• 90
• 6 Jul, 2025. 15:15h

Kotor se urušava pod državnim nemarom: Crveni alarm iz UNESCO

Izvor: Pobjeda

Autor: Jovan Nikitović

Foto: Naslovna Media Biro

Upozorenja su ponavljana godinama, rokovi probijani uporno, a opravdanja postajala sve apsurdnija.

Sada je UNESCO jasno poručio: ako Crna Gora hitno ne zaustavi urbanističku stihiju i ne obezbijedi stvarnu zaštitu Kotora, jedan od najvrednijih simbola svjetske kulturne baštine biće upisan na Listu svjetske baštine u opasnosti.

Ono o čemu je Pobjeda pisala u posljednje dvije godine sada je dobilo potvrdu kroz najnoviji izvještaj nakon februarske misije UNESCO/ICOMOS-a, u kojem se dokumentuje hronična neefikasnost, institucionalna neusklađenost i ozbiljna prijetnja izuzetnoj univerzalnoj vrijednosti (OUV) Kotora - uz zahtjev za hitan moratorijum na gradnju i korjenite zakonodavne i planske reforme.

Dakle, to znači zabrana gradnje u Kotoru, ali i u takozvanoj bafer zoni u koju spadaju Tivat, Herceg Novi i jedan manji dio opštine Cetinje.

Ovo, dakle, više nije pitanje Opštine Kotor, Ministarstva kulture i medija (MKM) ili Uprave za zaštitu kulturnih dobara, već pitanje cijele države koje će morati da rješava Vlada.

Upravo će Vlada, kroz razgovore sa svim političkim i institucionalnim akterima, konačno morati da se izjasni: hoće li da sprovede tražene preporuke i reforme ili će, zarad priče o „razvoju“, Kotor da ispišu sa Liste zaštićene svjetske baštine i trpe posljedice takve odluke!

Za sve ovo imaće rok do 1. februara 2026. godine.

Ključni problemi

U najnovijem zajedničkom izvještaju Centra za svjetsku baštinu, ICOMOS-a i ICCROM-a, koji će biti predstavljen od 6. do 16. jula na zasijedanju u Parizu, konstatuje se da je Crna Gora ostvarila samo djelimičan napredak u ispunjavanju preporuka iz prethodne odluke Komiteta (46 COM 7B.11), a da brojni ključni problemi ostaju neriješeni.

Iako je u međuvremenu izrađena Studija o zaštiti kulturnih dobara, kao i Strategija za smanjenje rizika od katastrofa sa Akcionim planom, eksperti navode da ti dokumenti nijesu dovoljni bez cjelovitog i funkcionalnog sistema upravljanja.

Takođe je izrađen i izvještaj o Strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu za Prostorni plan Crne Gore do 2040. godine, a izgradnja planiranih kamenoloma u blizini dobra je obustavljena - što je jedini konkretan korak koji je UNESCO u ovom izvještaju pozdravio bez rezerve.

Međutim, najveći izazovi i dalje su prisutni:

1. Nedostatak kvalifikovanih stručnjaka za zaštitu baštine, na što je i sama država ukazala;

2. Studija zaštitne zone još nije ni započeta, iako je njeno postojanje od presudne važnosti za usmjeravanje budućih projekata;

3. Plan upravljanja nije finalizovan, iako se njegova izrada najavljuje još od 2019. godine;

4. Preko 20 HIA studija (procjena uticaja na baštinu) dostavljeno je od ukidanja prethodnog moratorijuma 2020. godine, bez strateške kontrole ili kumulativne analize;

5. Nedostatak obavezujućih nacionalnih smjernica i koordinacije među institucijama dodatno ugrožava sposobnost da se efikasno upravlja prostorom.

Foto: Media Biro

UNESCO je ocijenio da sve ovo zajedno ukazuje na ozbiljan nedostatak upravljačke efikasnosti, a stanje dodatno pogoršava izuzetna osjetljivost i krhkost samog dobra, koje je već pod pritiskom urbanizacije, turizma i infrastrukturnih ambicija.

 Komitet naglašava da glavni izazov ostaje u uspostavljanju ravnoteže između ekonomskih interesa (posebno turizma) i očuvanja izuzetne univerzalne vrijednosti (OUV) dobra, pri čemu planerska neusaglašenost i zakonodavne rupe dodatno komplikuju situaciju.

Komitet za svjetsku baštinu je stoga zatražio uvođenje novog privremenog moratorijuma na gradnju i izdavanje građevinskih dozvola, kako unutar granica dobra, tako i u zaštitnoj zoni.

