Dr Zarija Pejović: Problemi našeg turizma ne rješavaju se uoči sezone
Izvor, foto: Bar info
Autor: Radomir Petrić
Turistička sezona u Crnoj Gori svake godine je predmet velikih rasprava. S jedne strane bilježe se rekordne brojke u zvaničnim statistikama, dok s druge strane postoje brojni problemi – previsoke cijene, slaba infrastruktura, nedostatak radne snage i opterećenost lokalnih zajednica. Postavlja se ključno pitanje: da li Crna Gora zaista koristi svoj puni turistički potencijal ili ipak zaostaje za konkurencijom u regionu? Ovim povodom, gost u studiju Radio Bara bio je doc. dr Zarija Pejović, prodekan Fakulteta za ekonomiju i biznis Univerziteta Mediteran, stručnjak za javne finansije i ekonomsku analizu, koji je dao osvrt na sezonu koja je u toku.
Kako ocjenjujete ovu ljetnju turističku sezonu?
-Iskoristio bih poređenje sa snijegom koji iznenadi u januaru – iako je očekivan, opet nas zatekne nespremne.
Tako i Crnu Goru redovno iznenadi turistička sezona jer infrastrukturni radovi nisu završeni na vrijeme, što dovodi do saobraćajnih zastoja i gužvi.
To dodatno naglašava našu slabu saobraćajnu povezanost s Evropom i svijetom.
Crna Gora je sve više i tranzitna destinacija za turiste koji idu prema Grčkoj i Albaniji, što stvara ogroman pritisak na lokalno stanovništvo, naročito u primorskim gradovima poput Bara.
Prelazak malih udaljenosti postaje mukotrpan, a osnovni problemi turizma ostaju vezani za nedovoljno planski razvijenu infrastrukturu.
Vidite gužve na plažama, tu su i sumnje u kvalitet morske vode i javnih prostora, sve su izraženije visoke cijene.
Povezujem sve ovo s višedecenijskim slabim planiranjem: izgrađen je veliki broj apartmana, dok su hotelski kapaciteti ostali nedovoljno razvijeni.
Posljedica toga su problemi sa kanalizacionom mrežom, slabiji prihod države u poređenju sa hotelijerstvom, te veliki udio sive i nelegalne ekonomije.
Uz to, izražen je i rezidencijalni turizam – stranci kupuju stanove i kuće, što opet smanjuje finansijski efekat po državu.
Konačni rezultati sezone biće jasniji tek nakon ekonomskih bilansa u septembru.
Ima li ipak neki pozitivan primjer koji biste naveli?
-Navešću rast interesovanja turista iz zapadnih i platežno moćnijih zemalja za stare urbane cjeline poput Starog Bara ili Virpazara.
Ovi turisti žele da dožive autentična kulturna i ambijentalna iskustva, što otvara prostor za razvoj etno-ambijentalnog turizma.
To može biti strateški pravac za budućnost, jer povezuje kulturnu baštinu i turističku ponudu.
Kao pozitivan detalj sezone ukazao bih i na pojavu lokalnih štandova sa domaćim proizvodima na Šetalištu u Baru, i uspješan kulturni program poput Barskog ljetopisa.
Koji su najveći strukturni izazovi sa kojima je suočen crnogorski turizam? Da li je to nedostatak infrastrukture, nedostatak radne snage ili nešto treće?
-Osnovni problem je prostorno planiranje, gdje Crna Gora gubi bitku s divljom gradnjom.
Kapitalizam može biti dobar kada je podređen demokratskoj i snažnoj državi, ali je opasan kada postane jači od nje.
Slično se dešava i sa radnom snagom – domaći radnici sve više traže posao u inostranstvu, dok Crna Gora uvozi jeftinu radnu snagu.
Takav trend, u maloj zajednici, može imati ozbiljne dugoročne posljedice, baš kao i nekontrolisana izgradnja.
Uzmimo za primjer barsku opštinu: visoka gradnja prodire i u barsko Polje koje je nekada bilo dominantno poljoprivredno područje.
