.png)
Bar: Otvorena izložba “Kult Blažene Ozane Kotorke” (VIDEO)
Izvor, foto: Bar info
Autorka: Tamara Marković
U Umjetničkoj galeriji “Velimir A. Leković” otvorena je izložba “Kult Blažene Ozane Kotorke”, u organizaciji JU Kulturni centar Bar i Matice crnogorske.
Brojni posjetioci su imali priliku da se upoznaju sa izuzetnim segmentima duhovnog, istorijskog i kulturnog nasljeđa koje je za sobom ostavila Blažena Ozana Kotorka, svetica čiji je život ostavio snažan trag u istoriji Crne Gore.
Otvaranju su prisustvovali predstavnici kulturnog i javnog života našeg grada, a u ime organizatora obratili su se dr Milun Lutovac i predsjednik Matice crnogorske, mr Ivan Jovović.
Oni su podsjetili na značaj koji Blažena Ozana ima ne samo kao vjerski simbol, već i kao simbol dobrote i duhovne snage žene u vremenu kada to nije bilo uobičajeno.
-Mnogi su umjetnici bili inspirisani likom i djelom Blažene Ozane Kotorke, ali neka mi ne bude zamjereno, posebno ćemo se ovom prilikom baviti radom akademskog slikara Mila Milunovića koji je izradio fresko tehnikom sliku Blažene Ozane, u crkvi Rođenja Bogorodice na Prčanju.
Ovdje je Blažena Ozana prikazana kao mlada djevojka, kćerka vrletnog crnogorskog sela, i kćerka božja, onog Boga koga je poznavala u svom zavičaju u ranoj djevojačkoj dobi- izdvojio je dr Lutovac.
Predsjednik Matice crnogorske, mr Ivan Jovović je izložbu opisao kao “presjek društvenog života srednjovjekovnog Kotora, gdje su obuhvaćene najvažnije sastavnice Kulta Blažene Ozane Kotorke”.
-Ova blaženica je, uz patrona grada i Kotorske biskupije Svetog Tripuna, i prije zvaničnog dekreta njenoj beatifikaciji od strane Svete Stolice 1927. godine, bila ličnost tokom minulih stoljeća, koja predstavlja neizostavni marker duhovnog identiteta Kotora i Boke.
Njen kult je bio prisutan i duž Dalmacije, kao i u rodnoj Crnoj Gori, Lješanskoj nahiji, selu Relezi, gdje su je pravoslavni nazivali Svetom Odivom, sa kojom su po narodnom kazivanju mještani ovog sela bili u srodstvu.
Katarina Kosić u dokumentima crkve, a u narodnom predanju Jovana Đujović, kao mlada crnogorska pastirica je došla u slobodni Kotor, s obzirom da je njena domovina pala pod osmansku vlast, i smjestila se u znamenitu kotorsku plemićku porodicu Buća, u kojoj je stekla prva znanja o katoličkoj vjeri.
Potom je postala ponizna kćer svetog Dominika, odnosno redovnica dominikanskog reda, što je ostala do kraja života, provodeći ga u pokori i strogom postu-naveo je, između ostalog, mr Jovović.
Postavka će u narednim danima biti otvorena za javnost, pa zainteresovani imaju priliku da saznaju više o životu i djelu žene koja je svojim primjerom uticala na duh jednog grada.
