.jpg)
Sve ispod 10 odsto mora pod zaštitom je kršenje konvencija
Izvor: Pobjeda
Autor: Nada Kovačević
Crna Gora ozbiljno ulazi u zonu kršenja Konvencije o biodiverzitetu čijim je ciljevima predviđeno da se do kraja godine zaštiti 10 odsto crnogorskog dijela mora ili najmanje 25.000 hektara u obuhvatu morskog dobra - poručio je Andrija Krivokapić iz NVO Grin home.
On je podsjetio da smo jedina je država Mediterana koja još nema zaštićenih područja u moru. Dodao je da ukoliko bi zaštitili predložene lokacije za koje se rade studije zaštite - Platamuni, Katič i Stari Ulcinj - bila bi zaštićena višestruko manja površina - svega 2.300 hektara.
Razlog kašnjenja
- Ključni problem za kašnjenje u realizaciji ovog pitanja je neposvećenost nadležnih institucija i nedovoljna politička volja da se zaštite i na održivi način valorizuju pojedine morske cjeline.
Drugi često navođeni argumenti, poput nedostatka informacija o ekološki vrijednim lokacijama na moru, nedovoljno precizan zakonski okvir ne stoje, o čemu svjedoče brojni rezultati istraživanja sprovedenih kroz međunarodne projekte - kazao je Krivokapić.
Zakonski okviri, kako je naveo, takođe nijesu sporni obzirom da Zakon o zaštiti prirode iz 2016. godine sadrži nedvosmislene odredbe o uspostavljanju i upravljanju zaštićenim područjima na kopnu i moru.
- Predlog za proglašenje zaštićenih područja u moru na lokacijama koje se i danas razmatraju Platamuni, Katič i Stari Ulcinj formulisan je još 2007. godine u prvoj Nacionalnoj strategiji održivog razvoja i potvrđen prostornim planom Crne Gore iz 2008. godine - kaže Krivokapić.
Pri tom, je, navodi on, neophodno ubrzati izmjene Zakona o morskom dobru iz 1992. koji će obezbijediti adekvatnu institucionalnu reformu Morskog dobra kao i omogućiti uspostavljanje stručnih službi, uključujući službu zaštite.
- Iako se čine nedovoljni, kapaciteti za upravljanje zaštićenim područjima postoje, ali su raspoređeni u više institucija, uslijed čega je potrebno obezbijediti bolju sistematizaciju i ojačati međuinstitucionalnu saradnju u cilju zaštite morskih ekosistema - kaže Krivokapić.
Gdje je konsenzus
Kako bi se unaprijedilo stanje morskih ekosistema, održavala biološka raznovrsnost, smanjila brojnost pritisaka na priobalne i morske resurse i obnovio riblji fond, prema riječima Krivokapića, neophodno je ostvariti konsenzus između svih aktera i korisnika mora i na taj način pokazati spremnost za okončavanje višegodišnjeg čekanja proglašenja zaštićenog područja u moru.
- U slučaju potencijalnog zaštićenog područja Katič, evidentno je prisustvo motiva i želje lokalnih zajednica da se ova ideja ostvari, ali će je nadežni organi ubrzo razbiti ukoliko se ne uozbilje i pokrenu kontinuirani razgovor i dogovor o svim bitnim pitanjima i rad u zajedničkom interesu - tvrdi Krivokapić.
On navodi da je procjena pod nazivom „Uspostavljanje zaštićenih područja u moru: analiza glavnih prepreka i problema sa listom preporuka“ urađena u okviru projekta „Podrška lokalnim zajednicama u zaštiti i promociji budućeg zaštićenog područja u moru – Katič“ finansiranog od strane Partnerskog fonda za kritične ekosisteme.
- Tagovi:
- Green home
- Katič
