.png)
Medojević: Dostojanstven život mora biti cilj
Svjetski dan socijalne pravde-20. februar -je Generalna skupština Ujedinjenih Nacija (UN) ustanovila 2007. da bi ujedinila napore država u suzbijanju siromaštva, postizanju pune zaposlenosti i stvaranju svijeta u kome bi svi imali jednake šanse. Socijalna pravda je temeljna vrijednost svakog društva, a Crna Gora je po ustavnom uređenju socijalna država. Samim time smo svi pozvani pridonijeti socijalno pravednom društvu u kojem sve osobe uživaju jednaka prava i imaju jednake mogućnosti za ravnopravno djelovanje u svim aspektima života, saopštila je Marina Medojević, direktorica fondacije Banka hrane Crne Gore.
-Povodom ovog datuma, ne možemo da ne zapitamo koliko je naša država tj, Vlada i resorna ministarstva ( socijalno, zapošljavanja, obrazovanja, zdravlja) ali i lokalne samouprave multisektorskom saradnjom učinila na unapređenju ljudskih prava, smanjenju socijalnih razlika, smanjila siromaštvo i izašla u susret ranjivim kategorijama društva.
Svjetski dan socijalne pravde dočekujemo i ove godine bez preciznih podataka o broju siromašnih i onih koji ne mogu da zadovolje osnovne egzistencijalne potrebe, kao i bez podataka o broju beskućnika ili osoba koje nemaju adekvatno stanovanje ni pristup osnovnoj infrastrukturi i servisima kao što su voda, grijanje i struja.
Ekonomska i socijalna nejednakosti u državi je izražena a problem suromaštva nije prepoznat kao značajan problem iako u zoni nemaštine živi 20 odsto stanovnika naše države i 27 odato djece.
Nejednak pristup školovanju, liječenju, zapošljavanju, socijalnoj zaštiti, pristupačnog stanovanja samo su neki od razlika u pravima i mogućnostima koje su prisutne u našoj državi-ističe Medojević.
Redovno polugodišnje uvećanje socijalnih davanja početkom ove godine od 5 odsto, dodaje, nije ni približno dovoljno za minimalne egzistencijalne potrebe.
-O dostojanstvenom životu nema riječi. Socijalna pomoć u Crnoj Gori mora biti ključni dio crnogorskog socijalnog sistema i pružati finansijsku podršku i servise osobama koje nisu u mogućnosti da pokriju osnovne životne troškove.
Osnovna svrha je osigurati minimalne uslove života kakvi su hrana, smještaj odjeća, medicinska njega. Socijalna pomoć mora da osigurava i troškove stanovanja i režija.
Neophodna je i dodatna podršku za djecu, srazmjerna standardu porodice. Socijalna pomoć treba biti namijenjena osobama koje nisu radno sposobne, poput starijih osoba, osoba s invaliditetom ili hronično bolesnih.
Pomoć je potrebna i za trudnice i novorođenčad u stanju socijalne potrebe. Ona bi morala biti svakomjesečna sa vremenski ograničena.
U dobijanje pomoći moraju se uključivati i osobe koje su radno sposobne i nezaposlene, ukoliko ne mogu samostalno pokriti osnovne životne troškove a ne postoje mogućnosti za zapošljavanje.
Prepreke zapošljavanja su brojne.Neki od njih su vezani za nemogućnost zapošljavanja roditelja zbog rada vrtica u jednoj smjeni, ograničenog broja i vremena rada produženog boravka u skoli, zdravstvenih problemi koji nisu u sistemu prepoznati kao barijera zaposlenju itd-kaže Medojević.
-Po istraživanju Monstata imamo 20,1 odsto socijalno ugroženih a svega 3 odsto onih koji primaju jedino socijalno davanje namijenjeno siromašnima ( MOP).
Nije teško zaključiti da je obihvat korisnika pomoći mali a jedan od bitnih razloga za to su kriterijumi za ostvarivanje prava. Iznos MOP-a ne pokriva ni nedjeljne potrebe pojedinca i porodica.
Krece se od 95 eura za pojedinca, 160 za četvoročlanu porodicu i maksimalnih 180 eura za 5 i vise ćlanova domaćinstva. Visina naknade po osnovu rođenja djeteta za lice koje je na evidenciji Zavoda za zapošljavanje Crne Gore i redovnog studenta iznosi mjesečno 113,16 eura.
Od 240 milona eura koliko teži socijalni budžet države svega 4 odsto namijenjemo je siromašnima, ostale stavke ( dječiji dodatak, nadoknade za majke, bolovanja....)nisu nužno vezana za siromašne već ih mogu ostvarivati i oni koji nemaju materijalnih problema-dodaje direktorica Banke hrane.
