.png)
.jpg)
Bar: Promovisana knjiga “Studije i ogledi o crnogorskoj prošlosti” Petra Lekića
Autor: Radomir Petrić
Foto: Privatna arhiva
U Narodnoj čitaonici i biblioteci “Ivo Vučković” JU Kulturni centar Bar večeras je promovisana knjiga priča “Studije i ogledi o crnogorskoj prošlosti” istoričara Petra Lekića iz Bara.
Ovo djelo objedinjuje 12 radova u kojima Lekić interdisciplinarnim pristupom osvjetljava brojne fenomene crnogorske istorije, s posebnim akcentom na srednjovjekovne istorijske procese i pojave.
-Hronološki ispisane i po svojim istorijskim izvorima povezane teme u ovoj knjizi predstavljaju veoma interesantan i pregledan naučni omnibus.
Iako imamo samostalne narativne cjeline, njih okvirno vezuju uzročno-posljedična dešavanja na prostoru današnje Crne Gore u razdoblju od I do XX vijeka.
Kako i sam Lekić navodi u predgovoru: „Tekstovi pokrivaju cijeli prostor države i sa zaključcima dobijaju puni smisao”-ocijenio je mr Neđeljko Necko Đurović.
Iako svaki od tekstova za svoju literarnu osnovu ima u prosjeku najmanje po dvadesetak naučnih radova, kaže Đurović, Lekić “bez ustezanja” ukazuje na otvorena pitanja i na nužnost njihovog daljeg multidisciplinarnog ispitivanja.
-U završnim osvrtima svojih tekstova Lekić često upućuje, skoro kao da vrši arheološko mapiranje našeg prostora i pri tom navodi konkretne lokaliteta na kojima su neophodna početna ili dalja arheološka istraživanja.
Ukazuje i na nužno interdisciplinarno proučavanje i kompariranje određenih istorijskih izvora, dok su neki od njegovih odmjerenih zaključaka možda i nazivi njegovih budućih istraživačkih poduhvata.
Moguće i najveći značaj knjige „Studije i ogledi o crnogorskoj prošlosti“ jeste u tome što je njenim objavljivanjem na svojevrstan način opovrgnuta teza da su pitanja određenih procesa u srednjovjekovnoj istoriografiji više puta obrazlagana u skladu sa navodno malim brojem pisanih istorijskih izvora.
Očima primjerenog medieviste Lekić je ispitao i osvjetlio duboko ukorijenjenu dukljansku tradiciju u našoj kolektivnoj memoriji koja svoj početak vezuje za nastanak rimskog grada Duklje i koja svoje konačno ishodište dostiže u razvoju državne misli tokom XVIII vijeku-poručio je Đurović.
Dekan Fakulteta za crnogorski jezik i književnost (FCJK) doc. dr Aleksandar Radoman, u ime izdavača-FCJK-kazao je da je Lekićeva knjiga realizovana kao interdisciplinarno istraživanje čiji su rezultati “danas dragocjeni nekolikim naučnim oblastima – od političke, društvene, crkvene i kulturne istorije preko istorije jezika, leksikologije i onomastike do istorije umjetnosti, etnologije i kulturne antropologije”.
-Nakon što je brojnim radovima objavljenim u zbornicima i periodici skrenuo pažnju naučne javnosti, Lekić je objavio i dvije knjige – monografiju Hrišćanski kultovi u Crnoj Gori (I–XVIII vijek) (Matica crnogorska, 2022) i potom studijsku knjigu Studije i ogledi o crnogorskoj prošlosti u izdanju FCJK, pozicionirajući se kao jedan od najproduktivnijih mlađih istoričara s jasno profilisanim interdisciplinarnim pristupom crnogorskoj prošlosti.
Nova Lekićeva knjiga, pored predgovora i biografije autora, sastoji se od 12 priloga prethodno objavljenih u zbornicima radova ili časopisima Lingua Montenegrina, Matica, Glasnik Narodnog muzeja i Istorijski zapisi.
Premda u nekim radovima zadire u poznoantički ili ranonovovjekovni period, studije i ogledi objedinjeni ovom knjigom dominantno su posvećeni srednjovjekovnim temama pa se i time Lekić profiliše kao jedan od rijetkih proučavalaca crnogorskoga srednjovjekovlja u mlađoj generaciji crnogorskih istoričara.