Taj moratorijum (zabrana gradnje) bi, prema preporuci, trebalo da ostane na snazi dok se ne uspostavi efikasan sistem upravljanja, koji uključuje: harmonizaciju zakonodavnih, administrativnih i planskih politika na svim nivoima (državnom, regionalnom i lokalnom); završetak i primjenu revidiranog Plana upravljanja; obustavu svih razvojnih projekata, uključujući i one koji su prethodno pozitivno ocijenjeni putem HIA od 2023. godine, jer je i sama država priznala da su mnoge od tih analiza neujednačenog kvaliteta; sprovođenje kumulativnih procjena uticaja (ne samo pojedinačnih), koje bi se redovno ažurirale (npr. na svake tri godine) i koristile za kontrolu razvoja.

Takođe se zahtijeva da Crna Gora izmijeni Zakon o zaštiti kulturnih dobara i Zakon o prirodnom i kulturno-istorijskom području Kotora, kako bi se u prostorno planiranje ugradili konkretni alati za zaštitu baštine.

U planove treba ugraditi mjere monitoringa, zaštitne zone, zoniranje koje uzima u obzir osjetljivost baštine, i da se svi ovi dokumenti dostave UNESCO-u na reviziju prije zvaničnog usvajanja.

Najteža mjera

UNESCO je pozdravio izradu Studije održivosti Kotora kao turističke destinacije, kao i uključivanje poglavlja o smanjenju rizika i turizmu u budući Plan upravljanja.

Posebno se podržava opredjeljenje za traženje alternativnog rješenja za pristajanje kruzera u Bokokotorskom zalivu.

Ipak, Komitet je preporučio izradu posebnog Plana održivog upravljanja turizmom, koji bi bio integrisan u glavni Plan upravljanja i zasnovan na Strateškoj procjeni uticaja (SEIA) za sve lokalne i regionalne turističke strategije.

UNESCO pozvao da se nađu i alternativna rješenja za pristanak kruzera, foto: Pixabay

UNESCO dodatno zahtijeva da država Crna Gora hitno dostavi: studiju zaštitne zone, s kartiranjem područja visoke vizuelne, strukturne i kontekstualne osjetljivosti; konačnu odluku u vezi sa mostom Verige, uz moguća alternativna rješenja i HIA; plan prenamjene lokacije bivšeg Hotela „Fjord“ i zgrade „Jugooceanije“, uz pravnu zaštitu tog modernističkog objekta i obaveznu HIA prije donošenja bilo kakve neopozive odluke.

Obustava aktivnosti na planiranim kamenolomima prepoznata je kao pozitivan korak, ali UNESCO traži trajan prekid svih eksploatacionih aktivnosti i širenja koncesija unutar područja dobra i njegove zaštitne zone.

 Takođe, traži se formiranje zona zabrane vađenja materijala i izrada strategije sanacije terena i monitoringa životne sredine.

Komitet je zaključio da, uprkos djelimičnim pomacima, glavni zahtjevi i dalje ostaju neispunjeni.

Nepotpuni planski dokumenti, izostanak koordinacije i kontinuirani razvojni pritisci i dalje izlažu dobro ozbiljnim prijetnjama.

Ako se preporuke iz ovog izvještaja ne sprovedu u narednim mjesecima, kako ističu iz UNESCO-a, Kotor bi mogao biti suočen sa najtežom međunarodnom mjerom: upisom na Listu svjetske baštine u opasnosti.

 Crna Gora je pozvana da sve ove obaveze ispuni do februara 2026. godine - u suprotnom, Komitet ne isključuje mogućnost upisa Kotora na Listu svjetske baštine u opasnosti.

Poruka je jasna: vrijeme političkog odugovlačenja je isteklo.

Ogromna „bomba“

Može li Crna Gora da do 1. februara naredne godine uradi ono što od nje traži UNESCO?

Sagovornici Pobjede, dobro upućeni u probleme zaštićenog područja Kotora, a koji su zatražili anonimnost, tvrde da su jako malo šanse da se sve postigne.

Tim prije što se Crna Gora ni u ranijem periodu apsolutno nije proslavila u ispunjavanju rokova.

- Ovo će da bude ogromna „bomba“ u državi. To sada sve mora da se digne na nivo Vlade, jer je ovo najoštriji izvještaj koji smo ikada dobili, oštriji od onog iz 2019. godine.

Ovaj put zahtijevaju moritorijum i to ne samo za Kotor, već i za Tivat, Herceg Novi i manji dio Cetinja.

 Sada će država morati da odluči u kom će pravcu da ide – ili ka gubljenju statusa zaštićenog područja ili ka apsolutnoj odlučnosti da se uradi ono što od nje zahtijeva UNESCO – kazao je izvor Pobjede.

Foto: Feral.bar

Iako lista ugroženih područja UNESCO-a formalno ne predviđa kazne, njen uticaj je ogroman.

Upis Kotora na Listu svjetske baštine u opasnosti, slažu se sagovornici Pobjede, bio bi međunarodno priznanje da Crna Gora nije sposobna da zaštiti ono što pripada cijelom čovječanstvu.

