta.
Azra Vuković upozorava da se za samo jednu porciju prstaca u restoranu bespovratno uništi do dva kvadratna metra kamenite podloge, dok Marko Kise, ribar iz Boke Kotorske, smatra da bi kazne za služenje prstaca trebalo da budu strože, uključujući i zatvaranje restorana na određeni period.
-Niko ne lovi prstace iz zabave, već iz interesa da zaradi. Teško je uhvatiti osobu koja ih lovi i prodaje, ali je mnogo lakše otkriti restoran koji ih služi.
Kada bi jedan restoran bio kažnjen na taj način, ostali ih više ne bi kupovali. Onaj koji vadi prstace neće to raditi ako nema kome da ih proda-rekao je Kise.
Minimalne kazne za zaštićene vrste na meniju
Zakon o morskom ribarstvu, usvojen u julu 2025. godine, zabranjuje izlov ili sakupljanje morskih vrsta pomoću pneumatskih čekića ili drugih udarnih naprava.
Zakon propisuje da je za zaštićene vrste zabranjeno njihovo hvatanje, transport, prodaja, skladištenje, izlaganje i nuđenje na prodaju.
Kazne za izlov zabranjenih vrsta kreću se od 3.000 do 20.000 eura za pravna lica, dok su za fizička lica predviđene kazne od 900 do 2.000 eura.
Dodatne kazne za odgovorno lice u pravnom subjektu iznose između 750 i 2.000 eura.
Istraživanje BIRN-a pokazalo je da recenzije najmanje šest restorana duž crnogorske obale i u Podgorici sadrže fotografije koje jasno prikazuju da se prstac služi posjetiocima.
U nekim slučajevima fotografije prikazuju žive prstace u akvarijumima ili gajbama, dok druge prikazuju jela od prstaca poslužena samostalno ili sa drugim morskim plodovima.
Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, osam restorana je u posljednjih pet godina kažnjeno samo jednom zbog služenja prstaca.
Prstaci koji se vade prodaju se „ispod ruke“ u Boki Kotorskoj po cijeni od 30 do 50 eura po kilogramu, dok cijena jedne porcije u restoranu može doseći i 90 eura po kilogramu.
Vuković objašnjava da prstaci obično nijesu navedeni na menijima, ali se nude „na povjerenje“ stalnim gostima.
-Tokom prethodnih godina prijavljivali smo slučajeve kada su gosti postavljali fotografije na društvenim mrežama koje jasno pokazuju da su im posluženi prstaci.
Sigurno postoji znatno više takvih slučajeva nego što smo mi prijavili i koji su potom sankcionisani-kazala je ona.
Prema podacima Ministarstva, od 2020. godine zaplijenjeno i uništeno je oko 55 kilograma prstaca, dok su izrečene kazne iznosile ukupno 21.000 eura.
-Direktorat za ribarstvo, u saradnji sa Inspekcijom za ribarstvo i Graničnom policijom, nastavlja sa kontrolama i aktivnostima usmjerenim na suzbijanje nezakonitog vađenja- navodi Ministarstvo.
Svi kažnjeni restorani nalaze se na primorju: Porto, Ribarsko selo, Maestral, Mala Barka, Adriatica, Jadran, Forte Rose i Konoba Ribar.
Nijedan od osam restorana kojima se BIRN obratio do objave teksta nije odgovorio na pitanja zašto su služili zaštićene prstace uprkos zabrani i da li ih i dalje nude gostima.
U većini prekršajnih naloga iznos kazne je precrtan, a gdje nije, uglavnom je naveden minimalan iznos – 500 eura za pravno lice i 500 eura za služenje školjki.
Prema zapisnicima, količine prstaca pronađene u restoranima kreću se oko pet kilograma, dok je prošle godine u restoranu Adriatica u Herceg Novom pronađeno 23,6 kilograma živih prstaca.
Tom restoranu izrečena je minimalna kazna.
Prekršajni nalozi navode da su zaplijenjeni prstaci uništeni; jedan od njih precizira da su uništeni uz pomoć deterdženta.
Prstaci su rasprostranjeni širom Sredozemnog mora, uključujući Jadran, kao i sjeveroistočni Atlantik i Crveno more.
Žive udubljeni unutar stijena i potrebno im je između 18 i 36 godina da dostignu dužinu od 5 cm.
Njihov životni vijek je između 50 i 80 godina, a maksimalna dužina iznosi 8 – 12 centimetara.
Kolonije prstaca preferiraju obale sa jakim morskim strujama, bogatim hranljivim materijama, dok izbjegavaju područja izložena snažnim talasima.
Izlov podrazumijeva lomljenje stijena u kojima žive, što uništava velike površine obale i teško se obnavlja.
Vuković je pozvala vlasti da intenziviraju inspekcije restorana u kojima postoji sumnja da se prstaci služe.
-Posebno u primorskim restoranima koji prije svega služe riblje specijalitete.
Važno je naglasiti da nije zabranjeno samo vađenje prstaca, već i njihovo posjedovanje, prodaja, transport i izlaganje. To olakšava rad inspektora-rekla je.
-Treba pratiti prisustvo prstaca, od čega se jasno može zaključiti koliko je njihovog staništa do sada uništeno. Svjedočenja pokazuju da ih na stijenama gotovo više nema-dodala je.
