Bar, Crna Gora
5 Apr. 2025.
post-image

Galerija “Josip Bepo Benković”: U postavci izložba „Princeze na dvoru Petrovića“

Izvor, foto: RTHN

U Galeriji “Josip Bepo Benković” u Herceg Novom u postavci je i dalje izložba „Princeze na dvoru Petrovića“ autorki Ive Stanišić, Olivere Eraković i Marine Korać.

O istorijskom značaju crnogorske dinastije Petrović Njegoš za Crnu Goru i posebnom mjestu koje zauzimaju dvorske princeze na otvaranju ove izložbe govorila je Marina Korać.

Ona je rekla da su crnogorske princeze bile neobične, hrabre, emancipovane, slobodoumne i prije svega moderne žene, za korak ispred svoga vremena.

-Darinka Petrović Njegoš rođena je 1837. godine u Trstu. Za knjaza Danila udala se 1855. godine sa kojim je dobila kćerku Olgu.

Tečno je govorila njemački, francuski i engleski jezik. Njen dolazak na Cetinje bespovratno je promjenio značaj i ulogu žene u tradicionalnom crnogorskom društvu.

Olga Petrović Njegoš, njena ćerka imala je samo godinu dana kada je ubijen njen otac, knjaz Danilo.

Ova nježna princezadio svog života provela je u Venecijigdje je i umrla 1896. u 37. godini. Protjerana iz Crne Gore bila je princeza bez zemlje i uticaja, čak i ne zapamtivši svoju zemlju.

Milena Petrović Njegoš rođena je 1847. Bila je žena kralja Nikole, majka 12 djece. Dok je bila kraljica Crne Gore, 50 godina, isticala se humanitarnim radom i dobročinstvima, po prirodi duhovna i blagorodna-navela je Korać.

Marina Korać

Princeze sa dvora Petrovića morale su ispunjavati sve vjerske zakone, biti ponizne i poslušne i često je od njih zavisio odnos sa nekom drugom državom.

-Zorka Petrović Njegoš bila je najstarija ćerka kralja Nikole, rođena 1864. Kum na krštenju bio joj je srpski knez Mihajlo Obrenović, a 1883. mlada i lijepa crnogorska princeza postaje suprugaPetra Karađorđevića, budućeg kralja Srbije.

Milica Petrović Njegoš, koja je rođena 1866. školovala se zajedno sa sestrama u Rusiji. U mladosti je pokazivala veliku sklonost ka umjetnosti.

Dobro je poznavala persijski jezik i persijsku kulturu baveći se prevodima filozofskih i religijskih tekstova Persije, Indije i Kine.

Bavila se i proučavanjem teoloških pitanja pravoslavne crkve. Udala se 1889. za velikog ruskog kneza Petra Romanova. Bila je veoma uticajna na ruskom carskom dvoru.

Anastasija, Stana Petrović Njegoš, rođena 1868. godine svoje školovanje i život vezala je za carsku Rusiju-rekla je Korać.

Crnogorske princeze učile su da sviraju, slikaju, rade ručne radove, a obrazovanje su sticale u inostranstvu, uglavnom u carskoj Rusiji.

-Jelena Petrović Njegoš, najljepša od svih kćeri kralja obrazovanje je sticala u Rusiji . Imala je sklonost ka slikanju, pisanju i arhitekturi.

Godine 1896. udaje se kralja Italije Viktorija Emanuela. Kraljica Jelena govorila je nekoliko jezika, svirala je klavir, bavila se slikarstvom, voljela ribolov.

Ana Petrović Njegoš, malo poznata u javnosti, bila je udata za kneza Franca Jozefa od Batenberga. Nisu imali djece, a umrla je u dubokoj starosti, u 96. godini.

Ksenija Petrović Njegoš bila je zanimljiva i svestrana ličnost. Posjedovala je očevu strast za politiku, tvrdoglavost, principijelnost i bezgraničnu odanost Crnoj Gori.

Bila je nadareni i lucidni politički analitičar i uticajni član vladarske kuće. Fotografija joj je bila veliki hobi. Bila je članica bečkog Društva za fotografiju.

Posthumno, 1998. godine joj je dodjeljena počasna titula majstora fotografije. Čuvala je brojna crnogorska dokumenta, među njima i Njegoševu bilježnicu.

Zbog toga što je bila prva žena koja je vozila automobil na Balkanu, auto put u Crnoj Gori nazvan je imenom princeza Ksenija.

Vjera Petrović Njegoš nikada se nije udavala, a po svojim fizičkim karakteristikama bitno se razlikovala od ostalih princeza iz porodice Petrović. Poznata je njena velika uloga u humanitarnom radu.

Umrla je u četrdesetoj godini života i sahranjena je u ruskoj pravoslavnoj crkvi u San Remu.

Nakon 62 godine, 1989. posmrtni ostaci Vjere, zajedno sa ostacima kralja Nikole, kraljice Milene i princeze Ksenije, sahranjeni su uz najviše državne počasti na Cetinju, u dvorskoj crkvi na Ćipuru-navela je Korać.

Crnogorske princeze, kako je rekla, koristeći svoju ljepotu i inteligenciju, naslijeđenu od slavnih predaka stvarale su ideju i djela koja će postati svijetlo oružje crnogorske diplomatije u visokim aristokratskim krugovima značajnih evropskih država.

Postavka „Princeze na dvoru Petrovića“ obuhvata 11 radova, odnosno deset portreta princeza iz dinastije Petrović Njegoš i kralja Nikole, autorke Ive Stanišić, slikarke, dok je kostim princeze Jelene Savojske djelo Olivere Eraković, slikarke i kostimografkinje.

Olivera Eraković

-Kao slikarka i kostimografkinja, nadam se da sam uspjela dati odgovor i realizovati kostim princeze Jelene Savojske koji je dosta bio inspirisan crnogorskom nošnjom, po kroju, materijalu, pa čak i po nekim bojama-rekla je Eraković.

Postavka je u HercegNovi stigla iz Nikšića kao projekat koji je u nikšićkoj Galeriji Arealizovan u februaru prošle godine.