.jpg)
Pepđonović: Kanjoningu potrebni infrastruktura i marketing (FOTO)
Izvor: Bar info
Autor: Radomir Petrić
Foto: Privatna arhiva
U “Promenadi” Radio Bara posvećenoj svijetu avanture, prirode i aktivnog turizma, gostovao je Darko Pepđonović koji je govorio o tome koliko je važan razvoj aktivnog turizma u ruralnim područjima i na koji način ovakve avanture mogu obogatiti turističku ponudu Bara i Crne Gore.
Darko Pepđonović, foto: Bar info
Darko je kanjoning vodič i čovjek koji poznaje skrivene ljepote zaleđa barske obale – kanjone, stijene, vodopade i planinske potoke.
Šta je zapravo kanjoning i kako izgleda jedno takvo iskustvo u barskim kanjonima?
-Kanjoning je outdoor aktivnost koja se odvija u koritima rijeka i potoka, bilo da su oni puni vode ili potpuno suvi.
Riječ je o zahtjevnom sportu za koji su potrebni znanje, iskustvo i profesionalna oprema, jer samo tako učesnici mogu sigurno da prođu trasu od početne do krajnje tačke.
Kako je došlo do Vašeg ulaska u svijet kanjoninga?
-Sve je počelo spontano. Dugogodišnji sam planinar, a ljubav prema prirodi dovela me je do kanjoninga.
Uspio sam da spojim planinarenje sa ovom disciplinom i već sedam godina uspješno vodim grupe kroz kanjone.
Znatiželja i istraživanje barskih klanaca, planina i pećina doveli su me do toga da otkrijem i predstavim lokalne kanjone.
U Baru postoji pet značajnih kanjona: impozantni Međureč sa vertikalama i pogledom na more, Vruća rijeka duga sedam kilometara sa tridesetak vertikala, od kojih je najviša 24 metra, Bunar odnosno Rikavac, idealan za porodice i djecu, te Dumezića rijeka i Suva rijeka, posebno atraktivne nakon kišnih dana.
U trenutnim uslovima, najviše se obilaze Međureč i Rikavac, iako je interesovanje nešto slabije nego prošle godine.
Ko su turisti koji se opredjeljuju za ovakav vid upoznavanja Bara, odnosno njegove okoline?
-Čak 95% učesnika kanjoninga su stranci, i to najviše iz Holandije i Belgije. Oni se dobro snalaze i nemaju veliki strah od visine, za razliku od pojedinih domaćih učesnika.
Prvi susreti sa kanjoningom kod ljudi izazivaju strah – spuštanje niz litice visine od tri do 30 metara, po užetu tankom svega 10 milimetara, međutim, nakon početnih izazova i savladanih vertikala, učesnici se opuštaju, emocije se smiruju i iskustvo postaje nezaboravno.
Fotografisanje tada postaje neizostavan dio ture.
Predstavite nam pobliže naše kanjone, kakve su njihove specifičnosti?
-Kanjon Bunar (Rikavac) smatra se najpogodnijim za početnike i porodice.
Najviša vertikala ima devet metara, a prolazak traje od sat i po do tri sata, u zavisnosti od veličine grupe i tempa učesnika.
Neki žele da brže završe, dok drugi uživaju i produže boravak, posebno zbog fotografisanja koje zna da pomjeri planiranu dinamiku ture.
Međureč je dugo bio skriveni biser barskog turizma, poznat samo mještanima.
Iako je sada prepoznat, još uvijek je nebrušeni dijamant koji zahtijeva ulaganja u infrastrukturu: parking, mobilijar, kabine za presvlačenje i toalete.
Podsjećam da Crna Gora ima preko 15 atraktivnih kanjona, od kojih je najpoznatiji Nevidio.
On je tehnički manje zahtjevan i podrazumijeva više plivanja i skakanja, dok Međureč i Vruća rijeka zahtijevaju posebne vještine.
Imamo i druge atraktivne kanjone, poput Škurde kod Kotora, koji zavisno od sezone može biti bogat vodom ili potpuno suv, ali i tada ostaje impresivan.
Nevidio može biti klaustrofobičan, dok Međureč nudi otvoren prostor i pogled na more, što ga čini jedinstvenim.
Inače, razlika u temperaturi vode između kanjona je značajna. U Nevidiu ona iznosi svega 5-8 stepeni, dok u Grlji može pasti i do 3 stepena.
Nasuprot tome, u Međureču je na početku 12-15, a kasnije prijatnih 18-19 stepeni.
Za sigurno kretanje kroz kanjon neophodna je oprema: neoprenska odijela, čarape, patike, pojasevi i kacige. Ona ne služi samo za bezbjednost, već i za kvalitetniji doživljaj učesnika.
Koliko je razvijena ponuda aktivnog turizma u našim ruralnim područjima i koliko smo po tome prepoznati na međunarodnoj sceni?
-Turistička organizacija Bara posljednjih godina uložila je značajna sredstva u unaprjeđenje outdoor ponude.
Među najvažnijim rezultatima su svakako panoramska ruta duga 120 kilometara, koja povezuje dvije obale, jezersku i morsku, kao i ulaganja u uređenje, čišćenje i valorizaciju pješačkih staza.