Temelje crnogorske medievistike, koje su postavili autori poput Pavla Mijovića, Radoslava Rotkovića, Vojislava P. Nikčevića, Danila Radojevića, Dragoja Živkovića, Božidara Šekularca, u novoj generaciji crnogorskih istoričara danas uspjelo doziđuju Petar Lekić, Vukota Vukotić, a u novije vrijeme i Dragutin Papović-naveo je dr Radoman.
Komentarišući Lekićev istoriografski pristup, Radoman je akcentovao “asketsku posvećenost traganju za izvorima različite provenijencije – narativne ili dokumentarne – i seriozni pristup u njihovu tumačenju”.
-Druga Lekićeva osobenost je interdisciplinarna potraga koja obuhvata i iskustva različitih naučnih disciplina, i prilježan terenski rad, što je posebno vidljivo u nekoliko studija objavljenih u ovoj knjizi.
Lekić ne ide u red „raspričanih“ istoričara, koji često svojom fabulizacijom povijesti zaśenjuju istorijske fenomene, već pripada krugu prilježnih tumača najraznovrsnijih istorijskih izvora, nalazeći u prošlosti tekstualne tragove ili materijalne dokaze za (re)konstruiranje povijesti, približavajući nam u svedenoj, gotovo enciklopedijskoj formi istorijske događaje i fenomene-ukazao je Radoman.
Prema njegovim riječima, za svaki od Lekićevih radova u knjizi moglo bi se reći da su “pouzdana istoriografska osnova koja može poslužiti kao izvanredan smjerokaz za šire analize i tumačenja”.
-Skoro pa bi se svaki od navedenih radova mogao, uz dodatna istraživanja i dopune, transformisati u zasebnu monografiju.
Crnogorska istoriografija, te osobito medievistika, s nestrpljenjem očekuju nove heurističke doprinose Petra Lekića, autora koji je već u ovome trenutku jedno od vodećih imena u krugu najboljih poznavalaca crnogorske srednjovjekovne istorije, ali i istoričar kojeg krasi snažni istraživački nerv koji mu ne dozvoljava da svoje potrage okonča kabinetskim sabiranjem i tumačenjem izvora, već ga usmjerava ka terenskim istraživanjima, dajući tako osoben pečat njegovu naučnoistraživačkome profile-zaključio je dr Radoman.
Istoričar Vukota Vukotić ocijenio je da “upravo na stranicama koje danas promovišemo, nalazimo sve ono što istoriju kao nauku odvaja od šablona, floskula i petparačkih interpretacija”.
-Posvećen temama poglavito Srednjeg vijeka i ranog novovjekovnog perioda autor na jednostavan i plastičan način, svima koji mogu da ga isprate, pokazuje izuzetan koloplet okolnosti, događaja i slojeva koji su upredeni u ono što nazivamo prošlost Crne Gore i njenog naroda.
Njegova namjera nije samo puko ređanje činjenica i podataka, već da na osnovu dostupnih izvora, terenskog rada i istraživanja, kao i dostignuća drugih srodnih naučnih disciplina, predstavi modernoj crnogorskoj publici mrežu dešavanja koja su tiho uticala i oblikovala našu prošlost čineći nas danas ovakvim kakvi jesmo.
Otuda nije čudo što Lekić počinje temom Dukljanske tradicije kao najstarijeg sloja narodnog pamćenja da bi završio sa vladikom Radom i njegovim odnosom prema starinama.
Na ovaj način, Lekić nas uvodi u, rekli bismo, središte podsvijesti ovog naroda i iz njega vadi na površinu referentne procese, događaje i ličnosti koji su presudno uticali na stvaranje istorijske svijesti Crnogoraca i svih drugih sa kojima dijelimo ovaj geografski prostor-kazao je Vukotić.
Oslanjajući se na rezultate brojnih pomoćnih istorijskih disciplina, drugih nauka i povezanih oblasti, dodao je, Lekić jasno omeđava područje na kojem kroz vjekove izrastacrnogorska nacija.
