Zagađena voda u Mojdežu i napušten Potkop samo briga mještana!?
Izvor, foto: Radio Jadran
Mještani dijela sela Mojdež, oko desetak porodičnih gazdinstava ( Vujovići, Velaši, Vlaovići, Šabovići, Mrkajići, Brajovići, Milovići ), koji se vodom snabdijevaju iz dijela hidrotehničkog tunela Potkop, skoro mjesec koriste zagađenu vodu.
Posljednja sanitarna ispitivanja pokazala su u toj vodi prisustvo bakterija ešerihije koli i pseudomonas.
Međutim, osim provjere sanitarnog kvaliteta vode u laboratorijama Vodovoda i kanalizacije DOO (ViK) Herceg Novi, koje su inicirali mještani, iako u tom preduzeću nemaju obavezu ispitivanja vode koja ne ulazi u gradski sistem, Mojdežani nemaju ničiju zvaničnu potvrdu da voda nije za piće.
Problem se prema riječima mještana pojavio nakon posljednje obustave dotoka vode sa vodostana Plat, krajem oktobra. Od tada, vode povremeno nema ili je zamućena do neupotrebljivosti.
Mještani je takvu eventualno mogu koristiti za navodnjavanje baština, dok za oralnu upotrebu kupuju flaširanu vodu.
Podgorička firma BiKod, koja još od 2014. pokušava da sanira tunel Potkop i posljedice klizišta, napustila je gradilište prije 15-ak dana. Nezvanično, zbog neredovnog finansiranja posla iz državne kase.
Ipak, dijelu mještana koji žive ispod tunela, omogućili su kakvo- takvo snabdijevanje vodom „ubacivanjem cijevi na divlje“ u tunel.
To je, pričaju nam neki mještani, rizično i formalno pravna besmislica. Jer, voda nije kontrolisana i „obrađena“, odnosno hlorisana. Zahtijevaju pomoć svih nadležnih institucija, počev od Mjesne zajednice, Opštine, pa resornog Ministarstva i Uprave.
Jedan od stanovnika Mojdeža, Mihailo Mišo Zipančić, priča za Radio Jadran da je Vodovod i kanalizacija DOO na inicijativu mještana, uradio sanitarnu provjeru vode u svojim laboratorijama. Ali, budući da za to nemaju licencu, vodu mora uzorkovati neka državna akreditovana laboratija:
-U zavisnosti od koncentracije ta voda je manje ili više za upotrebu ili uopšte nije za upotrebu, ali to neko kompetentan treba da nam kaže. ViK nije registrovan za takva ispitivanja i nalaze, ali smo im zahvalni što su pomogli.
Stoga se postavlja pitanje ko treba da zaštiti stanovništvo od eventualne infekcije i da kaže da prisustvo bakterija u određenoj mjeri ne predstavlja opasnost, ili vodu morate prokuvavati, voditi računa da ne konzumirate hranu opranu u takvoj vodi i ne koristiti je uopšte za oralnu upotrebu ili održavanje lične higijene-navodi naš sagovornik.
Dodatan problem predstavlja otvoren tunel Potkopa, zbog kojeg je prije 16 godina pokrenuto klizište u Mojdežu. Sanacija ni poslije šest godina nije okončana. U taj tunel prema riječima Zipančića, može da uđe bilo ko.
Sa druge strane, mještani su nesložni oko rješavanja ovog problema. Nekima ne smeta, jer mogu navodnjavati baštinu, iako prljavom vodom. Drugi kupuju vodu za piće, treći „neće da se miješaju“ ili „zamjeraju“ misleći da će se sve riješiti samo od sebe , ukazuje Zipančić:
-U tunel može ući ne samo onaj ko ima akutan problem, jer u cjevovodu nema vode. Rizikuje nekih 500 m ulaska u podzemlje da bi riješio problem, što je jako opasno. Bez nikakve koordinacije, saradnje, imamo otvorenu opasnost, ostavljenu samim Mojdežanima.
U Mjesnoj zajednici nikako da se okupe stanovnici i ozbiljno se suoče sa ovim životnim pitanjem-navodi Zipančić.
Predsjednik MZ Mojdež Petar Porobić kazao mu je da je o svemu razgovorao sa lokalnom upravom, ali je rješenje zbog aktuelne situacije, odloženo.
Direktorica gradskog Vodovoda i kanalizacije DOO Olivera Doklestić podsjetila je da voda sa izvorišta Lovac u Mojdežu nije u sistemu ViK, ali je primjer kako voda može biti dobar sluga, a zao gospodar:
-Nažalost, od Mojdeža za koji se mislilo da ima enormne količine vode, pa je urađen i taj famozni tunel Potkop, mještani nemaju koristi, već samo štetu. Oformljeno je klizište koje je prouzrokovalo milionsku štetu, pokrenulo zemljište, ugrozilo objekte.
Taj proces nije završen, na sudu je 18 godina i ne vidi mu se kraj-kazala je Doklestić.
Nejasno je na kome je da problem rješava – da li samo Mjesna zajednica i Mojdežani, koji ne bježe ni od novčane participacije da bi obezbijedili zdravu i kvalitetnu vodu, i nastavak urušavanja tunela Potkop?
Da li lokalna uprava, ili bi trebalo da se ozbiljno uključi i država, koja je do sada investirala preko dva miliona eura za sanaciju hidro tunela Potkop, rabotu koja je, po svemu sudeći, bila zaludna.
- Tagovi:
- Herceg Novi
- Vik
- Mojdež
