Morinj: Građani poručili da će ukloniti ploču, ukoliko država to ne učini
Izvor: Vijesti
Autori: Predrag Tomović, Ne.V.
Foto: Predrag Tomović
Oko 30 građana okupilo se danas na magistrali, nekoliko stotina metara od mjesta gdje je nekada bio logor u Morinju.
Kazali su da će se 10. oktobra ponovo okupiti i od nadležnih tražiti uklanjanje "lažne" i "maliciozne " ploč̣e. Poručili su da će ukoliko država ne ukloni ploču, to oni učiniti.
Naveli su i da je ploča postavljena nezakonito i da "lažno" opisuje događaje iz perioda logora u Morinju.
Okupljeni građani nijesu htjeli da kažu ko je organizator protesta.
Iz Miholjskog zbora ranije su kazali "Vijestima" da danas u Morinju neće organizovati skup zbog dolaska šefa diplomatije Hrvatske Gordana Grlić Radmana na mjesto nekadašnjeg logora.
Iz te nevladine organizacije (NVO) kazali su i da imaju informacije da će danas u Morinju biti organizovano okupljanje.
Međutim, policiji za danas nije prijavljen nikakav skup u tom naselju.
Predsjednik Miholjskog zbora Zdravko Nišavić rekao je prekjuče "Vijestima" da su oni okupljanje u Morinju prijavili policiji za 10. oktobar.
"Vijesti" su u utorak objavile da će Grlić Radman boraviti u Crnoj Gori krajem sedmice i tom prilikom položiti vijenac i upaliti svijeću ispred spomen-ploče na mjestu nekadašnjeg logora u Morinju, za šta je, prema saznanjima redakcije, dobijena dozvola crnogorskog Ministarstva odbrane.
Tablu u Morinju otkrili su početkom oktobra 2022. godine tadašnji ministri vanjskih poslova i odbrane, Ranko Krivokapić i Raško Konjević, s Grlić Radmanom i Tomom Medvedom (ministar hrvatskih branitelja), u znak sjećanja na to što je u Morinju početkom devedesetih nekoliko mjeseci funkcionisao tzv. Sabirni centar za ratne zarobljenike s dubrovačkog ratišta.
U njemu su, u nečovječnim uslovima, bile zatvorene 292 osobe iz dubrovačke regije (ministarstva vanjskih poslova Crne Gore i Hrvatske usaglašavala su spiskove zatočenika jer im se dokumentacija o tome ne podudara).
O nečovječnom postupanju prema njima, svjedočilo je 169 zatvorenika. Za taj ratni zločin, u sudskom procesu osuđene su četiri osobe na 12 godina zatvora.
Ploča je postavljena mimo procedure predviđene Zakonom o spomen-obilježjima, odnosno bez odluke Vlade i saglasnosti Opštine Kotor.
Zbog toga je nekadašnja Uprava za inspekcijske poslove sredinom oktobra 2022. donijela Rješenje o uklanjanju table i obavezala Opštinu Kotor da ga sprovede.
Međutim, uklanjanje su više puta spriječili pripadnici Vojske Crne Gore.
Ploča u Morinju mimo zakona i bilo čijeg znanja
Ploča, prema ocjeni dijela crnogorske javnosti, ne tretira na ispravan način istorijske okolnosti kad je Crna Gora bila učesnik agresije na Hrvatsku na području Konavala i Dubrovnika.
Ministar odbrane Dragan Krapović (Demokrate) je u januaru prošle godine rekao da ploča treba da bude zamijenjena drugom, “s adekvatnim tekstom”.
Na njoj se pominje “velikosrpska agresija na Hrvatsku” i piše: “Sjećamo se zločina počinjenih da bi se osramotili ime i duh Crne Gore. Izražavamo žaljenje za sve patnje koje su preživjeli zatočenici. Da se nikada ne ponovi”.
Crna Gora i Hrvatska počele su krajem januara bilateralne konsultacije u cilju prevazilaženja sporova zbog kojih je Zagreb onemogućio Podgorici zatvaranje Poglavlja 31 (spoljna, bezbjednosna i odbrambena politika) u pregovorima s EU.
Kako su “Vijesti” nedavno pisale, dogovor je blizu i trebalo bi da obuhvati isplatu odštete hrvatskim državljanima koji su bili zatočeni u nekadašnjem logoru u Morinju i neuklanjanje spomen-ploče na tom mjestu, kao i promjenu imena gradskog bazena u Kotoru.
Kotorski parlament je u avgustu 2021. odlučio da ga nazove po Zoranu Džimiju Gopčeviću, za kog su rekli da je jedan od najboljih vaterpolista s ovih prostora.
Iz Zagreba su to osudili, tvrdeći da je Gopčević bio čuvar u logoru u Morinju.
Dio dogovora trebalo bi da bude i to da se o brodu "Jadran", koji Zagreb svojata, ne priča ni u Crnoj Gori, ni u Hrvatskoj, dok se to pitanje ne riješi dogovorom između dvije države ili međunarodnom arbitražom.
Osim "Jadrana", otvorena će ostati i tema granice na moru između susjeda, dok slučaj splitskog logora "Lora", u kom je stradalo 14 pripadnika bivše Jugoslovenske narodne armije iz tzv. nikšićko-šavničke grupe, neće, tvrdi izvor "Vijesti", biti uključen u ovaj djelimični dogovor.
