.jpg)
Sorte maslina iz praktičnog iskustva
Društvo maslinara Bar nastavlja elektronsku Školu maslinarstva, započetu prvog novembra. U novom prilogu predstavljamo temu “Sorte maslina iz praktičnog iskustva”. Na osnovu iskustava iz svog maslinjaka, dipl. ing. Said Seferović elaborira kako različite sorte maslina uspijevaju na našem području.
1.Uvod
Kao što i sam naslov govori, u ovom tekstu ću opisati iskustva sa raznim sortama maslina iz mog maslinjaka. Dakle, nije mi cilj da prepisujem ono što se može naći na Google ili u nekom priručniku o maslinarstvu.
Kada sam 2010. podizao mladi maslinjak, skoro da nisam ništa znao o sortama, pa sam prve informacije dobijao sa Interneta, tadašnjeg foruma 7.maslina. net, pretendujući na tzv. mješovite sorte, uzimajući u obzir mogućnost njihove nabavke kod nas.
Tako sam se i opredijelio za:oblicu, coratinu, ascolanu i žuticu kao najbrojnije sorte (preko deset komada od svake), a lećino kao oprašivač.
Nenadano sam 2009. dobio preko Društva maslinara Bar (DMB) na račun žutice, nekoliko sadnica sorte picholine (pižolin), koja je postala meni najdraža, pa sam je dopunio prije tri godine sa još pet .
Čitajući o carolei kao mješovitoj sorti, par godina kasnije sam zasadio i nekoliko njih. Osim ovih osnovnih, imam 1-2 komada posađenih ili nakalemljenih i sorte:frantoio, dolce mele, kalamata, halkidiki, grossa di spagnia, levantinka, pendolino, paranzana...
Ukupno imam oko 100 maslina, 60 sa navodnjavanjem, ostalo sa oskudnim ili bez navodnjavanja.
O prednostima kod ovih navodnjavanih, suvišno je govoriti, prvi i to značajni rod kod oblice i svih italijanskih sorti imao sam 2012. i dalje svake godine bez izuzetka,uz određene oscilacije kod oblice i carolee.
Najrodnije su picholine i coratina,ali imaju „manu“ što pojedina stabla prerode, pa plodovi ostanu dugo sitni i zeleni.
Što se tiče randmana ulja, teško mogu navesti iz ličnog iskustva, jer zbog male količine-različito vrijeme zrenja i ostavljanja oblice, ascolane i dijelom picholina za jelo, morao sam miješati više sorti.
Poštujući principe savremenog maslinarstva, uvijek nosim na preradu 100 i više kg, ne želeći da moje ručno ubrane zdrave masline dođu u dodir sa onim iz najlonskih vreća rno obojenih na dnu, od kojih se dobija tečnost koju ja zovem drnč (oni koji su služili vojsku znaju što je to), ali- to je posebna tema.
O ostalim iskustvima i karakteristikama sorti, u opisu svake sorte pojedinačno.
2. Pojedinačne osobine i iskustva sa navedenim sortama
2.1. Oblica
Najpoznatija i najzastupljenija dalmatinska sorta, i u mom zasadu. Iako je pomenuti ne vole puno i prekalemljuju je u rodnije sorte, ja sam njom zadovoljan.
Oblica ima stablo oblika otvorenog kišobrana, list kratak, tamno zelene boje, plod okrugao na veoma dugoj peteljci, srednje velik do velik (od 6-10 g). Po namjeni je mješovita sorta, ja je uglavnom koristim za zeleno soljenje. Po meni najbolja sorta za stonu upotrebu, zbog velikog randmana mesa i krupnoće.
Međutim, kao i svaka sorta-ima i svoje mane, a to su: alternativna rodnost, osjetljivost na maslinovu muvu i paunovo oko.
Oprašivači su joj lećino (kod mene), levantinka, ascolana...
Kod mene je problem bila samo maslinova muva, koja posebno „voli“ krupne i mesnate sorte poput oblice. Ono što bi posebno naveo kao prednost oblice je otpornost na zimu.
Oblica je izdržala -15 C 2017. bez ikakvih oštećenja i posljedica, što je posebno interesantno za sve veće interesovanje za uzgoj u jadranskom zaleđu, okolini Podgorice.
Oblica je rana sorta, ako se koristi za ulje ima srednji randman, do 20 odsto.
2.2 Coratina
Coratina (koratina) je italijanska sorta iz pokrajine Puglia, jedna od najrodnijih i najuljevitijih sorti. Razvija rastresito stablo sa dugim povijenim granama, što je čini teškom za rezidbu.
Ima dugačak i uzan list, ovalan plod srednje težine oko 4 g, na stablima normalnog roda, međutim, na nekim stablima prerodi i plod ostane sitan i sporo sazrijeva. Coratina je kasna sorta (novembar-decembar) i oni koji sade malo stabala, nikako je ne mogu spojiti sa lećinom .
Rodnost je stalna i obilna, ove godine sa slabim randmanima, prije neki dan sa mixom preko 50 odsto coratine sam dobio 16 odsto ulja, u poređenju sa žuticom,sa kojom sam prethodno imao mršavih 12 odsto ulja. Coratina rano prorodi, u drugoj godini poslije sadnje.
