Bar, Crna Gora
22 Jul. 2025.
post-image

Sumorna julska slika crnogorskog turizma

 Izvor: Pobjeda

Autorka: Nada Kovačević

 Foto: Ilustracija/Skrinšot/TVCG

Umjesto špica sezone i brojnih zadovoljnih turista crnogorskim plažama dominiraju prazne ležaljke, umorni konobari i frustrirani gosti koji satima stoje u saobraćajnim kolonama ili napuštaju zemlju prije vremena.

mjesto uređenog sistema – potpuni haos. Turistička slika Primorja ove godine više liči na improvizaciju, nego na ozbiljnu destinaciju koja pretenduje da bude lider u regionu.

- Umjesto da upravlja najvrednijim prostorom crnogorske obale u korist građana i turista, Javno preduzeće Morsko dobro pretvoreno je u leglo partijskog zapošljavanja, improvizacije i javašluka - upozorava Petar Odžić, predsjednik Skupštine opštine Budva, dodajući da ova institucija otvara vrata samo za „uhljebe“ bivšeg DF-a i drugih političkih lojalista.

– Naravno da aktuelna situacija šteti. To potvrđuju poluprazne plaže, prazni restorani i sumorna slika Crnogorskog primorja koju ovih dana svi gledamo.

Nažalost, sve na što smo mjesecima upozoravali – i državnu vlast i JP Morsko dobro – sada se obistinjuje – upozorava Odžić, dodajući da je Morsko dobro „ogledalo nesposobnosti aktuelne vlasti“.

Sumorna slika

Slično mišljenje dijeli i turistička radnica Zorka Raičević iz agencije Eastwest Voyage DMC, koja otvoreno poručuje da je ovo „jedna od najlošije organizovanih sezona u posljednjoj deceniji“, upozoravajući da su gosti ogorčeni zbog prljavih plaža, neobučenog osoblja i nefunkcionalne infrastrukture.

– Kašnjenje sa raspisivanjem tendera, netransparentni procesi, povećanje PDV-a za čak 110 posto, inflacija, loša ili nikakva avio-povezanost, kao i infrastrukturni haos na relaciji Tivat–Budva – samo su neki od uzroka čije posljedice već osjećamo, a koje ćemo tek kvantitativno osjetiti na jesen – poručio je Petar Odžić.

On je ocijenio da je JP Morsko dobro postalo ,,poligon za partijska zapošljavanja, mjesto žurki funkcionera i ogledalo nesposobnosti aktuelne državne vlasti“.

– Posljednjih dana svjedočimo i partijskom kadrovanju ljudi iz bivšeg DF-a, koji su doživjeli izborni poraz, a iza sebe ostavili institucionalnu pustoš.

Morsko dobro danas više liči na opštinski odbor ili štab koalicije ,,Za budućnost Budve“ nego na preduzeće koje bi trebalo da bude u službi građana.

Gotovo dupliran broj privremenih lokacija u zoni pod ingerencijom Morskog dobra jasno govori da će i ovog ljeta Budva biti pretvorena u vašarište – kazao je Odžić.

On ističe da ovo preduzeće upravlja najvrednijim obalnim prostorom na nekvalitetan i poguban način.

– Umjesto da štite plaže i javni interes, oni zatvaraju oči pred betoniranjem i devastacijom obale.

Svjedoci smo da se u posljednjih šest mjeseci svakodnevno izvode nove ,,betonaže“, bez ikakvih posljedica – niti raskida ugovora niti sankcija.

Zli jezici bi rekli – vraćaju se partijski dugovi za usluge iz prethodnih izbornih kampanja – naveo je predsjednik lokalnog parlamenta.

Prema njegovim riječima, rješenje je jasno – decentralizacija.

– Decentralizacija je po automatizmu efikasnije i racionalnije rješenje.

Siguran sam da bi lokalne samouprave mnogo odgovornije i kvalitetnije upravljale obalom, i to uz znatno manje troškove po građane.

Inicijativa za potpunu reorganizaciju Morskog dobra je opravdana i neophodna – jer zrelo društvo mora težiti ka modelu u kojem je decentralizacija alat za razvoj i zaštitu javnog interesa.

To su evropski standardi – zaključio je Odžić.

U jeku turističke sezone, kada bi Crnogorsko primorje trebalo da vrvi od turista, plaže su poluprazne, hoteli raspolažu slobodnim kapacitetima, a gosti koji su stigli – nailaze na niz problema.