To bi značilo: gubitak kredibiliteta i reputacije u međunarodnoj zajednici, negativan imidž za Kotor kao destinaciju, signal investitorima da pravna sigurnost i održivost nijesu prioriteti.

 I u najgorem slučaju, potencijalno brisanje sa Liste svjetske baštine.

Ultimatum

Ako institucije, lokalne vlasti i nosioci političke moći, kako ističu sagovornici Pobjede, ne pokažu jasnu odlučnost za reforme i odgovornost, istorija će ovu epizodu pamtiti ne samo kao propust - već kao namjerno ignorisanje svjetske obaveze.

 Godinama su stručna upozorenja ignorisana, a obaveze prema UNESCO-u odlagane pod izgovorima koji više nikoga ne uvjeravaju.

Sada više nije pitanje hoće li Crna Gora izgubiti Kotor kao simbol svjetske baštine - već hoće li to biti svjesna posljedica političke neodgovornosti.

UNESCO je, dakle, učinio ono što Vlada Crne Gore i njene institucije uporno izbjegavaju: precizno je dijagnostikovao višegodišnju disfunkciju sistema upravljanja kulturnom baštinom.

Ministarstvo kulture i medija, Uprava za zaštitu kulturnih dobara, lokalne vlasti u Kotoru, Vlada i svi nadležni planerski organi sada se nalaze pred ultimatumom koji više ne ostavlja prostor za birokratske improvizacije.

Sve što nije sprovedeno prethodnih pet godina sada mora biti završeno u narednih nekoliko mjeseci - sa punom pravnom, institucionalnom i političkom odgovornošću.

Zato će biti jako zanimljivo vidjeti sa kakvim će se obrazloženjima i frazama o baštini kao „zalogu za buduće generacije“ u Crnu Goru vratiti ministarka kulture i medija Tamara Vujović, koja će od 8. do 10. jula boraviti u Parizu na 47. zasijedanju Komiteta za svjetsku baštinu i na „vrućoj stolici“ slušati kritiku stručnjaka UNESCO-a.

 Ministarka bi, bar u avionu do Pariza, morala da shvati da ako se do februara 2026. ne promijeni pravac djelovanja države u zaštiti našeg nasljeđa, istorija će bilježiti da je propast jednog od najvrednijih kulturnih pejzaža Mediterana došla ne zbog spoljnog pritiska, već zbog domaćeg nemara.

Ministarka kulture i medija Tamara Vujović (u sredini) govori na sastanku sa predstavnicima Savjetodavne misije UNESCO-a, u februaru ove godine, u Kotoru, foto: MKM

Ako ova Vlada ne želi UNESCO, neka to kaže, a ne da fingira reforme

Drugi sagovornik Pobjede, dobro upućen u probleme vezi sa zaštitom područja Boke Kotorske, a koji je takođe tražio anonimnost, ovaj najnoviji izvještaj UNESCO-a okarakterisao je kao „oštar i prezahtjevan“.

- Baš treba da se desi zajednička strategija cijele Vlade u odnosu na to pitanje da bi se postigao neki rezultat.

 U svakom slučaju, ovo mora da se radi strateški, na nivou države, Vlade i Opštine Kotor - kazao je naš izvor.

S obzirom na raznorodnost političkih konstituenata, sagovornici Pobjede sumnjaju da u državi postoji politička volja, posebno da će svi naći zajednički jezik o ovom pitanju.

- Sve i da postoji, taj postavljeni rok je za nas nerealan. Dali su nam praktično pet mjeseci, jer su sada odmori, pa imamo period od septembra do februara.

 A to je praktično – sjutra. To vam dovoljno govori koliko je alarmantno stanje – kazao je sagovornik Pobjede.

Napominje da u UNESCO-u više ne žele da prihvataju opravdanja da kasnimo u reformama zbog pandemije korona virusa.

- Niko više nije lud i neće da nam dozvoli neke stvari. Vrlo decidno su stavili do znanja da shvataju što rade institucije i da to nije to što se očekuje.

To je svjetsko nasljeđe, nije samo naše, već baština koja pripada svim građanima svijeta. Mi imamo obavezu da se o njoj staramo adekvatno, ili to nećemo raditi.

Ako neko hoće da donese odluku da to ne radimo i to je u redu, samo što treba da se to kaže jasno i glasno: nećemo da budemo dio UNESCO-a i hoćemo da se razvijemo kako mi mislimo da treba.

Ali onda treba da preuzmeš političku odgovornost za to. Ako ova Vlada treba da donese takvu odluku, neka kaže to, a ne da fingira reforme – rekao je sagovornik Pobjede.

• Tagovi:
• Kotor
• UNESCO
• Kulturna baština
• Upozorenje
• MKM