Otporna je na maslinovu muvu i paunovo oko, ali je zato svrdlaš rado napada, tako da se i sada mogu vidjeti deformisani plodovi od ove štetočine.
Oprašivači su joj italijanske uljarice: lećino, pendolino, maurino, frantoio...
Coratina ima najveću manu, što nećete naći u literaturi-osjetljivost na niske temperature.
Katastrofalne zime 2017. coratina je kod mene jedina ostala bez lista, tako da sam „iz inata“ neka stabla prekalemio, međutim, pokazalo se da se uspješno oporavila izgubivši samo godinu na obnovi lista.
Ovo bi trebalo uzeti u obzir za one koji namjeravaju saditi masline na većim nadmorskim visinama ili u zaleđu Jadrana.
2.3. Picholine (Pižolin)
Picholine je francuska sorta iz pokrajine Provanse, potiče iz Maroka, gdje je poznatija pod nazivom Picholine Marocan, sorta je kombinovane namjene.
Kod mene najrodnija i najdraža sorta. Stablo je bujno sa izraženim jednogodišnjim grančicama na kojima daje rod.
Plod je ovalan i asimetričan, srednje veličine oko 4 g, uglavnom se koristi za zeleno konzerviranje, ako se koristi za ulje daje do 18 odsto ulja.
Kao i coratina, često prerodi, pa plodovi ostanu dugo na grani i sitni.
Otporna je na maslinovu muvu i paunovo oko, srednje otporna na zimu, tako da je 2017. imala oštećenja na jednogodišnjim granama u vidu izdužnih pukotina.
Picholine je samoplodna sorta, dakle, nije joj potreban oprašivač, ali, sigurno da bolje rađa u višesortnom zasadu kao kod mene.
2.4 Lecino (Lećino)
Lecino je poznata italijanska sorta iz pokrajine Toscana, zastupljena i na udaljenim kontinentima- u Californiji i Australiji, pogodna za plantažni uzgoj na dubokim i plodnim tlima, gdje daje najbolje rezultate.
Kod mene je lećino zastupljen sa nekoliko stabala kao oprašivač za oblicu i coratinu i nisam njime uopšte zadovoljan. Ima sitan plod, rod jeste stalan, ali mali, rađaju samo donje grane, ove godine nešto obilniji rod.
Lećino je rana sorta, pocrni još u oktobru, ali ga ja ne koristim za mnogo traženo crno konzerviranje, zbog pomenutog sitnog ploda. Oprašivač mu je pendolino.
Lećino ima najbrži rast od svih sorti,ali mu je krošnja veoma gusta, tako da zahtijeva jaču rezidbu, što može dovesti do „proizvodnje vodopija“, odnosno alternativne rodnosti.
Lećino je otporan na paunovo oko i maslinovu muvu, kao i niske temperature.
Ako se gaji na okućnici ima rustičan izgled, mlade sadnice obavezno privezati za dobar kolac, zbog mogućeg udara vjetra.
2.5. Ascolana Tenera
Najpoznatija italijanska stona sorta iz pokrajine Ascoli piceno, namijenjena za zeleno konzerviranje.
Plod je krupan do veoma krupan težine preko 10 g, meso mekano, što je čini nepogodnom za transport. Oprašivači su joj: lecino, frantoio...
Ascolana je otporna na paunovo oko i niske temperature, ali izuzetno osjetljiva na maslinovu muvu, kao i sve sorte krupnog ploda. Rod je uglavnom stalan, ove godine slab.
Ja sam napravio grešku posadivši je na bezvodnoj lokaciji, otuda kod nje alternativna rodnost.
2.6. Carolea (Karolea)
Italijanska sorta mješovite namjene, gaji se na Siciliji, ima dobar procenat ulja, plod krupan 5-6 g. Odbacio sam je zbog porijekla, misleći da neće opstati kod nas zbog niskih temperatura, međutim, kad sam čuo od kolega iz Hrvatske da je na skali od 1-5 otporna na zimu za 5, zasadio sam 4-5 komada, koliko je prostor dozvoljavao.
Poslije 7-8 god iskustva sa caroleom, nisam baš zadovoljan. Prvo, kasnije dolazi na rod u odnosu na ostale italijanske sorte, poslije 3-4 god i ima neredovnu tj.alternativnu rodnost.
Ovo je vjerovatno uslovljeno nedostatkom njenog oprašivača nocelare mesinesse,(uspio sam nabaviti 1 kom nocelare del belice), iako u literaturi stoji da je djelimično samoplodna.
Ove je godine dobro rodila.
2.7. Dolce mele
Sorta masline koja potiče iz ulcinjskog polja (kolekcioni zasad podignut krajem 80-ih godina), nećete je nigdje naći u literaturi pod tim imenom, osim par rečenica autora Pera Milića.
Moje je iskustvo sa ovom sortom pozitivno, ima krupan plod i dobar procenat ulja, rano sazrijeva, može se brati još u septembru za zeleno konzerviranje. Sada je potpuno crna (vidi sliku).
