Niču urbani vrtovi trudom barskih plantađuna

• Objavljeno 10 May, 2020

Izvor: Vijesti

Autor: Damira Kalač

 Na pet minuta vožnje od centra Bara, na zemlji koja čitavu jednu deceniju nije obrađivana, ovih dana niču vrtovi, oko kojih su okupljeni i oni koji se zapravo vrtovima i obradom zemlje nikad nisu bavili. Urbani vrtlari “Plantađuna” riješeni su da, iako žive u gradu, za sebe i porodicu obezbijede zdrave namirnice.

“Plantađun”, naziv nastao kao kovanica od riječi planta (lat. biljka) i feštađun (lat. festum – proslava, festival), naziv je projekta čiji je cilj da stanonivštvo iz urbanih sredina uključi u poljoprivrednu proizvodnju. Ideja se realizuje u okrivu Programa inovativnih projekata Ministarstva nauke, a partneri na projektu su organizator obrazovanja odraslih “Racc Educo”, “Kadar Plus” i “New Page” iz Bara.

-Kao posljedica velike urbanizacije i širenja gradskih sredina, stanovništvo je sve manje u kontaktu sa prirodom, a istovremeno poljoprivredno zemljište sve više gubi namjenu. Projekat ‘Plantađun’ teži spajanju ove dvije kategorije u funkcionalnu cjelinu, na način što će amaterski farmeri (plantađuni) dobiti priliku da obrađuju zapušteno poljoprivredno zemljište u okviru gradskih i prigradskih sredina-piše u opisu na zvaničnoj stranici plantadjun.me.

Prvi vrtlari imali su priliku da do 8. marta podnesu prijave za svoje parče zemlje na kojem će da sade. Već 15 dana kasnije - zasađene su sve bašte.

Koordinator projekta Darko Pekić kazao je “Vijestima” da je situacija sa novim virusom korona čak i pogodovala većem interesovanju za poljoprivredu, pa i projekat “Plantađun”.

-Imamo 26 aktivnih plantađuna i svi vrtovi su zauzeti. Među nama su računovođe, notari, arhitekte, dizajneri, bankari, konsultanti, špediteri, restorateri, zaposleni u državnoj administraciji, profesori književnosti, penzioneri, nezaposleni građani. Interesovanje žena veće je od interesovanja muškaraca, iako su naša očekivanja bila drugačija. Svaki plantađun u baštu dovodi i svoje pomoćnike - ženu, muža, djecu... što znači da je broj plantađuna u suštini znatno veći-kazao je Pekić i dodao da, zbog velikog interesovanja za urbane vrtove, u septembru planiraju da omoguće korišćenje još dvije parcele u drugim djelovima grada, od kojih jednu na krovu stambene zgrade u centru Bara.

Bašte barskih vrtlara nalaze se na magistralnom putu prema Ulcinju, u naselju Zaljevo, na pet minuta vožnje od centra grada.

Zemljište na kojem su viridarijumi, kako plantađuni nazivaju parcele na kojima obrađuju svoje baštice, u privatnom je vlasništvu.

-Ideju smo obrazložili vlasniku i postigli dogovor da nam ustupi zemlju na korišćenje, bez obaveze plaćanja rente. Radi se o plodnoj zemlji koja nije obrađivanja već više od deset godina. Plantađuni imaju obavezu da od plodova koje prikupe u svojim vrtovima odvoje po 10 odsto za vlasnika bašte i održivost projekta, a koordinatori nadgledaju cijeli proces i sve ubrane količine mjere se na licu mjesta, kako bismo imali tačne podatke-kazao je Pekić “Vijestima”.

Novac od prodaje, dodaje on, investiraće u nabavku sjemena za sljedeću sezonu sadnje.

-Ovaj model saradnje dobar je za sve tri strane, jer mnoge poljoprivredne površine u privatnom vlasništvu postaju zapuštene livade zbog nemogućnosti vlasnika da ih obrađuju-objašnjava Pekić i dodaje da su među najčešćim razlozima zbog kojih neka zemlja nije obrađivana starost, nedostatak vremena ili novac.

Za “Plantađun” su u početku planirali da bude realizovan na gradskom zemljištu. Nakon što je projekat odobren, razgovarali su sa upravom grada, ali je odlučeno da zasad ipak sade na privatnoj zemlji.

-Razgovarali smo sa predsjednikom i menadžerom Opštine Bar Dušanom Raičevićem i Ćazimom Alkovićem koji su istakli spremnost da Opština učestvuje u projektu tako što će omogućiti korišćenje adekvatne parcele. Međutim, procjena organizatora bila je da bi neobezbijeđene parcele u užem centru grada mogle biti na udaru vandala, što bi negativno moglo da se odrazi na samu inicijativu koja je praktično u začeću. Entuzijazam učesnika preko noći bi mogao da splasne, jer je proces od njive do trpeze - dugotrajan. Zato smo odlučili da prvi viridarijumi budu smješteni na privatnim parcelama-kazao je Pekić. Dodaje da na taj način i organizatori projekta mogu da stiču iskustvo i uče u hodu, u ambijentu koji olakšava sprovođenje projekta.