Ćinćur: Vrijeme je za reset, a ne poricanje
Foto: Skupština Crne Gore
U jeku špica ljetnje turističke sezone postavljaju se opravdana pitanja: Da li je 2025. godina još jedna propuštena šansa za crnogorski turizam? Da li smo išta naučili iz prethodnih grešaka kad je riječ o nedostatku infrastrukture, prljavim plažama i šetalištima, sivoj ekonomiji na svakom koraku, saopštila je nezavisna poslanica u Skupštini Crne Gore Radinka Ćinćur.
Prema njenim riječima, ministarstvo turizma uporno izbjegava da iznese jasnu ocjenu trenutnog toka sezone u Crnoj Gori.
-Umjesto ozbiljne analize i odgovora na ključne izazove, javnosti se plasiraju brojke koje malo znače: broj automobila koji su prešli granice naše zemlje i broj međunarodnih letova na aerodromima je povećan!
Tako dolazimo do cifre od oko 941 000 dolazaka turista i 4.825.625 noćenja u prvoj polovini godine, ali bez dubljeg konteksta i prave interpretacije.
Da li svi ulasci na graničnim prelazima predstavljaju turiste? Naravno, ne-kazala je Ćinćur.
Ona je istakla da iako podaci koje predstavnici vlasti ističu, na prvi pogled izgledaju ohrabrujuće, riječ je uglavnom o tranzitnim posjetiocima, a ne turistima koji ostvaruju značajan boravak i potrošnju u zemlji.
Foto: Radinka Ćinćur
-Zapravo, ključni izazov predstavlja sve kraći boravak turista u Crnoj Gori, što naši zvaničnici uporno ignorišu, iako upravo ta činjenica direktno utiče na smanjenje prihoda i ukupnog turističkog prometa.
Da se prisjetimo: prihodi u junu od PDV manji nego planirani za 11,4 miliona eura ili 9 odsto, prihodi od akciza manji nego planirani za 3 miliona eura ili 7,4 odsto, prihodi od doprinosa manji nego planirani za 5 miliona eura ili 15 odsto-rekla je.
Istakla je da, međutim, zvanični podaci Uprave za statistiku (MONSTAT) govore mnogo jasnije: broj noćenja za period januar - jun 2025. je manji za 272.514 ili 5,4 odsto u odnosu na isti period prošle godine.
-Sa druge strane, u kolektivnom smještaju zabilježen je pad od 1 odsto, dok je u individualnom smještaju zabilježen pad od čak 7,9 odsto.
Ova diskrepancija između rasta ulazaka u zemlju i pada noćenja, tj. prihoda, ukazuje na dva problema: sve kraće zadržavanje turista i izraženu sivu ekonomiju - neprijavljeni smještaj i neregistrovane boravke-istakla je Ćinćur.
Foto: Radinka Ćinćur
Ocijenila je da situaciju dodatno pogoršavaju brojni infrastrukturni i komunalni problemi koji su se očekivali, koji se, kako je kazala, godinama ne rješavaju: nespremnost plažnog mobilijara, prljave plaže i ulice, divlje deponije na svakom koraku, nastavak građevinskih radova na ključnim saobraćajnicama tokom ljetnjih mjeseci, kao i saobraćajne gužve, kolapsi i višesatna čekanja, posebno u primorskim gradovima.
-Ovdje ne smijemo zaboraviti ni enorman skok cijena - između 30 i 50 odsto, što nije ni u kakvom skladu sa kvalitetom usluge koju turisti dobijaju.
Ovakvi uslovi u turističko-ugostiteljskom sektoru, ne samo da utiču na odluke da turisti skrate boravak, već ugrožavaju i reputaciju Crne Gore kao poželjne turističke destinacije- navela je.
Dodala je, da stvar bude gora, pomorska privreda, nekada strateška grana crnogorske ekonomije, nalazi se pred ozbiljnom krizom.
-Umjesto revitalizacije i ulaganja, bilježimo niz promašaja, odnosno poraznih činjenica: dugoočekivana linija prema Hrvatskoj (Dubrovnik) je prekinuta, dok linija ka Italiji (Bar - Bari), iako uspostavljena nakon višegodišnje pauze, otežano funkcioniše, uz višečasovna kašnjenja usljed tehničkih poteškoća.
Brod za prevoz rasutog tereta “Kotor”, koji je ne tako davno, poslije višenedjeljnog zadržavanja u luci u SAD-u, pa opet zadržan je u britanskoj luci Tajn nakon inspekcije zbog tehničkih i proceduralnih nepravilnosti.
Luka Bar i ostali pomorski kapaciteti stagniraju, bez jasne vizije ili podrške države, uz suptilne naznake da će u skorije vrijeme biti privatizovani- kazala je.
Ćinćur je pitala da li će iko odgovarati za ovako katastrofalno stanje u pomorstvu.
Rekla je da je Crna Gora i kao turistička destinacija, i kao država sa pomorskim potencijalima, suočena sa ozbiljnim padom kvaliteta, konkurentnosti i strateške vizije.
-Potrebna je hitna i temeljna reorganizacija ovih sektora. Vrijeme je za reset, a ne za poricanje stvarnosti!
Jer, nažalost, nadležni ni ove godine nijesu pokazali sposobnost da planiraju sezonu u skladu sa realnim izazovima i potrebama tržišta.
Umjesto strateškog vođenja, svjedočimo zamagljivanju statistika, izostanku transparentnosti i izbjegavanju odgovornosti.
A u pomorskoj privredi kolaps, izazvan dilentatizmom i naznakama korupcije.
Ako se ovakav pristup nastavi, 2025. će ostati upamćena ne po razvoju, nego po stagnaciji i gubitku.
Ili, kako je Borisav Pekić zapisao - biće to još jedna 'godina koju su pojeli skakavci'- zaključila je poslanica Ćinćur.
.jpg)