Posebno se ovdje može izdvojiti podatak da Bar trenutno raspolaže sa oko 200 kilometara uređenih staza koje su dostupne tokom cijele godine.
I sam sam od prvog dana učestvovao u krčenju i uređenju ovih pješačkih staza, a njihova lista biće proširena otvaranjem novih trasa, što će omogućiti povezivanje različitih dijelova barskog zaleđa – preko Bijele Skale, Šestana, Crmnice i Sutormana – sa Skadarskim jezerom i Jadranskim morem.
Barska outdoor ponuda uključuje i stazu oko Starog Bara, koja nudi jedinstveni spoj prirode, kulturno-istorijskih spomenika i lokalne tradicije.
Staza prolazi pored kamenih mostova, mlinova i izvora pitke vode, a posjetiocima pruža i mogućnost degustacije domaćih proizvoda u lokalnim uljarama.
Bar, dakle, već posjeduje izuzetno bogatu ponudu za aktivni turizam, ali, potrebno je unaprijediti marketing kako bi ona bila prepoznata i adekvatno ponuđena posjetiocima na barskoj rivijeri.
Aktivni turizam zahtijeva i ozbiljne bezbjednosne mjere. Možete li nam reći kakva je obuka vodiča i šta je najvažnije za sigurnost učesnika?
-Sve kanjoning ture vode licencirani međunarodni vodiči, obučeni u skladu sa najvišim standardima. Oni posjeduju znanja ne samo o sopstvenoj sigurnosti, već i o zaštiti učesnika.
Opremu koristimo isključivo od evropskih proizvođača, poput Petzla i Singing Rocka, koja dolazi sa svim potrebnim atestima i garancijama.
Poseban značaj pridaje se kvalitetu užadi, pojaseva i kaciga, jer upravo oni predstavljaju osnovnu liniju zaštite u kanjonima.
Užad danas imaju nosivost od 3 do 3,5 tone, dok na trzaje mogu izdržati i do 1,5 tona, u zavisnosti od namjene i vrste aktivnosti.
Koliko je važno da lokalne zajednice i mještani budu uključeni u razvoj ovakvih programa i kakve oni benefite mogu imati?
-Zaista su zanimljiva iskustva iz kontakata sa lokalnim stanovništvom koje živi u ruralnim područjima.
Stanovnici planinskih sela rado dočekuju turiste, nude im domaće proizvode i uživaju u razgovoru i druženju.
Takvi susreti često prerastu u prijateljstva, a fotografije i uspomene koje nastaju predstavljaju spontanu, ali snažnu reklamu za crnogorski turizam.
U kontekstu održivog turizma, na koji način kanjoning i outdoor aktivnosti mogu doprinijeti očuvanju prirode i promociji zdravog načina života?
-Strani gosti su do sada pokazali izuzetnu ekološku svijest – redovno skupljaju otpatke koje pronađu u kanjonima, bez obzira da li su ih oni napravili ili ne.
Na taj način značajno doprinose očuvanju prirode i čistoći barskih kanjona, koji nikada nisu bili čistiji nego sada.
Nažalost, domaći posjetioci treba da preispitaju sopstveni odnos prema prirodi i obavezama u njenom očuvanju, jer sve te limenke, ambalaža od čokoladica, i drugi plastični otpad koji stranci prikupe tokom kanjoninga, nije pao s neba, već su ga ostavili nesavjesni turisti.
Šta biste izdvojili kao najveći izazov, a šta kao najveću nagradu u svom poslu?
-Najveću satisfakciju mi predstavlja zadovoljstvo učesnika koji dobiju iskustvo koje su tražili.
Osim adrenalinskog doživljaja, kroz ovih sedam godina rada nastala su brojna prijateljstva, koja sada povezuju Bar sa svim kontinentima.
Pepđonović u programu Radio Bara, foto: Bar info
Upravo to trajno stvaranje novih veza i uspomena doživljavam kao najveću vrijednost ovog posla.
Tokom posljednjih godina, među učesnicima kanjoning tura bili su posjetioci iz Italije, Koreje i mnogih drugih zemalja, što je dovelo do stvaranja mreže prijateljstava i poziva za posjete širom svijeta.
Takvi susreti su nematerijalno bogatstvo i podstrek za dalji razvoj aktivnog turizma u Baru.
Postoji prostor za dodatna ulaganja i unaprjeđenja kako bi naša ponuda bila još privlačnija i konkurentnija. posebno kada je riječ o infrastrukturi i parking prostoru, jer su to osnovni elementi koji značajno utiču na kvalitet turističkog doživljaja.
Kakve su perspektive kanjoninga u domaćoj turističkoj ponudi?
-Nadam se da će u skorijoj budućnosti infrastruktura biti dodatno poboljšana, čime će se svim turistima omogućiti još kvalitetniji doživljaj avantura.
Tu posebno izdvajam očekivanje otvaranja kanjona Vruće Rijeke, za koji vjeruje da će, nakon prve ozbiljne kiše u septembru ili oktobru, imati dovoljan nivo vode da postane siguran i atraktivan za prolazak.
Vruća rijeka
Dodavanje ovog kanjona u ponudu upotpunilo bi „nisku bisera“ barskih prirodnih atrakcija-.