Nekada su se ljudi bavili maslinarstvom i stočarstvom, dok sada izgradnja prijeti da uništi taj potencijal.
Da li će barsko Polje za dvije ili tri decenije izgubiti svoj identitet i izgledati poput pretrpanih turističkih naselja?
Za istinski benefit od turizma neophodna je razvijena poljoprivreda, jer turisti žele domaće proizvode.
Doskoro je u dijelu Bara u kojem živim bilo nezamislivo da se gradi objekat od sedam spratova, a sada se vizura grada značajno mijenja.
U Crnoj Gori, prema preliminarnim podacima popisa, postoji čak 400.000 stanova, dok broj domaćinstava iznosi oko 217.000, od kojih 30.000 živi kao podstanari.
To otvara pitanje – za koga se zapravo gradi toliki broj stanova? Sve to ukazuje na ozbiljan problem prostornog planiranja i nedostatka jasne strategije.
Koliko rast cijena, na koji se mnogi gosti žale, ugrožava konkurentnost Crne Gore u odnosu na Grčku, Albaniju ili Hrvatsku?
-Upravo je objavljeno istraživanje IPSOS-a prema kome čak 90% turista smatra da su cijene u Crnoj Gori visoke.
U ekonomiji se odnosi ponude i potražnje uvijek reflektuju na tržište: dok postoji potražnja, ponuđači povećavaju cijene.
Međutim, previsoke cijene mogu dovesti do smanjenja prihoda zbog fenomena elastičnosti cijena.
Nižim cijenama mogli bi se ostvariti veći prihodi, a to bi ugostitelji trebalo da imaju u vidu.
Istovremeno, opravdanje za rast cijena često se nalazi u povećanju PDV-a, koji se uvijek prelama na potrošača.
Država je povećala PDV kroz programe „Evropa 1“ i „Evropa 2“ kako bi popunila budžet i smanjila rizik od deficita.
Kao posljedica, Crna Gora sve više postaje tranzitna destinacija za turiste na putu ka jugu.
U tom kontekstu, ugostitelji treba da razmotre svoje pozicioniranje, ne samo u odnosu na lokalnu konkurenciju već i na regionalno tržište, kako bi se prilagodili promjenama.
Koliko su lokalne zajednice i opštine spremne da iznesu teret masovnog turizma? Da li se vodi dovoljno računa o komunalnoj infrastrukturi, otpadu, saobraćaju?
-Masovni turizam stvara ozbiljne pritiske na domicilne zajednice: od saobraćajnih gužvi do povećanja cijena domaćih proizvoda, što utiče na kvalitet života lokalnog stanovništva.
Posebni problem su u sferi otpada, saobraćaja i komunalne infrastrukture, i lokalne zajednice ne mogu same podnijeti teret turizma bez podrške države.
Ovakvi problemi se ne rješavaju pred sezonu već zahtijevaju strateško planiranje.
U svijetlu ovih okolnosti, koliko je naš turizam dostupan domaćim turistima?
-Crnogorsko primorje sve je manje dostupno građanima sa prosječnim prihodima.
Običan jednodnevni boravak za porodicu uključuje troškove ležaljki (oko 30 eura), parkinga (10–15 eura) i obroka (do 50 eura), što iznosi blizu 100 eura po danu.
Time turizam postaje luksuzan i teško dostupan domaćem stanovništvu.
I ovdje se opet ostavlja pitanje da li Crna Gora uopšte ima jasnu strategiju razvoja turizma ili se sve svodi na improvizaciju iz sezone u sezonu.
Inicijativa predsjednika primorskih opština da lokalne samouprave preuzmu upravljanje obalom od Javnog preduzeća „Morsko dobro“ je dobra, mislim da bi lokalne vlasti odgovornije čuvale prirodne resurse i spriječile dalju betonizaciju i devastaciju plaža.
Sada imamo stihijsko upravljanje prostorom i logiku kapitala koja ugrožava održivi razvoj.
Prostor je ograničen resurs i da Crna Gora mora naučiti da ga čuva kao svoje najveće bogatstvo.