-Zbog toga, vješto prateći često skrivene tokove istorijske zbilje, pred nama stavlja mozaik ličnosti, svetaca, vojnika, biblijskih ličnosti, vladika, zapovjednika, jeretika, koji su vječno upisani u istorijski kod našega naroda, a koji su često zaboravljeni, prebrisani i zametnuti u hodnicima prošlosti.
Na osnovu povelja i drugih dokumenata prati posjede imanja i domene crkava i manastira u Crnoj Gori čije je djelovanje, kroz propagiranje vjere, snažno uticalo na oblikovanje percepcije i stavove Crnogoraca.
Zbog toga, ovo štivo koje je pred nama, vrlo je bitno da se promoviše upravo u Baru, gradu u kojem se spajaju skoro svi slojevi naše istorije. Time ovi redovi postaju još izraženiji i dobijaju na svojoj punoći-naveo je Vukotić.
Lekić je rekao da je nakon multidisciplinarnih istraživanja srednjovjekovne prošlosti i većeg dijela novovjekovne istorije došao do spoznaje da radovi objavljeni u ovoj knjizi mogu zbirno predstavljati prilog crnogorskoj društvenoj istoriji.
-Iako u mnogo čemu različiti, tekstovi pokrivaju cijeli prostor države i sa zaključcima dobijaju svoj puni smisao.
Stoga se u ovoj knjizi preciziraju i analiziraju činjenice, što je primarni posao istraživača istoričara.
Svakako veliki značaj u nastanku ove studije ima zalaganje brojnih prethodnih istraživača na koje sam se pozivao u radu.
Njihov entuzijazam i u sadašnjici reprezentuje u jednom dijelu osnovu za dalja produbljivanja znanja.
Unutrašnja kritika istorijskih izvora otvara mogućnosti za nove saznajne uglove i zaključivanja, što izvjesno predstavlja novu vrijednost-naveo je Lekić.
On je ukazao da se “u proučavalački proces ubraja atipičan vid terenskog istraživanja, pa određeni članci parcijalno sadrže činjenice iz oblasti arheologije, arhitekture i istorije umjetnosti”.
-Ova knjiga ima namjeru da analitički sagleda istorijske tokove, te sasvim izvjesno može podstaći nova istraživanja.
Isto tako, svjestan sam da ona ne daje sve odgovore na postavljena pitanja. Prema tome, veliko je zadovoljstvo ukoliko ona posluži kao ideja za nova naučna traganja.
Iako sama knjiga obiluje informacijama o političkim događajima, ona ništa manje sadrži i podatke iz društvene i kulturne istorije.
Kao što je navedeno, brojna pitanja ostaju nepoznata. Njihova dopuna moguća je samo uz nova istraživanja multidisciplinarnog karaktera.
Ovdje se ponajviše misli na one naučne dicipline koje s istorijom utvrđuju nove činjenice i zaključke.
Kako je ovaj proces neophodan za svako proučavanje, svjestan sam da je ovom knjigom dat samo okvir-poručio je Lekić.
Moderatorka programa bila je Ivana Rondović.
Biografija autora
Petar Lekić rođen je 1986. godine u Baru. Bio je najbolji student prve generacije Studijskog programa za Istoriju na Filozofskom fakultetu u Nikšiću.
Magistrirao je na Istorijskom Institutu Crne Gore, sa temom „Latinski hagionimi u Crnoj Gori“, 2018. godine.
Iste godine je napisao tekst „Crna Gora u jugoslovenskoj državi (1918-1921)“ povodom međunarodne izložbe “Dan vredan veka” u organizaciji Muzeja Jugoslavije u Beogradu, dok je u izdanju Matice crnogorske 2022. godine objavio knjigu „Hrišćanski kultovi u Crnoj Gori (I-XVIII vijek).
Od prošle godine je doktorand iz oblasti kulturologije na državnom univerzitetu Sveti Kiril i Metodije u Skoplju.
Kustos je u Istorijskom muzeju Narodnog muzeja na Cetinju i zvanje muzejskog savjetnika dobio je od Ministarstva kulture 2023.
Oblast njegovog istraživanja je kulturna istorija. Dosad je objavio veći broj stručnih i naučnih radova, a medievalistika je njegovo uže polje.