Svaka država koja brine o standardu građana, ističe, trudi se da drži svoje stanovnike iznad linije siromaštva, a udaljenost socijalne pomoći od linije siromaštva “pokazuje stepen nebrige sistema socijalne zaštite”.
Linija siromastva po Monstatu je za jednu osobu 280 eura a za cetvoročlanu porodicu je 589 eura.
-Ljudi nakon 65 godine koji su bez prihoda i imovine ne dobijaju novčanu pomoć a ni u uslugama. Kod nas se ne pominje u socijalnoj politici, socijalna penzija.
Namjera gradonačelnika Podgorice za besplatan prevoz penzionera je pohvalna ali mora uključiti i ljude bez penzije iste starosne dobi. Isti besplatni servis potreban je i socijalno ugroženim građanima što je standard država socijalne pravde.
Djeca iz socijalno ugroženih porodica ponavljaju sudbinu svojih roditelje jer nemaju adrkvatnu materijalnu potporu a nemaju ni besplatne servise za njihov pravilan rast, razvoj i obrazovanje. I dalje se bolesni liječe sms-ovima, gladni hrane donacijama plemenitih ljudi.
Na drugoj strani u istoj državi u isto vrijeme, funkcioneri i službenici državnih preduzeća, imaju primanja u visini godišnjeg primanja socijalno ugroženih kao i razne beneficije i plaćene troškove.
Najavljeno povećanje plata funkcionerima u iznosi od 30 odsto znači da će njihove plate biti povećane oko 500 eura.
Socijalno ugroženim korisnicima MOP-a je povećana 5 eura. Izvršna vlast Crne Gore je tokom protekle godine potrošila je oko 9,4 miliona eura na službena putovanja i reprezentaciju.
Za užinu djece u školi novca nema ali za ručkove, večere funkcionera, ne fali.
74 odsto zaposlenih ima primanja ispod prosjeka što uz 31.000 nezaposlenih, ukazuje na loš standard građana.
Trenutne prosječne plate vjerovatno su granica, jer nekima ni one nisu dovoljne za pokrivanje svih troškova, zbog čega mnogi građani žive u stalnom finansijskom pritisku i neizvjesnosti.
Ako čak 2/3 građana izjavljuje da ima većih ili manjih poteškoća spajati kraj s krajem, tada je upravo prosječna plata granica ispod koje je građanima teško ostvariti dostojanstven život.
Potrošačka korpa Unije slobodnih sindikata za četvoročlanu porodicu sa dvoje maloljetne djece je 1.970 eura.
Na Svjetski dan socijalne pravde u obavezi smo ukazati na nepravedan odnos države koju finansiraju građani kako bi radili u njihovu a ne za ličnu korist-poručila je Medojević.
Kakve su preporuke Evropske unije
-Podsticanje socijalne uključenosti i borba protiv siromaštva temeljne su vrijednosti EU kojoj težimo. Kako bi se do 2030. ostvario cilj smanjenja broja osoba izloženih riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti potrebno je uklanjanje temeljnih uzroka siromaštva i socijalne isključenosti.
Prekidanje međugeneracijskih ciklusa odrastanja u nepovoljnim uslovima počinje ulaganjem u djecu kako bi se smanjile razlike između djece u potrebi i njihovih vršnjaka u boljem položaju.
Za to su potrebne ciljane nacionalne mjere i ulaganja u iskorjenjivanje siromaštva te uklanjanje nejednakosti i socijalne isključenosti djece. Jačanje politike zapošljavanja i socijalnih politika, ulaganju u socijalne usluge i socijalnu infrastrukturu.
Putevi do školskog uspjeha moraju biti takvi da obrazovna postignuća budu manje zavisna od socijalnog , ekonomskog i kulturnog statusu. Dohodak najranjivijih osoba se mora poboljšati.
Programom minimalnog dohotka osiguralo bi se da niko ne bude zapostavljen. U mnogim bi slučajevima trebalo modernizovati kriterijume prihvatljivosti i visinu naknada.
Sve je veći broj ljudi koji ne može priuštiti stanovanje. Država mora imati efikasnu i održivu strategiju socijalnog stanovanja Politike priuštivog stanovanja i iskorjenjivanje beskućništva, mogu biti uspješne samo pomoću prilagođenog lokalnog i državnog pristupa.
Energetsko siromaštvo pogađa sve one koji ne mogu priuštiti grijanje domova. Preporuka Evropske Komisije o energetskom siromaštvu treba da dovede do ublažavanju energetskog siromaštva i povećanju kvaliteta stanovanja, posebno za porodice sa srednjim i niskim dohotkom.
Djelotvornim pristupom osnovnim uslugama dostupnih kvaliteta kao što su voda, kanalizacija, zdravstvena zaštita, energija, prevoz , finansijske usluge i digitalna komunikacija garantovaće se socijalna i ekonomska uključenost-.
