Bar, Crna Gora
26 Apr. 2024.
post-image

Osnovni sud u Kotoru ukinuo svoju presudu o vlasništvu nad pontama

Izvor: Pobjeda

Autor: Maja Leković

 Kotorski Osnovni sud ukinuo je svoju presudu iz 2014. godine kojom je usvojio tužbeni zahtjev države da se upiše kao vlasnik na ponti u Krašićima koju je Ilija Nešić kupio prije 40 godina i dozvolio ponavljanje postupka.

Tom presudom bilo je utvrđeno da je njegovo pravo svojine prestalo formiranjem granica morskog dobra, jer prema našim propisima morska obala ne može biti u privatnoj svojini.

Time je ova imovina prešla u državnu, ali je Viši sud potvrđujući taj dio odluke, preinačio onaj kojim je Nešiću bilo naložena predaja imovine, uz obrazloženje da on ima pravo da koristi morsko dobro do sprovođenja eksproprijacije te da nije dužan da sa Morskim dobrom zaključi ugovor o korišćenju.

Ukidanje odluke kotorskog suda uslijedilo je nakon što je prije dva mjeseca postala pravosnažna presuda Evropskog suda za ljudska prava kojom je utvrđeno da je Nešiću na ovaj način povrijeđeno pravo na svojinu, jer se država, na osnovu pravosnažnih presuda, upisala kao vlasnik bez davanja naknade i sprovođenja eksproprijacije.

Evropski sud je u odluci naveo da svako miješanje u mirno uživanje imovine mora biti zakonito te da pravni principi na kojima se zasniva oduzimanje imovine moraju biti dovoljno dostupni, precizni i predvidljivi u primjeni.

Iako je, kako je konstatovao sud, država imala osnov da postane vlasnik zemljišta, imajući u vidu da je Ustavom propisano da su prirodna bogatstva i dobra u opštoj upotrebi svojina države, pravo svojine Nešiću je moglo biti ograničeno samo u zamjenu za pravičnu naknadu, koje u ovom slučaju nije bilo.

Ipak, predlogu advokata Zorana Miljanića o ponavljanju postupka i izmjeni odluke, protivila se zamjenica zaštitnika imovinsko pravnih interesa Ivanka Janičić koja navodi da je zahtjev za ponavljanje postupka neblagovremen, jer je, kako je navela, podnijet pet godina nakon pravosnažnosti prvostepene presude kotorskog suda.

ZPP propisuje da kada ESLJP utvrdi povredu prava, stranka u roku od tri mjeseca od konačne presude Evropskog suda, može podnijeti zahtjev prvostepenom sudu za ponavljanje postupka, ukoliko se ta povreda ne može otkloniti na drugi način.

Sud je u ponovljenom postupku vezan pravnim stavom ESLJP odnosno odlukom da je Nešiću povrijeđeno pravo na svojinu.

Ranije je Miljanić, komentarišući odluku ESLJP, naveo da je sud potvrdio da nema prelaska privatne u državnu svojinu bez odgovarajućeg pojedinačnog pravnog akta i plaćanja naknade.

Smatra da će ova presuda u potpunosti promijeniti sudsku praksu, ali dovesti i do izmjene propisa koji regulišu ovu materiju, ukazujući i da je sam sud zauzeo stav o nejasnoći zakona o morskom dobru.

Na pitanje Pobjede da li je ova presuda rezultat neodgovarajućih zakona ili neodgovarajuće sudske prakse, zastupnica države u Strazburu Valentina Pavličić ranije je navela da se na osnovu zaključka suda da miješanje u imovinska prava Nešiću nije bilo u skladu sa zakonom, može ocijeniti da su tumačenje i primjena domaćih zakona dovela do ove povrede.