.png)
Hercegnovski zimski salon: Pejzaž kao metafora za društvena stanja i iskustva
Izvor: Pobjeda
Autorka: Adrijana Đorojević
Foto: RTHN/Sa otvaranja prošlogodišnjeg izdanja Hercegnovskog zimskog salona
Hercegnovski zimski salon biće otvoren 11. februara u 19 sati u Galeriji “Josip Bepo Benković“.
Selektorka Salona, čija je ovogodišnja tema “Iskustvo pejzaža“, jeste istoričarka umjetnosti Petrica Duletić.
Ovogodišnji žiri radi u sastavu: slikarka Dragana Mladenović, kustoskinja galerije „Josip Bepo Benković“ Jasmina Žitnik i kustos u JU „Muzeji i galerije Podgorice“ Miloš Marjanović.
Oni će odlučivati o tri nagrade, a prve dvije su novčane (1.400 i 1.000), dok će trećenagrađeni dobiti pravo na samostalnu izložbu u Galeriji „Josip Bepo Benković“ naredne godine.
Istraživanje
Prema riječima Petrice Duletić, ovogodišnji Salon zamišljen je da sa jasno definisanom temom ,,Iskustvo pejzaža“ predstavi djela umjetnika koja će međusobno komunicirati kroz odgovor na temu, koju različito komentarišu.
- Biće predstavljeni različiti mediji: crtež, slikarstvo, grafika, skulptura, instalacija, video art i umjetnička fotografija, kako bi se pružio širi odgovor na temu.
Ovaj likovni salon je svojevrsni presjek aktuelnih istraživanja u umjetnosti i važan dio kulturnog života Herceg Novog - istakla je Duletić.
Salon bi, kako je kazala, kao podnaslov mogao imati ,,Transformacija pejzaža: priroda, tehnologija i društvo“.
- Zamišljen je da kroz temu ,,Iskustvo pejzaža“ predstavi na koji način umjetnici doživljavaju pejzaž u svom radu.
Ova poveznica trebalo bi da naglasi međusobnu vezu njihovih umjetničkih izraza, bez obzira na različite medije ili umjetnički izraz, da pruži cjelovit pogled na temu - rekla je Duletić.
Duletić, foto:Muzeji i galerije Podgorice
Duletić je birala radove umjetnika koji ne tretiraju pejzaž samo kao vizuelni motiv, već ga istražuju kao složeno iskustvo.
- U savremenom kontekstu to su umjetnici čiji radovi istražuju pejzaž u svijetlu savremenih pitanja, poput klimatskih promjena, ekološke svijesti, gubitka prirodnih prostora, urbanizacije.
Zatim, migracije ljudi; kako pejzaži oblikuju kolektivni identitet, sjećanje i pripadnost - istakla je Duletić.
Na Salonu su zastupljeni i radovi stvaralaca koji otkrivaju njihove lične ili introspektivne veze sa pejzažima, bilo kroz sjećanja, snove ili meditativne procese, mentalni pejzaž.
Neki umjetnici se izražavaju inovativnim tehnikama kroz video art i zvučnim pejzažem.
- Dakle, cilj mi je bio da predstavim klasični i savremeni pristup sjedinjujući na izložbi djela umjetnika koji se bave tradicionalnim prikazima pejzaža i onih koji pejzaž dekonstruišu ili interpretiraju u apstraktnim, nadrealnim ili konceptualnim formama.
Takođe, imala sam na umu predstavljanje umjetnika različitih generacija, kako bih istražila razvoj pristupa temi pejzaža kroz vrijeme - rekla je Duletić.
Selektorka salona smatra da je veza između umjetnosti i prirode duboka i trajna.
- Priroda je neiscrpni izvor inspiracije za umjetnike svih vremena, a njihova djela nam omogućavaju da cijenimo ljepotu oko nas i razumijemo našu povezanost sa njom.
Pejzaž, nekada shvaćen kao jednostavno prikazivanje prirodnog okruženja, u savremenoj likovnoj umjetnosti doživljava duboku transformaciju.
Umjesto bilježenja stvarnosti, pejzaž postaje prostor za istraživanje složenih pitanja o našem odnosu prema prirodi, društvu i samima sebi.
Savremeni umjetnici često koriste pejzaž kao metaforu za opisivanje društvenih procesa, pojava ili stanja. Umjetnost postaje sredstvo za angažovanje i djelovanje ljudi - ocijenila je Duletić.
Poetike
Iako su poetike, rukopisi i interpretacije umjetnika koji će se predstaviti na Salonu heterogeni, ipak se, kako je kazala Duletić, može reći da radovi kroz različit doživljaj pejzaža propituju savremeno vrijeme.
- Moram reći da sam jako zadovoljna odgovorom umjetnika na temu. Savremena likovna umjetnost omogućava umjetnicima da stvaraju u različitim medijima i tehnikama, stvarajući inovativne i nekonvencionalne pejzaže.
Savremeni pejzaž je dinamičan, složen i često provokativan. Kroz umjetnost, pejzaž postaje ogledalo našeg vremena, reflektujući naše strahove, nade, težnje i potencijale.
Pejzaž često nosi dublje značenje i služi kao moćno sredstvo za izražavanje ideja, emocija i iskustava - istakla je Duletić, dodajući da ovogodišnje izdanje Salona kroz temu ima i sociološku komponentu, društvenu angažovanost, otvara pitanje održivog razvoja i mogućnost interakcije između umjetnika i publike.
Na likovnom salonu učestvuju 44 crnogorska i regionalna likovna umjetnika
Iz Crne Gore: Aldemar Ibrahimović, Anka Burić, Branislav Bane Sekulić, Dragan Karadžić, Duško Miljanić, Filip Janković, Gordana Kuč, Ivan Đurišić, Ivan Pejović, Ivan Šuković, Ivanka Vana Prelević, Jovo Petričević, Krsto Andrijašević, Lena Nikčević, Nada Kažić, Nikolina Zuber, Milivoje Miško Babović, Milovan Miki Radulović, Olivija Ivanović-Strugar, Peko Nikčević, Roman Đuranović, Srđan Vukčević, Sreten Milatović, Svetlana Dragojević, Suzana Pajović, Tomo Pavićević, Vaso Nikčević, Vesna Bošković i Vesko Gagović.
Iz Srbije: Katarina Švabić, Marija Maša Jovanović, Marijeta Sidovski, Mišo Filipovac, Uroš Mirić, Željka Momirov i Nataša Škorić.
Iz Bosne i Hercegovine: Nina Acković, Lejla Porobić i Sadko Hadžihasanović. Iz Hrvatske: Ivana Jovanović-Trostmann.
Iz Sjeverne Makedonije: Boris Borče Bogoevski, dok iz Slovenije dolaze Dani Žbontar, Nataša Sedej i Paola Korošec.
- Tagovi:
- Herceg Novi
- Galerija
- Izložba
- Salon