Da li Crna Gora ima jasnu strategiju razvoja turizma — i da li se ona sprovodi, ili svaka sezona liči na improvizaciju?
-Upravljanje turizmom je i dalje dominantno „ad hoc“, problemi se rješavaju u hodu, bez dugoročne vizije.
Iako se u javnosti i akademskoj zajednici stalno govori o održivom i kvalitetnom turizmu, u praksi prevladava masovni turizam, uz stalno ponavljanje istih grešaka svake sezone.
Neophodno je prisustvo države i veća ulaganja u infrastrukturu.
Prioritet je izgradnja Jadransko-jonskog autoputa, jer je Jadranska magistrala postala lokalni put preopterećen saobraćajem.
Ovaj autoput bi omogućio bolji protok tranzitnih turista i rasterećenje lokalnih saobraćajnica, što je po mom mišljenju sljedeći ključni korak za razvoj turizma.
Takođe, Crna Gora je ovog ljeta imala ozbiljne požare, globalno zagrijavanje čini ovakve situacije sve učestalijim.
Smatram da država mora planirati nabavku aviona za gašenje požara, kakve je nekada imala Jugoslavija.
Trenutno se oslanjamo na pomoć iz regiona, što pokazuje potpunu nespremnost za ovakve krizne situacije.
Crna Gora ne smije ponovo biti iznenađena kriznim situacijama poput požara.
Buduće strategije razvoja turizma moraju uključiti koncept klimatski odgovornog turizma, uzimajući u obzir posljedice globalnog zagrijavanja.
Koliko obrazovni sistem i univerziteti, uključujući i vaš fakultet, mogu pomoći kroz pripremu kadrova i nove koncepte u upravljanju turizmom?
-Obrazovne institucije imaju ključnu ulogu u pripremi kadrova, ne samo za državnu službu, već i za održivi turizam.
Na Fakultetu za biznis i ekonomiju i Fakultetu za turizam Univerziteta Mediteran insistira se na praktičnoj nastavi i povezivanju teorijskih znanja s potrebama ugostiteljskih i hotelijerskih preduzeća.
Cilj je obrazovati stručnjake koji će doprinositi kako svakodnevnom poslovanju, tako i strateškom upravljanju turizmom.
Problem je odlazak obrazovanih kadrova u inostranstvo, gdje su plaćeni više.
Istovremeno, crnogorski ugostitelji se suočavaju sa sezonskom logikom poslovanja — najveći dio profita pokušavaju ostvariti u tri do četiri ljetnja mjeseca.
To dovodi do visokih cijena, često nesrazmjernih kvalitetu usluga, i stvara nesigurnost u zadržavanju kvalitetne radne snage.
Upravo taj disbalans između cijene i kvaliteta jedan je od ključnih problema turizma u Crnoj Gori.
Poručio bih našim mladim slušaocima da razmotre studije turizma i ekonomije, jer će te oblasti i u bližoj i u daljoj budućnosti biti izuzetno tražene u Crnoj Gori, kroz te profesije može se doprinijeti razvoju lokalnih zajednica i države u cjelini.
Ako biste morali da date jednu poruku donosiocima odluka i turističkoj privredi-kako bi ona glasila?
-Mudro upravljajte prostorom!
Ogroman je problem praksa divlje gradnje, Crna Gora srećom i dalje raspolaže značajnim prirodnim resursima koje treba sačuvati.
Kao primjer navodim područje između Rumije i Skadarskog jezera, koje je nevjerovatan, ali i ugrožen resurs.
Apelujem da se velike građevinske intervencije ograniče i da se prirodni pejzaži zaštite od devastacije.
Takođe, potrebno je jače povezati turizam s poljoprivredom, jer uvoz hrane u Crnu Goru i dalje dominira.
Pohvalio bih inicijative Opštine Bar poput grantova ženama preduzetnicama, važno je podsticati male biznise kroz bespovratna sredstva, jer, to vodi ka produktivnijoj zajednici i boljem standardu života.
U najkraćem, važan je strateški pristup kako bi se poboljšao kvalitet života lokalnog stanovništva i iskustvo turista-.
.jpg)