Promocija bez publike, a zatim i na društvenim mrežama
Izvor, foto: Dan
Autor: M.D. Popović
Roman „Dječak bez sjenke”, prvjenac Dina Murića iz Podgorice, predstavljen je premijerno u pres-sali Kulturnog centra „Nikola Đurković” u Kotoru, a video-snimak je prikazan na društvenim mrežama.
Knjiga je objavljena u izdanju „Obodske riječi”, a redakturu, korekturu i lekturu je uradila Biljana Vučurović, profesorica književnosti u Gimnaziji „Slobodan Škerović”, koja je predavala Dinu Muriću i zaslužna je za njegovu ljubav za pisanu riječ.
„Dječak bez sjenke” je namijenjen svim osobama od 7 do 77 godina, s obzirom da se bavi pitanjima identiteta, shvatanja i prihvatanja sebe samih.
Publika je imala priliku da onlajn upozna mladog autora na početku književne karijere, a predstavili su ga Gojko Ostojić, profesor španske književnosti i prof. Aleksandra Tomović, urednica programa za mlade u Kulturnom centru.
– Ostvario sam svoju davnašnju dječju želju, jer pišem od malena. Promocija bez publike je neobična, mnogo mi je važnija živa riječ i komunikacija sa ljudima, ali je i ovaj vid predstavljanja dobar - poslije objavljivanja na Jutjubu javljali su mi se ljudi, kometarisali su, interesantan je fidbek.
Laskalo mi je poređenje sa Kafkom, koje je napravio prof. Ostojić, a prof. Tomović je postavila ključna pitanja koja su osvijetlila suštinu mog romana-kaže Murić za „Dan”.
Glavni lik u romanu je Mirza, koji ima autobiografske odlike, a „Dječak bez sjenke” je u stvari antagonista Damir, kradljivac identiteta, koji gubi svoju sjenku nakon traumatičnog gubitka majke u djetinjstvu.
– Povratak mladih naraštaja knjizi je nužan, jer ona čitaocu nudi suštinske, životne odgovore koje ne daje moderna tehnologija, poručuje autor.
Zbog svog magijskog realizma i fantastične književnosti kao žanra kojem pripada, „Dječak bez sjenke” može doživjeti veliku popularnost kod mlađih generacija ukoliko mu daju šansu- predviđa prof. Ostojić.
Ogroman uticaj na književno stvaralaštvo Murića izvršila je Džoana Haris, Franc Kafka i Edgar Alan Po u čijim tekstovima prepoznaje stvaralački senzibilitet koji posjeduje.
Prof. Ostojić kaže da Dinov prvjenac „nije roman isključivo za obožavaoce fantastične književnosti, već za sve ljude koji uživaju u dobrom, kvalitetnom štivu koje konstantno drži pažnju i budi sva čula uz maestralne opise mirisa i izgleda stvari, koji bez najave bude nostalgiju i sjetu kod čitaoca”.
Sve ima svoj početak, razvoj, kulminaciju i rasplet, baš kao Mjesec i njegove mijene, koje su i na naslovnici, kao poređenje sa našim životima. Ova zanimljiva knjiga dinamične fabule čita se u jednom dahu.
Poglavlja nazvao po mjesečevim mijenama
– Dino je svog dječaka bez sjenke oblikovao na takav način da niko ne može da ostane ravnodušan. Takođe, svaki detalj knjige - naziv poglavlja, izgled korice - nije slučajan.
Mlad mjesec, Rastući mjesec, Pun mjesec i Opadajući mjesec su nazivi poglavlja koji su jednostavno, a opet upečatljivo, prikazani na korici romana, a ujedno predstavljaju i faze života glavnih junaka koji se, kao i Mjesec, mijenjaju i ostavljaju veliki uticaj kako na njih same, tako i na ljude u njihovom okruženju.
Ono što posebno karakteriše autorov stil jeste često odsustvo linearnog pisanja, i fokusiranje na „flešbekove” tj. restrospektivu kroz koju saznajemo sitne detalje ali od velikog značaja za glavnog junaka romana – kaže Ostojić.
