Mila: Ada Bojana je dragulj i brend Ulcinja i Crne Gore
Izvor: Vijesti
Autor, foto: Samir Adrović
Prezentacija Strategije razvoja nudističkog kampa „Ada Bojana“ za period 2025-2030. održana je danas u hotelu „Maestral“ na Adi.
Strategijom razvoja predviđene su kapitalne investicije u iznosu od 8,4 miliona eura, od čega 4,3 miliona do 2027 i 4,1 miliona od 2028-2030. „Ulcinjska rivijera“ planira da uloži 1,1 milion iz sopstvenih izvora i 7,3 miliona od kreditora.
Strategijom je, pored ostalog, planirano infrastrukturno osnaživanje i diverzifikacija ponude kako bi sezona bila produžena na najmanje 190 dana...
Armend Mila, izvršni direktor HTP „Ulcinjska rivijera“ koja gazduje nudističkim naseljem, kazao je u uvodnom govoru da „Ada Bojana“ nije samo turističko naselje.
-Ona je brend, resurs, fenomen. Malo je takvih mjesta na Mediteranu– gdje se rijeka i more susreću, gdje se prirodna ljepota, sloboda duha i posebna energija stapaju u jedno.
Ada nije samo potencijal Ulcinja, ona je strateški potencijal Crne Gore. Zato je naša obaveza da ne stanemo na ovom. Mi ne smijemo dozvoliti da Ada bude zapuštena.
Moramo je planirati, zaštititi i razvijati pametno, održivo i odgovorno-kazao je Mila.
Podsjetio je da je dužnost izvršnog direktora preuzeo 15. januara i da je stanje u naselju bilo zabrinjavajuće.
-Žiro račun firme bio je blokiran na iznos od 600.000 eura, dugovi prema dobavljačima iznosili su 150.000 eura, a saradnja s njima bila je narušena, radnicima nisu bile isplaćene dvije zarade, kasnije i tri, naselje nije imalo električnu energiju, zbog kvara na trafostanici u vlasništvu HTP-a, more je praktično došlo do objekata, jer plaža zbog erozije nije postojala i što je možda i najporaznije – preko 20 tona metalnog otpada bilo je razbacano po ovom dragocjenom prostoru-podsjetio je Mila navodeći da je takvo stanje bilo neodrživo.
Naglasio je da u poslednja dva mjeseca, „Ulcinjska rivijera“ uspjela da odblokira račun firme i vrati 600 hiljada eura, da je uz pomoć Ministarstva sporta i mladih, obezbijedila 35.000 eura za obnovu sportskih terena, od Ministarstva prostornog planiranja i urbanizma obezbijedila je 80.000 eura, od čega je 30 hiljada već iskorišćeno za prihranjivanje plaže dok će ostatak biti uporijebljen na jesen za formiranje vještačkih dina, izmirila najveći dio dugovanja prema dobavljačima i povratila partnerski odnos zasnovan na povjerenju i transparentnosti, implementirala centralizovani softver za vođenje hotela, postavila digitalnu rampu na ulazu u naselje, izgradila novi beach bar “Merito”, nazvan po istorijskom brodu koji je 1858. potonuo i doprinio stvaranju samog ostrva, renovirala određeni broj soba, restoran “Maestral” i plažni inventar.
-Uz intenzivnu komunikaciju sa Morskim Dobrom, usaglasili smo sporazum kojim ćemo regulisati naplatu takse za objekte koje se prostiru na zemljištu kojim raspolaže „Ulcinjska Rivijera“ i zemljištu koje raspolaze Morsko Dobro.
Ovim ćemo obezbjediti „Ulcinjskoj rivijeri“ jedan iznos novca koji će biti iskorišćen za modernizaciju infrastrukture kao i drugih sadržaja-kazao je Mila.
Naglasio je da ništa od toga ne bi bilo moguće bez podrške saradnika, vrijednih radnika, menadžmenta, Odbora direktora, ali i Ministarstava, Opštine i Agencija, „koje su prepoznale hitnost i važnost da „Ada Bojana“ bude zaštićena, obnovljena i razvijana“.
Pozvao je ministre, poslanike i rukovodioce institucija da ulože napore kako bi „Ada Bojana“ postala model održivog turizma u Crnoj Gori, zaštićeni prirodni resurs i mjesto gdje će se gost, bilo iz Njemačke, Francuske, Skandinavije ili Srbije, vraćati ne samo zbog sunca i mora, već zbog doživljaja, kulture i autentičnosti.
-Mi smo pokazali da znamo da radimo. Sada nam treba sistemska i dugoročna podrška da „Ada Bojana“ bude ono što zaista jeste – dragulj Mediterana-kazao je Mila.
Pored ostalih, prezentaciji su prisustvovali ministar manjinskih i ljudskih prava Fatmir Đeka, ministar sporta i mladih Dragoslav Šćekić, ministar Javne uprave Maraš Dukaj i predstavnici Generalnog sekretarijata Vlade, Fonda za obeštećenje, Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom, Agencije za zaštitu konkurentnosti i lokalne samouprave.