Vlasnica agencije Eastwest Voyage DMC Zorka Raičević bez zadrške upozorava da se Crna Gora ove godine suočava s jednom od najlošije organizovanih sezona u posljednjoj deceniji.

– Počinjem ironično – neka nam je srećno, špic je sezone! Ali špica nema. Plaže su prazne, a razloga je mnogo – kaže Raičević.

– Morsko dobro nije završilo sve što je trebalo – nijesu obavili osnovne pripreme za sezonu.

Polovina zakupaca plaža još nema rješenja za rad, dok oko 20 odsto funkcioniše ilegalno, „na staro ime“, bez ugovora, jer su ranije bili dugogodišnji korisnici.

 U takvim okolnostima, plaže su jednostavno prljave i zapuštene.

Nema održavanja, nema kontrole. To je porazno za državu koja se oslanja na turizam – poručuje Raičević.

Ona upozorava da gosti iz inostranstva ostaju zatečeni stanjem na terenu: neraspoređene ležaljke, neuređene plaže, loša higijena, pa čak i izostanak osnovne infrastrukture poput tuševa i kabina.

Slična situacija, prema njenim riječima, vlada i u ugostiteljstvu. Nedostatak radne snage, loša selekcija kadrova i potpuni izostanak standarda – rezultirali su opštom neurednošću.

– U srednjeklasnim restoranima stolovi su masni, podovi puni mrva, osoblje nedovoljno obučeno. Ušla sam u restoran sa 20 slobodnih stolova – nijedan očišćen.

Morala sam da tražim da mi se bar jedan očisti da mogu da sjednem. To nijesam doživjela ni u mnogo skromnijim destinacijama – kaže Raičević, navodeći da je takvo stanje nedopustivo u jeku jula.

Konfuzija u saobraćaju

Još jedan ozbiljan problem koji utiče na doživljaj gostiju jeste saobraćajni haos. Višesatne kolone i potpuni zastoji na ključnim magistralama svakodnevna su pojava.

- Ranije su zastoje izazivale teške nesreće, sada tri sata stojite zbog manjih udesa ili radova.

Vozila se pregrijavaju, ljudi postaju nervozni, saobraćaj se usporava do granica neizdrživog. Imamo saobraćajni sistem koji je zakazao u svakom pogledu – upozorava ona.

Dodatnu konfuziju stvaraju infrastrukturni radovi usred špica sezone – bez ikakvog jasnog plana ili fazne realizacije.

– Dionica Kotor – Tivat – Budva, najfrekventnija u državi, već treću godinu zaredom se radi upravo u julu.

Nema ni pokušaja organizacije saobraćaja – da se radi jedan dio, dok se drugi koristi.

Umjesto da je spremna, infrastruktura se bukvalno ruši dok gosti pokušavaju da prođu – kaže Raičević.

Jedan od najsvježijih i najalarmantnijih problema su protesti i blokade puteva, koji dodatno otežavaju kretanje turista.

– Imali smo slučajeve gdje gosti nijesu mogli da dođu do hotela, pa su odustali i napustili zemlju.

Nijesu stigli do aerodroma na vrijeme, izgubili su letove. Umjesto reakcije države – sve je ostalo na nivou potpune neorganizovanosti.

 Takva poruka gura goste daleko od Crne Gore – ističe Raičević.

Sve ove pojave odrazile su se i na potražnju. Raičević kaže da je situacija neuporediva sa prethodnim godinama.

– Kroz tunel Sozina nema gužvi, na rampi se čeka najviše dva minuta. Svuda ima slobodnog parkinga, svuda ima slobodnih ležaljki.

Pozovite bilo koji hotel – dobićete sobu. To se nikada ranije nije dešavalo krajem jula. Jun, jul i avgust su uvijek bili mjeseci kada je sve popunjeno.

 Ovo je ozbiljan pokazatelj da sistem ne funkcioniše – zaključuje Zorka Raičević.

Crna Gora postala tranzitna stanica bez koristi od letova

Raičević je kazala da Crna Gora ima veliki broj avio-destinacija povezanih sa aerodromima u Podgorici i Tivtu, ali da se s pravom postavlja pitanje – gdje su ti putnici?

– Da li je Crna Gora postala samo tranzitna stanica? Ili su to možda ugovori potpisani samo reda radi – sa praznim avionima, dok država ide u minus?

Zbog subvencija, čartera i ljetnjih letova koji nam, realno, ne donose nikakvu korist – istakla je Raičević.