Kao i sve sorte krupnog ploda, maslinova muva je rado napada, pa je potrebna redovna zaštita od ovog štetnika.
Samoplodna je sorta i redovno rađa.
2.8. Žutica
Nama dobro poznata autohtona sorta, zastupljena na crnogorskom primorju i dubrovačkom području.
Sama činjenica da je zauzela 8 mjesto, dovoljno govori šta mislim o njoj.
Reći ću samo nekoliko podataka prateći razvoj žutice dobijene ožiljavanjem, kao i odbijenicama iz panja.
Prvi rod je dala tek u 6. godini (ožiljene sadnice), a one dobijene iz panja (guka), ni dan-danas poslije 11 godina, osim u simboličnoj količini. Ovo važi za stabla bez navodnjavanja (samo u prvim godinama donosio sam po jednu cistjernu u toku ljeta).
Pošto imam jedno stablo sa navodnjavanjem, koje je takođe prorodilo u 6. godini, ali evo već tri godine ima redovan rod (20-30 kg), što znači da uz navodnjavanje i višesortni zasad i žutica može imati redovan rod.
Mane su joj još osjetljivost na paunovo oko i maslinovu muvu, uz nesporni procenat i kvalitet ulja.
2.9. Nocelara del belice (Noćelara del beliće)
Jedna od tri noćelare koje se uzgajaju na Siciliji, zajedno sa karoleom. Mješovita je sorta, ima krupan plod 5-6 g. Otporna je na maslinovu muvu, a djelimično otporna na paunovo oko koje nikad nisam imao u mom maslinjaku, naravno,uz redovnu zaštitu.
Osjetljiva je na sušu i niske temperature.
2.10. Grossa di Spagnia
Iz samog imena da se zaključiti da je to sorta veoma krupnog i dugačkog ploda, na području Dubrovnika je zovu Dužica. GDS je sorta namijenjena za jelo, za zeleno konzerviranje, međutim njenu veličinu ne prati kvalitet, po meni najgora sorta, meso je tvrdo, žilavo i bez ukusa. Kolege iz Hrvatske ne dijele moje mišljenje, tamo se dosta cijeni. Na sreću, imam samo ½ nakalemljenog stabla.
Izgled Grosse di spagnie ovih dana (vjerovatno će završiti za ulje)
2.11. Kalamata (Kalamon)
Poznata grčka sorta namijenjena za crno konzerviranje. Stablo je prepoznatljivo po izuzetno krupnom lišću, koje joj daje “čupav” izgled. Plod je veliki , izdužen i asimetrican.
Osjetljiva je na maslinovu muvu, otporna na paunovo oko. Iako potiče iz Grčke,otporna je na niske temperature, tako da joj zima 2017. nije značajnije naškodila.
2.12. Halkidiki
Još jedna poznata grčka sorta sa istoimenog ostrva, namijenjena za zeleno konzerviranje.
Plod je veoma krupan, spada među 2-3 najkrupnije sorte na svijetu. Kod mene je nakalemljena na coratinu 2017, prošle godine, a i ove, obilno su dale rod. Maslinove muve nisam imao, što se tiče ove sorte (uz zaštitu), što ne znači da je ne napada.
Pogodna je zbog svoje krupnoće za otkoštavanje i punjenje, što ja rado činim.
Rana je sorta, može se brati još u septembru.
Plodovi halkidikija
3. Zaključak
Mogao bih navesti još par sorti, levantinku i paranzanu, od kojih imam po jedno stablo. Levantinka svakako zaslužuje pažnju, ali je teško nabaviti kod nas, iako je “Prud”-Metković ima ,zato što vlasnici poljo-apoteka ne poznaju dovoljno sorte maslina.
Ovom mom užem izboru, dodao bi svakako pomenutu dolce mele, zatim grčku sortu Koroneiki i španske Arbekinu i Arbosanu, uljarice koje rađaju u grozdovima i koje su pogodne za plantažni uzgoj u ravničarskom dijelu Crne Gore (basen Skadarskog jezera).
Uostalom, Arbekinu uzgajaju u Plantažama-Podgorica, kao i u Pistulu kod Ulcinja na imanju Bilala Kraje.
U Dalmaciji su postale hit, ali oni rado nabavljaju i razmjenjuju sadnice i kalem grančice, za razliku od nas, gdje niko neće da napiše ni rečenicu na FB profilu DMB ili na sajtu, tako da sam i ja odustao od dijaloga sa samim sobom.
Bio sam prijatno iznenađen nedavno,kad je gospodinu Otoviću iz Tuzi, koji želi posaditi plantažu maslina i koji me ranije konsultovao u vezi izbora sorti, izvjesni maslinar iz Hrvatske odgovorio na Mesendžeru “Pitaj g-dina Saida Seferovića, on najbolje poznaje maslinarstvo u Crnoj Gori” !
Naravno da nije tako, ali, malo šale za kraj ne škodi.
Svim maslinarima i ljubiteljima maslina želim berićetnu godinu!
Said Seferović
- Tagovi:
- Društvo maslinara Bar
- Maslina
