.png)
Pomorski muzej Crne Gore: Promovisana publikacija “Ribarski nazivi na Mulu”
Izvor: Radio Kotor
Autorka: Biljana Marković
Foto: Radio Kotor / B.M.
Publikacija “Ribarski nazivi na Mulu”, autora don Stjepa Vukašinovića, promovisana je danas u Pomorskom muzeju Crne Gore u Kotoru.
Pozdravljajući prisutne u ime Pomorskog muzeja, direktorica Maja Uskoković je izrazila zadovoljstvo što ustanova svoju muzejsku djelatnost za 2025. godinu počinje ovom knjigom.
Naglasivši da je izdanje knjige plod saradnje Pomorskog muzeja, Kotorske biskupije i Opštine Kotor, urednik Ilija Mlinarević je naveo da je jedan od razloga za njeno objavljivanje očuvanje lokalnog jezika, naročito ribarskih naziva i toponima.
-Svjedoci smo da je literatura na lokalnom dijalektu veoma skromna, a sam dijalekt i sve njegove karakteristike se tokom vremena mijenjaju i zaboravljaju.
Imajući to u vidu, naša obaveza je bila da na ovaj način pokušamo pridobiti interesovanje stručne javnosti za analizu jezika, a laičku javnost da podsjetimo kako su govorili njihovi preci, te kako smo se brzo odrekli važnog dijela našeg identiteta-poručio je Mlinarević.
Ne manje važan razlog je da ova knjiga ugleda svjetlost dana jeste, kaže, njen autor don Stjepo Vukašinović koji je bio vrijedni hroničar vremena i prostora u kojem je živio i službovao.
-Don Stjepo je ovih 20 strana ispisao početkom prošlog vijeka, ne sluteći da će u kratkom vremenskom razdoblju većina određenih izraza i toponima biti zaboravljeni, da će ribanje i ribari gotovo iščeznuti sa Mula, da će more postati voda, a drvene barke raritet-podvukao je Mlinarević.
Da je jezik najosjetljiviji dio identiteta i baštine “krhko blago”, koji se vrlo lako troši, gubi i mijenja, čemu smo svjedoci kada se malo zadubimo u don Stjepov spis, kontatuje muljanski župnik don Robert Tonsati.
Kada se izgubi jedan jezik gubi se, ukazuje, cijeli misaoni svijet njegovih govornika.
Taj misaoni svijet satkan je, dodaje, od riječi, gesta, simbola koji izražavaju, u prvom redu, osjećaje, informacije, stvaraju komunikaciju.
-Gubitkom riječi, odnosno jezika, gubi se i bitan dio identiteta, jer mi nismo izvorni govornici nekog jezika ukoliko govorimo standardnim jezikom. Standardni jezik nije izvorni, već jezik koji je normiran gramatičkim pravilima i strukom.
Koristimo ga kako bismo možda premostili razlike u izvornim jezicima koji su zapravo dijalekti. Maternji jezik nikad nije standardni jezik.
Mi ga tako možemo nazivati, ali maternji jezik su one riječi koje smo slušali u najranijoj svojoj dobi i koje su oblikovale naš misaoni svijet.
Zato danas, kada smo vrlo neosjetljivi na bokeljske izaze, odnosno na njihov značaj, čak i u školama, koliko sam čuo, da to nije nešto što se potencira, nego naprotiv, jasno na uštrb standardnog jezika koji je važan, ali treba čuvati izvorne bokeljske govore.
Zato ovo djelo dobija još veću važnost-kazao je don Tonsati.
Promociji su, između ostalih, prisustvovali kotorski biskup Mladen Vukšić, generalna konzulica Republike Hrvatske u Crnoj Gori Jasminka Lončarević, te predstavnici Bokeljske mornarice Kotor.
