Bar, Crna Gora
19 Apr. 2024.
post-image

“Bella Boka” traži stanice za ekološke brodove

Izvor: Portal RTCG

Autor: Milica Mandić

Dok čeka da koronavirus "dozvoli" i njegovom biznisu da se konačno razvije kako zaslužuje, vlasnik ekoloških brodova i direktor kompanije "Bella Boka", Rikardo Boneti, besplatnim vožnjama pravi ugođaj mještanima i turistima u Boki.

Boneti za Portal RTCG  kaže da ipak ne gube vrijeme, tokom korone planiraju otvaranje stanica za ekološke brodove, a nadaju se da će im nova opštinska vlast pomoći.

Ekološkoj Crnoj Gori prijeko je potreban, smatra Boneti, baš takav ekološki projekat-Kotor, Tivat i Hereg Novi tako će građanima biti bliži, a zahvaljujući akcijama Bella Boke, i čistiji.

-Kovid je onemogućio redovni transport putnika. Mi smo startovali sa pilot-projektom 20. avgusta 2019. i prevozili putnike na dvije linije Herceg Novi-Tivat-Perast i Kotor-Perast.

Tokom ove godine, tačnije u februaru i martu odradili smo remont brodova i poboljšali njihove performance, kako bi srpemno dočekali novi sezonu-kaže Boneti.

Spremni su bili u martu, ali spreman je bio i Kovid da poremeti planove. Ni biznis ideja Rikarda Bonetija nije bila izuzetak. Ograničeno kretanje građana, itekako je uticalo na taj posao.

Kaže da su imali značajne ekonomske gubitke zbog koronavirusa, koje su morali nadoknaditi iz sopstvenog džepa.  Boneti kaže da su, međutim, dio finansijske podrške dobili od kancelarije UNDP-ja u Crnoj Gori i Privredne komore.

Oni su dijelom, kako kaže, pomogli gradnju prve dvije barke za prevoz putnika u Boki.

-Ostatak novca, tačnije oko milion i po eura u projekat je uložila naša kompanija i sa tim sredstvima i dalje razvijamo projekat. Od nove vlade i lokalnih vlasti očekujemo da nam pomognu izdavanje dozvola za stanice kako bi olakšali ukrcavanje i iskrcavanje putnika i ispoštovali red vožnje-kaže on.

Vlasnik Bella Boke kaže da su im najteže pale birokratske barijere, te da je neophodna bolja koordinacija između svih tijela i institucija.

-Projekat je veliki korak ka održivom i učinkovitom transportu za mještane Bokokotorskog zaliva, ali i za turiste-navodi on.

Boneti kaže da im je plan da ubrzaju dobijanje ovlašćenja za stanice i nada se da će im vlasti pomoći.

-Uz dobru saradnju sa tri opštine Bokokotorskog zaliva, možemo da dovršimo projekat u naredne dvije do tri godine, uz uvođenje novih plovila, ali i linija-kazao je on.

Brojne pozitivne poruke mještana i turista, hrabre ih, kaže Boneti, da ne odustaju od ideje.  

-Ono što je posebno bitan aspekt je da javni prevoz ekološkim brodovima u velikoj mjeri rasterećuje drumski saobraćaj istovremeno čuvajući životnu sredinu-.

Specifičan i jedinstven položaj Bokokotorskog zaliva, prirodni uslovi, duge obalne linije sa uskim putevima, bili su ključni, kaže Boneti, da se odluči da novac investira baš u projekat u Crnoj Gori.

-Takođe i uski putevi i nemogućnost da se prošire, udaljenosti na moru između obalskih linija su veoma male što omogućava kraće putovanje barkama u odnosu na tradicionalni način prevoza, povoljni vremenski uslovi mirno more bez jakog vjetra u većem dijelu godine, i na kraju mogućnost korišćenja električnih ili hibridnih brodova sve to daje modernu sliku i obogaćuje turističku ponudu i olakšava lokalnom stanovnistvu njihovo kretanje i transport-naveo je on.

Jača veza između najvećih bokokotorskih opština - Kotora, Tivta, Herceg Novog, prilika je, smatra Boneti, i za opštine koje, mogu dobiti i sredstva od Evropske unije.

-I ne samo od EU, već od svih organizacija koje podržavaju ekološke projekte, shvatajući da je razvijanje zelene ekonomije budućnost-naveo je on.

Važnost za ekološku državu

Prema podacima Međunarodne unije za očuvanje prirode IUCN, po količini izbačenog otpada po stanovniku prednjači Crna Gora, i to sa osam kilograma po osobi godišnje.

Prema izvještaju, poboljšanje upravljanja otpadom, počev od sakupljanja otpada, ima najveći potencijal da smanji curenje plastike.

Sprovođenje njegove ideje doprinijelo bi smanjenju gasova staklene bašte za 30 odsto do 2030. godine u odnosu na stanje iz 1990.

To bi značilo i zaštitu kvaliteta vode u Boki, koja je uništena prethodnih godina, uplovljavanjem brojnih kruzera. Ali bi značilo i očuvanje zaštićenih područja i zaštićenih vrsta.

Ekološki vid prevoza, daće nemjerljiv značaj očuvanju životne sredine, ističe Boneti.

-Naši proračuni pokazuju da se emisija CO2 ovakvim vidom prevoza može smanjiti i do 450 puta. Takođe, brojni su i drugi pozitivni efekti. Zadovoljstvo je ploviti Bokom uz jedinstvene pejzaže prelijepog Bokokotorskog zaliva…-kaže on.

“Bela Boka” posjeduje i brod -čistač koji je već nekoliko puta čistio zaliv od plastike i ostalog čvrstog otpada tokom Svjetskog dana životne sredine u akciji koju je organizovalo Ministarstvo odrzivog razvoja i turuzma.

-Brod koristi potpuno električni pogon, i nadamo se da će učestvovati u više akcija i naredne godine kako bi poslali poruku da je bokokotorski zaliv biser koji moramo svi čuvati, zato je i naš moto – čista Boka je naša misija.

Dosadašnje planove je već poremetila korona, ali Boneti kaže da su spremni za narednu sezonu.

-Nadamo se da ćemo od marta početi da radimo uz redovan red vožnje koji smo imali u pilot fazi projekta-kazao je on.

Brodovi, solarni Elettra i hibridni Gracijana, za tri mjeseca prošle godine prevezli su više od pet hiljada putnika.

Rezultati bi, uvjeren je Boneti, bili i bolji da nije bilo pandemije. Dok im korona ne dozvoli da zaplove punim kapacitetom, dva brodića ne stoje usidrena. Jednom sedmično mještanima i turistima pružaju ugođaj, besplatnim vožnajma po Boki.

*Fotografije: Bella Boka