Naperi će zaustaviti eroziju plaže na Adi Bojani
Izvor, foto: Pobjeda
Autor: Nada Kovačević
Kratkoročni projekat zaštite kupališta na Adi Bojani koji će se hitno primijeniti do momenta kada bude moguća primjena studije očuvanja i revitalizacije plaže na tom području, predviđa postavljanje napera (regulacionih građevina) od vreća s pijeskom na zapadnom kraju ostrva - kazao je Pobjedi autor ovog projekta kojeg su angažovali iz Ministarstva održivog razvoja i turizma prof. dr Sava Petković iz Beograda.
Naperi imaju zadatak da odbace tok rijeke ka sredini i tako uslove taloženje nanosa između njih. Gradi se na konveksnoj (ispupčenoj) obali radi suženja korita, pri čemu udubljeni (konkavan) dio obale obavezno mora biti zaštićen od erozije izgradnjom obaloutvrde. Naperi odbacuju tok rijeke ka sredini i uslovljavaju taloženje nanosa između njih.
Intervencija
Profesor Petković je prošlog utorka prihvatio da se razmotre hitne interventne mjere i da u roku od sedam dana dostavi nacrt projektnog zadatka koji bi omogućio kratkoročna hitna rješenja.
- Ključni objekat za sprečavanje dalje erozije je naper na zapadnom kraju Ade Bojane. Uloga napera je da zadrži sve nasute količine pijeska duž najugroženije dionice plaže. Pošto je izgradnja napera urgentna, projektant je dužan da analizira različite varijante izgradnje, u cilju dobijanja rješenja koje će moći najbrže da se realizuje - objasnio je Petković.
U ovom trenutku, po njegovom mišljenju, se nameće rješenje sa vrećama punjenim pijeskom, jer se na samoj obali nalazi ogromna deponija izvađenog materijala.
On objašnjava da je problematika istaložavanja u zoni delte Bojane izuzetno kompleksan problem i zavisi od većeg broja prirodnih i antropogenih fakrora.
- Ključni ljudski faktor je posljedica izgradnje akumulacija na rijeci Drim koje u potpunosti sprečavaju unos nanosa u rijeku Drim, nizvodno od izgrađenih akumulacija. Problem erozije plaže na Adi Bojani postaje vidljiv krajem osamdesetih godina prošlog vijeka, kada su sagrađenje akumulacije na Drimu.
Prva alarmantna upozorenja o eroziji plaže na Adi Bojani datiraju iz jedne studije iz 2006. godine. Već tada je primijećena intenzivna erozija plaže, na njenim najugroženijm dionicama - kazao je Petković dodajući da prema tadašnjim grubim procjenama, smanjenje širine plaže na njenom najugroženijem dijelu je iznosilo 50 metara u periodu od 1985 do 2005. godine.
Erozija
- Posljednjih godina je došlo do dramatičnog povećanja intenziteta erozije plaže na Adi Bojani, posebno na njenom zapadnom dijelu.
Nakon posljednjeg nevremena, sredinom oktobra ove godine, praćenog dejstvom talasa velikih visina iz južnog pravca, linija obale se povukla do prvih kuća turističkog naselja i nanijela ozbiljne štete.
Svako novo nevrijeme tokom predstojećeg zimskog perioda će izazivati još veće štete, jer postoji opasnost da plaža na tom dijelu ostrva potpuno nestane - kazao je Petković.
Stanje na terenu je uticalo da se pribjegne izradi projekta hitnih interventnih radova za zaustavljanje erozije i uspostavljanja neke prihvatljve širine plaže za narednu turističku sezonu.
- Dosadašnji pokušaji da se revitalizuje plaža na Adi Bojani nisu dali zadovoljavajuće rezultate. Najprije, radovima revitalizacije plaže nijesu prethodili nikakvi terensko-istražni i studijski radovi, niti je izrađena odgovarajuća projektna dokumentacija.
Osim toga, količina nasutog pijeska na obalu je bila nedovoljna da bi se uspostavila nekadašnja širina plaže. Nekadašnja širina plaže je bila viša od 60 metara i ona je omogućavala amortizaciju dejstva talasa velikih visina - kazao je Petković.
Mjere
Podsjećamo da su kratkoročne hitne mjere dogovorene na sastanku predstavnika Ministarstva održivog razvoja i turizma, Opštine Ulcinj, JP Morsko dobro, Uprave za vode i HTP „Ulcinjska rivijera“ 20. oktobra, koji je uslijedio nakon što je prethodnog mjeseca veliko nevrijeme odnijelo pijesak koji je prije ljeta bio nasut na plažu na Adi.
Nasipanje plaže bio je već godinama pokušaj da se uspori erozija obale koja je napredovala i sada je već potkopala objekte Turističkog naselja „Ada“ koji su najbliži moru.
Kako je Pobjeda ranije pisala dugoročna studija očuvanja i revitalizacije plaže na Adi Bojani koja bi riješila problem biće gotova u dogovorenom roku, ali je neophodno da se konsultuju sve nadležne i nacionalne zainteresovane strane i da se obezbijede sredstva potrebna za njenu realizaciju što može potrajati do kraja sljedeće godine.
Cilj dugoročne studije da se uspostave nekadašnje dimenzije plaže
Prof. dr Sava Petković kazao je da je cilj izrade studije očuvanja i revitalizacije plaže na Adi Bojani da se na osnovu rezultata terenskih i studijskih istraživanja predlože moguća rješenja uspostavljanja nekadašnjih dimenzija plaže, i obezbijede uslovi za očuvanje revitalizovane plaže.
- Na taj način bi se vratio nekadašnji izgled plaže, čija ljepota je bila poznata u čitavom svijetu – kazao je Petković.
Rješenje koje se uspješno koristi
- Izgradnja napera od vreća sa pijeskom se primjenjuje u svijetu, posebno u zemljama gdje su kamenolomi vrlo rijetki, ili ih uopšte nema. Na fotografiji je prikazan izgled napera od vreća sa pijeskom, na čuvenoj plaži Vaikiki na Havajima.
Dosadašnja iskustva su pokazala da su izgrađeni naperi veoma efikasni sa aspekta proširenja plaže i zaustavljanja erozionih procesa - tvrdi prof. Petković.
On objašnjava da je erozija plaže na Adi Bojani samo jedan od mnogobrojnih primjera erozije prirodnih plaža u svijetu. Petković naglašava da problemi erozije obala i plaža dostižu danas u svijetu dramatične razmjere.
- Skoro sve najpoznatije plaže u svetu (Majami, Kopakabana, Varadero, Ljoret de Mar itd.) su izložene intenzivnim procesima erozije. Zbog toga se posljednjih decenija ulažu ogromni napori kako bi se proces erozije obala i plaža zaustavio, ili barem ublažio - ističe Petković.
