Ada se smanjila, Velika plaža postala još veća
Izvor, foto: Pobjeda
Autor: Nada Kovačević
More je u proteklih pola vijeka uzelo 420.000 kvadratnih metara plaže na Adi Bojani, pokazali su rezultati upoređenja površine kupališta iz 1972. godine i danas.
Kako je Pobjedi potvrdio prof. dr Sava Petković, angažovan da uradi kratkoročno rješenje za sanaciju plaža na rječnom ostrvu, podaci o razmjeri dejstva erozivnih procesa i procesa sedimentacije na Adi Bojani i Velikoj plaži dobijeni su zahvaljujući kvalitetnim geodetskim i hidrografsko-topografskim snimanjima.
Snimanja
- Prvi put poslije 1972. godine obavljena su kompletna snimanja obala Ade Bojane i Velike plaže. Zahvaljujući inženjeru Božu Đeloviću, sprovedeno je georeferenciranje i upoređenje snimaka sadašnjeg i stanja iz 1972. godine. Na taj način je omogućeno upoređenje površina plaža na Adi Bojani i Velikoj plaži za ta dva stanja - objasnio je Petković.
Rezultati upoređenja površina plaža na Adi Bojani, kako je istakao, pokazali su da je smanjena u proteklih pola vijeka za 42 hektara.
- Upoređenjem dva stanja uočava se da su najintenzivniji procesi erozije bili na zapadnom i istočnom kraju plaže. Može se pretpostaviti da je dio erodiranog pijeska sa istočnog kraja plaže otišao u pravcu albanske obale. Ali je praktično cjelokupna količina sa zapadnog dijela otišla u pravcu Velike plaže - kaže prof. Petković.
Kako je dodao, poređenje sa podacima iz 1972. godine ukazuje da je površina Velike plaže uvećana za čak 94 hektara.
- To povećanje površine plaže je najprije posljedica unošenja nanosa rijeke Bojane za proteklih pola vijeka. Osim toga, sav erodirani materijal sa zapadnog dijela Ade Bojane je transportovan ka Velikoj plaži.
Razlog su dominantni talasi u zimskom periodu koji iz južnog i jugoistočnog pravca indukuju veoma jaku morsku struju koja nosi pijesak ka Velikoj plaži - objašnjava Petković.
On je kazao da je problem erozije plaže na Adi Bojani veoma delikatan i kompleksan i da zahtijeva sveobuhvatne analize.
- Pri iznalaženju optimalnog rješenja biće korišćena iskustva iz zemalja koje su realizovale efikasna rješenja sprečavanja erozije i očuvanja prirodnih plaža. Posebna pažnja biće posvećena iskustvima najrazvijenijih turističkih zemalja Mediterana - Italiji, Španiji i Grčkoj - poručuje Petković.
Studija
Zbog veoma intenzivne erozije morske plaže na Adi Bojani, koja se uočava posljednjih godina, Vlada Crne Gore je u junu ove godine zadužila Ministarstvo održivog razvoja i turizma da sprovede proces izrade studije očuvanja i revitalizacije plaže na Adi Bojani sa prijedlogom rješenja, do kraja ove godine.
Po osnovu ovog zaduženja, ostvarena je međuinstitucionalna saradnja između Ministarstva održivog razvoja i turizma, Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom, Zavoda za geološka istraživanja i Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore.
Prof. Petković je kazao da je cilj izrade studije da se predloži moguća rješenja uspostavljanja nekadašnjih dimenzija plaže i obezbijede uslovi za očuvanje revitalizovane plaže.
- Na taj način bi se vratio nekadašnji izgled plaže, čija je ljepota bila poznata u čitavom svijetu - poručio je Petković.
Ministarstvo održivog razvoja i turizma je angažovalo Zavod za geološka istraživanja i Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore za obavljanje geodetskih i hidrografsko-topografskih snimanja obale i morskog dna prostora Velike plaže i ostrva Ada Bojana i prikupljanje relevantnih podataka koji će predstavljati ulazne podatke za izradu studije.
Uputi za hitne mjere stižu početkom sedmice
Početkom naredne sedmice prof. dr Sava Petković će dostaviti Morskom dobru uputstva o konkretnim kratkoročnim mjerama za sanaciju kupališta na Adi Bojani.
Kratkoročne mjere bi trebalo da zaštite plažu na Adi do izrade studije očuvanja i revitalizacije plaže na Adi Bojani koja bi to trajno učinila.
Kako je ranije saopšteno, planira se izrada takozvanih napera od pijeska koji imaju za cilj da kanališu tok vode i posredno utiču na sedimentaciju pijeska, odnosno uticaj erozije obale.
