Bar, Crna Gora
21 May. 2025.
post-image

Kampanja Ministarstva zdravlja: "Potpis za život! Donorska kartica - Kartica sa najvećom vrijednošću!" (VIDEO)

Izvor, foto: Media Biro

Ministarstvo zdravlja počelo je kampanju "Potpis za život! Donorska kartica - Kartica sa najvećom vrijednošću!" u cilju povećanja svijesti građana o značaju doniranju organa.

Tim povodom je upriličena press konferencija na kojoj je ministar zdravlja dr Vojislav Šimun saopštio da u Crnoj Gori 99 pacijenata čeka na transplantaciju organa, uključujući osmoro djece.

-Ova kampanja nije samo javna inicijativa, ona je poziv za humanost, solidarnost i hrabrost.

Poziv da budemo bolji ljudi jer donošenje odluke da postanemo donori jeste odluka da nečiji život nakon našeg može da se nastavi.

Kampanjom potpis za život želimo da povećamo svijest javnosti o značaju donorstva organa i pozovemo građane da se informišu i razgovaraju sa porodicama i razmotre mogućnost da postanu donori.

Donorska kartica nije obična kartica, njena simbolika je duboka i predstavlja najplemenitiju odluku koju čovjek može donijeti – darivanje života.

Građani koji odluče da postanu donori u svakom trenutku mogu da opozovu tu odluku-saopštio je ministar Šimun.

On je dodao da je Ministarstvo zdravlja, u cilju unapređenja transplantacionog programa potpisalo ugovor o saradnji između Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) i Vojnomedicinske akademije (VMA) u Beogradu čime je, kako je rekao, otvorena nova faza direktne razmjene znanja, stručnosti i iskustava.

-Ova saradnja podrazumijeva zajedničke timove edukacije, kliničku podršku u realizaciji transplantacija, što je rezultiralo uspješnom obavljenom prvo transplantacijom bubrega u Crnoj Gori nakon 2019. godine.

 U prethodnom periodu je uvedena transplantacija matičnih ćelija u zdravstveni sistem Crne Gore, što predstavlja istorijski iskorak.

Tim činom otvorili smo vrata za nove terapijske mogućnosti posebno za pacijente sa hematološkim oboljenjima kojima je ovaj vid liječenja jedini.

To nijesu samo medicinski koraci, već koraci ka budućnosti gdje niko neće biti ostavljen da čeka u neizvjesnosti-rekao je Šimun.

Direktor KCCG Aleksandar Radović podsjetio je da je u februaru nastavljan transplantacioni program sa živog donora i otpočet program transplantacije matičnih ćelija.

-Ipak, nemaju svi pacijenti mogućnost da dobiju organ od živog donora, te je neophodno razvijanje programa kadaverične transplantacije.

Pokretanjem kampanje stvaramo pretpostavke od ključnog značaja za uspješnost programa transplantacije a time i pretpostavku za liječenje pacijenata kojima je to jedina terapijska opcija.

Naglašavam da transplantacija organa predstavlja jedinu terapijsku opciju kada dođe do trajnog gubitka funkcije određenog organa.

 Očekujem da će sama kampanja, koja ne smije da doživi kraj, doprinijeti većem broju donora.

Kraj jednog života može da omogući nekom novi početak, a taj novi početak može biti život i za sedam pacijenata-poručio je Radović.

Na konferencije je govorila i generalna direktorica Direktorata za javno zdravlje Ivana Živković koja je istakla da Ministarstvo zdravlja sa velikom odgovornošću radi na razvoju transplantacionog programa.

-Donorska kartica predstavlja izraz ljudske emocije, empatije i spremnosti da pomognemo drugima i kada nas jednom ne bude.

Naša politika fokusira se na razvoj kadaveričnog programa transplantacije organa. Jedan od ključnih koraka jeste upravo sistem izdavanja donorskih kartica kod izabranih doktora.

Svako ko želi da bude donor može to da uradi potpisivanjem saglasnosti kod izabranog doktora, ova odluka u svakom trenutku je opoziva.

Naš cilj nikad nije da vršimo pritisak već da podižemo svijesti.

Crna Gora je dio Eurotransplant mreže, a puni potencijal ovog članstva možemo ostvariti razvitkom sopstvenog kadaveričnog programa zato je svaki potpis korak ka tom cilju- pojasnila je Živković.

Direktor Klinike za nefrologiju u KCCG Elvir Mučić kazao je da se u Crnoj Gori bilježi kontinuirani porast broja bubrežnih bolesnika.

-I to je činjenica sa kojom se mi nefrolozi suočavamo svakog dana.

U posljednjih 14 godina broj bolesnika na hroničnom programu hemodijalize povećao se za 35 odsto, a registrujemo veći broj bolesnika sa presađenim bubregom za 25 odsto.

Uzrok toga je povećan broj dijabetičara, pacijenata sa povišenim krvnim pritiskom, ali i produženje životnog vijeka.

Shodno toj činjenici sve veći broj bolesnika dolazi do potrebe za liječenjem transplantacijom bubrega koja je zlatni standard terminalne faze hronične bolesti bubrega.

Kadaverična transplantacija bubrega u Crnoj Gori nije nemoguća misija, već je urađena 2013. i 2018. -dodao je Mučić.

Pacijent transplantacije bubrega Enes Ferizović kazao je da je prije nego se razbolio imao sto želja, a nakon saznanja o bolesti samo jednu – da ozdravi.

-Sada kada sam ozdravio imam opet sto želja. Kada čovjek ozdravi kreće kvalitetni život i nova budućnost.

Život je jedan i treba da bude kvalitetan. Nastavio sam tamo gdje sam stao-rekao je Ferizović.