Bar, Crna Gora
29 Mar. 2024.
post-image

Senad Petović, neumorni baštinik tradicije Mrkojevića

Poznati barski planinar, maslinar i baštinik zavičajne tradicije Senad Petović nije odmarao u "vrijeme korone": svakodnevno je ili planinario po obroncima Rumije i Llisinja, ili vodio brigu o maslinjacima, ili radio na staroj kamenoj porodičnoj kući u Kunjama kojoj želi da udahne novi život.

 -Kuća je bila potpuno srušena u zemljotreu 1979, ostalo je samo kućište, bez krova, kako se kaže, u gomilu je bila sva. Za razliku od drugih mrkovskih kuća tog vremena, u njoj se živjelo dolje, a na spratu je godinama bila seoska škola-priča Senad za Feral.bar.

Obnova kuće je počela od nulte tačke, u decembru prošle godine. Sada su radovi već u fazi u kojoj počinje priprema podizanja krova.

-Radim samo prizemlje, a za gradnju koristim kamen koji je ostao od stare kuće. jedino sam nabavio jedan volat oko ulaznih vrata. Imalo je ovde dosta posla, sve sam radio sam, a još ima dobro da se radi-priča naš sagovornik.

Ova sadašnja Senadova preokupacija samo je još jedna potvrda njegove brige o tome da se “staro ne zaboravi”. To što nije ni školovani etnolog, ni arheolog, ni istoričar umjetnosti, nimalo mu ne smeta da za “svoju ljubav i svoj merak” pasionirano ispituje i baštini tradiciju i prirodne ljepote rodnih Mrkojevića, ali i cijelog barskog kraja. 

Ljubav prema zavičaju pretočio je i u svoje rukotvorine, već je dobro poznata njegova vjerna maketa najstarije kuće-kule u Mikulićima.

-Sagrađena prije puna tri vijeka, prva na sprat u Mikulićima, ta kuća rođaka moje majke počela je da se urušava i ja sam pokušao da je na svoj način sačuvam od zaborava. U razmjeri sam izradio sve detalje, vrata, prozore, puškarnice… -priča Senad.

Naš sagovornik nije ostao dužan “restauratorski” ni svom zavičaju, Kunjama u Mrkojevićima. Koliko je mogao i umio, rekonstruisao je najstariju kulu Kunja, “odbrambeno stambeni objekat na tri sprata”, čiji su kameni zidovi debeli 80 centimetara! Zidovi 300 godina starog monumentalnog zdanja su spašeni od potpunog obrušavanja, krov će morati da čeka neku drugu priliku.

Osim eksterijera, okušao se i u enterijeru-obnovio je unutrašnjost ujakove kuće u Petovićima, koja sad u starom ruhu prima mještane na sjednike.

-Potrudio sam se sa rođacima da u njoj sve bude autentično, baš kao i kada je sagrađena. Velika soba, ogromni dnevni boravak, bila je mjesto u kojem se i spavalo, i jelo i družilo. Obnovili smo veliki stari odžak, crepulje, popravili propali pod. Volim da sačuvam starinu, to je dio moje kulture i tradicije, generacije su se na tim mjestima podizale. To stvara poseban osjećaj, a i obavezu da se sačuva od zaborava i zuba vremena-veli Petović. 

Slaže se da u svemu ovome što radi i što ga zanima sigurno ima prostora za turističku valorizaciju, tim prije jer se radi o zaleđu obale sa netaknutom prirodom. Osim zidina, obnavlja i međe i maslinjake-održava star porodični maslinjak sa 20 drevnih stabala, u Kunjama je podigao novi maslinjak od stotinu sadnica i obnovio stari sa nekih 70 stabala.

-Može se živjeti od maslina, ali, treba čekati-dodaje Senad.

Predstavljajući sebe prije svega kao ljubitelja prirode, Petović svaki slobodan trenutak provodi u brdima i planinama između mora i Skadarskog jezera, a plod njegovih planinarskih tura prije svega su upečatljive fotografije koje izazivaju veliku pažnju na društvenim mrežama.

Čekanja nema kad zasja sunce, tada se Senad odmah sprema za planinu. Pakuje uz hranu i vodu u ruksak i foto-aparat i kreće brdima u pohode nerijetko i sam, jer, kaže, svi se u gradu oduševe kad vide slike sa lica mjesta i iskažu želju da mu se pridruže, ali, kad ih pozove, “odjednom svi imaju rabote”. Zato mu je u planini vjerni drug već dvije godine ljubimac, balkanski gonič Žućo.

- Ponekad mi se pridruži i neko iz komšiluka. Preporučio bih Baranima da čuvaju starinu, obnove sela, i upoznaju svoj kraj, jer imamo divno zaleđe, fantastične ljepote. Ko ne može na teže ture, neka prošeta maslinjacima, Džidžarin je idealan, a ko voli planinu, tu su Lisinj, Rumija i Međureč gdje su naši stari imali katune, i sigurno se neće pokajati-zaključio je nesvakidašnji barski etnolog-amater.