Podgorica: Otvorena izložba „Kult Blažene Ozane Kotorke“
Izvor: Matica crnogorska
Foto: Dragan Mijatović/Matica crnogorska
Izložba Matice crnogorske „Kult Blažene Ozane Kotorke“ otvorena je sinoć u Umjetničkom paviljonu Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore, kao završnica dvodnevnog Međunarodnog skupa „Hrišćanstvo i hrišćanska kultura u Crnoj Gori“ koji je organizovala Matica crnogorska.
Izložbu je otvorio predsjednik Matice crnogorske Ivan Jovović, a na izložbi je govorila istoričarka umjetnosti Radojka Abramović, koautorka teksta kataloga.
Na crnogorskom i engleskom jeziku na 23 bogato ilustrovana panoa dimenzija 70 x 100 cm, izložba prikazuje život i duhovnu izuzetnost crnogorske čudotvorke i svetice Blažene Ozane rodom iz Releza, Lješanska nahija.
Katarina Kosić (prema nekim predanjima Jovana Đujović), rođena 25. novembra 1493. godine, u svojoj 14. godini dolazi u Kotor gdje počinje da služi u kući kotorskog plemića, vijećnika i sudije Aleksandra Buće i njegove žene Marine (rođene Bizanti).
Nakon sedam godina, 1515, prišla je trećem redu svetog Dominika kad je i položila zavjet siromaštva, čistote i poslušnosti i promijenila svoje kršteno ime u Ozana.
Plemenitosti i posvećenosti Blažene Ozane Kotorke koja je brinula o siromašnima vremenom su dodata i brojna čudotvorstva.
Provela je pedeset i dvije godine stroge pokore, a preminula je 1565. godine u 72. godini života.
Papa Pije XI je 1927. godine dozvolio javno i crkveno poštovanje Blažene Ozane Kotorke, čime je ova crnogorska pastirica, kotorska služavka i dominikanska trećoretkinja postala prva katolička južnoslovenska blaženica.
Izložbu prati i katalog na 104 strane.
Autorke teksta su Radojka Abramović i nedavno preminula predsjednica Ogranka Kotor Matice crnogorske Mileva Pejaković-Vujošević koja je i inicijator ovog projekta.
Na realizaciji izložbe „Kult Blažene Ozane Kotorke“ sarađivali su i Jasna Jeknić-Stijović i Slavko Dabinović.
Izložbu i katalog grafički je oblikovala Suzana Pajović, profesorica Fakulteta likovnih umjetnosti UCG.
Jovović je podsjetio da se za dvije godine navršava 100 godina od kada je Sveta Stolica proglasila Ozanu Kotorku blaženicom katoličke crkve te da je taj čin, osim duhovnog, odnosno vjerskog karaktera imao i šire značenje za društvene odnose na ovom prostoru.
Proslava njenog poblaženja koja je održana u Kotoru 1930. godine u Kotoru imala je, prema riječima Jovovića, osim primarnog vjerskog i karakter državnog ceremonijala i bila je ogledni primjer za izgradnju politike zajedništva na vjerski i nacionalnom heterogenom južnoslovenskom prostoru.
U arhivu Barske nadbiskupije, nalaze se dokumenta koja svjedoče da je i ova crkvena institucija aktivno pomagala u organizovanju spomenute proslave u Kotoru.
– Znajući ulogu Barske nadbiskupije u crnogorskoj istoriji, odnosno crkvenu intitulaciju dr Nikole Dobrečića, još 27. januara 1928. godine barskom nadbiskupu obratio se starješina dominikanskog reda iz Splita, otac provincijal Anđelko Orlandini dopisom u kojem se između ostalog, navodi:
„Potpisani časti se dostaviti Vašoj Preuzvišenosti dekret sv.Stolice, kojim se potvrđuje kult naše simpatične i velike Božje ugodnice bl. Ozane.
Ta vijest sigurno će uvelike razveseliti Vašu preuzvišenost, jer je Crnogorka.
Potpisani smjerno moli Vašu Preuzvišenost, da bi se udostojila obznanit ga, misli li tražiti kod sv. Stolice dozvolu, da cijela barska nadbiskupija smije moliti oficij naše blaženice i čitati na njezinu čast sv. misu.
U rečnom slučaju potrebno je, da se Vaša Preuzvišenost obrati direktno u Rim, a potpisani i cijela njegova Provincija uvelike bi bili harni Vašoj Preuzvišenosti, kad bi zahvalila sv. Ocu, što je podigao bl. Ozanu do časti oltara, i tako počastio i razveselio cijeli naš narod, napose pak Crnu Goru “.
Nedugo zatim na adresu Nabiskupskog Ordinarijata u Baru 15. 02. 1928. godine stigao je novi dopis oca provincijala Anđelka Orlandinija, gdje se zahvaljuje naslovu, „što se je tako pripravno odazvao da zahvali Njegovoj Svetosti, što je podigao bl. Hozanu do časti oltara, te zatražio za svoju nadbiskupiju dozvolu čitanja oficija i mise, naše nove Blaženice “.
Na kraju ovog dopisa spomenuti dominikanski provincijal iz Splita „vruće želi, da ova naša nova Blaženica bude svima Jugoslavenima osobnom posrednicom pred Bogom, a napose Crnoj Gori, koja ju je porodila“ – rekao je Jovović.
Abramović se osvrnula na najvažnije momente iz životopisa Blažene Ozane.
– Poput ptice, na svojim duhovnim krilima Blažena Ozana preletjela je beskrajno kameno more, vrhove Prokletija, zeleno plavu vodu Skadarskog jezera, Zetsku niziju i svoja krila svila u srednjovjekovnom Kotoru, pod vrletnim liticama brijega Sv. Ivan.
Njena milost teče i poslije tjelesne smrti, jer Bog ne gleda na plemstvo roda, nego na plemenitost duše.
Potrebno je još jedno njeno osvjedočenje u čudima pa da ova Blaženica dobije status svetice.
Bez vjernih duša, ona je poput kraljice bez trona, zato joj se s nadom i strepnjom molimo i ona će nam uslišiti molitve.
Na dan njenog upokojenja 27. aprila miriše pitasfor nadomak crkve, čini se miriše duša velike Blaženice.
Njeno porijeklo, mošti koje počivaju u Kotoru, na granici Istoka i Zapada, mjesto je sticanja sjedinjene braće, pripadnika obije crkve.
Poštovanje prema njoj najbolje ćemo izraziti naslijeđujući apostolsku ljubav prema Bogu i bližnjima.
Ona je i putokaz kako da podesimo zemaljski život razvijajući ljubav i smisao žrtve, kao preduslov vječnog spasenja – rekla je Abramović.
U muzičkom dijelu programa nastupili su vokalna solistkinja Zorana Latković i profesor gitare Nikola Pejović koji su izvodili djela Paizijela i Hendla.
Izložba „Kult Blažene Ozane Kotorke“ može se pogledati do 11. oktobra u galeriji Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore radnim danima i subotom u terminu od 11-18 sati (pauza od 16-17 h).
- Tagovi:
- Ivan Jovović
- Matica crnogorska
- Izložba
- Kotor
