Ulcinjska solana “švedski sto” za ptice
Izvor: Pobjeda
Autor: Nada Kovačević
Foto: Stevo Vasiljević
Ulcinjsku solanu stručnjaci opisuju kao „švedski sto“ za ptice, posljednji izvor za dopunu energije pred prelijetanje Jadranskog mora. Od 2013. godine, tamo nema onoga što se gotovo bez prekida radilo osam decenija - berbe soli.
Voda se upumpava u plitke bazene samo da bi se održao biodiverzitet jer Evropa ,,brani“ ptice. Studija održivosti je završena, ali da bi se primijenila problem je vlasništvo nad zemljom, koje još nije riješeno.
Posjetili smo ovaj prostor i uvjerili se da je od nekadašnjih najmodernijih pogona za preradu i proizvodnju soli ostao samo skelet. Nakon zatvaranja fabrike ,,Bajo Sekulić“ zgrade su se urušile, a mašinerija koja nije pokradena ili istopljena u nikšićkoj Železari ostala je da rđa i svjedoči o vremenu kada je berba soli bila sinonim za najjužniji crnogorski grad.
Priroda
Ipak, zahvaljujući civilnom sektoru, urgiranju ambasada Njemačke i EU, ekološki značaj Solane uvjerio je i državne institucije da ovo područje mora biti zaštićeno.
Dugogodišnja borba crnogorskih ljubitelja prirode rezultirala je proglašenjem Solane parkom prirode, kao i dospjećem na Ramsar listu najvažnijih močvarnih područja.
Danas je Solana mjesto za uživanje svima koji su svjesni značaja prirode. Ovdje se besplatno može ući i šetati. Uvjerili smo se u nevjerovatne prizore. Flamingosi, pelikani, čaplje i druge vrste ptica su na dohvatu i mogu se golim okom posmatrati. Broj posjetilaca Solane postaje sve veći.
Nevladine organizacije i entuzijasti trude se da svim zainteresovanima kroz turističke ture i avanture, ukažu na bogatstvo flore i faune koje se ovde i dalje nalazi, te na njihovu važnost za čovjeka.
Pobjedini sagovornici tvrde da ovo područje može biti samoodrživo i da se ovdje može ubirati prihod ukoliko se ponovo pokrene proizvodnja soli. Osim toga blato je ljekovito i može se upotrijebiti za liječenje, a posmatranje ptica je najbrže rastuća grana turizma.
A da je interesovanje turista za ovo područje sve veće potvrdila nam je izvršna direktorica MSJA-Dr Martin Schneider Jacoby Association Zenepa Lika.
- Ova godina zbog pojave pandemije koronavirusa i zatvaranja granica nije bila onakva kako se očekivalo, ali i pored toga prosječno od juna do avgusta Ulcinjsku solanu posjećivalo je od 150 do 250 posjetilaca mjesečno dok je u oktobru bilo dnevno 120, što je jako mali broj u poređenju sa prošlom godinom - kazala je Lika.
Primjetno je i da je kod velikog broja domaćih turista povećano interesovanje za posmatranje ptica, što ih, kako ističe naša sagovornica raduje.
- Možda je tu pomogla i činjenica da se sada lakše može stići do Ulcinjske solane. Na naš zahtjev, koji smo dostavili Ministarstvu održivog razvoja i turizma, krajem avgusta postavljene su saobraćajne table na tri mjesta - ocjenjuje Lika dodajući da se samoodrživost ovog područja može postići pokretanjem proizvodnje soli.
- To je najodrživiji i najbolji način zaštite biodiverziteta uz promociju i brendiranje Ulcinja kao „birdhwatching destinaciju i grad soli“ - tvrdi Lika.
-Društvo Dr Martin Schneider-Jacoby (MSJA) zalaže se od početka osnivanja 2016. godine za zaštitu i adekvatan menadžment ovog područja kao i njihovi partneri kampanje #SaveSalin. - Tokom svih ovih godina promovisali smo Ulcinjsku solanu i kao prostor koji je savršen za rekreativne šetnje, biciklizam i posmatranje ptica - kazala je Lika.
Naglašava da posjetioce najviše interesuje istorijat, pejzaž i ptice Ulcinjske solane. Najpopularnija vrsta je flamingos koja oduševljava posjetioce.
- Ulcinjska solana je vještačko područje i adekvatno upravljanje vodom je krucijalno za cijelokupni prostor. Za sada se samo na jednom dijelu Solane upumpava morska voda.
Nakon obilnih padavina sada se može vidjeti da je u nekim bazenima nivo vode jako visok, što većini ptica Ulcinjske solane ne odgovara, tako da one prelete na druge bazene u potrazi za hranom.
Tokom ljeta su, recimo, flamingosi većinom po bazenima evaporacije i knete, koji nijesu blizu tako da ste ih mogli posmatrati samo ako ste imali durbin ili ako ste pješačili do kraja prema naseljima Ćurke ili Zoganj - ističe Lika dodajući da ovih dana možemo vidjeti flamingose i na samom početku kristalizacionih bazena, što je bila rijetkost zadnjih godina.
- Dok su ljeti kristalizacioni bazeni kompletno suvi i nalaze se u neposrednoj blizini industrijskog pogona, a koji se već godinama ne snabdijevaju vodom, te zbog demoliranih a i već sada nepostojećih pumpi koje je stačajni upravnik prodao, ovih dana flamingose možemo posmatrati već na početku bazena - kaže Lika.
Kako dodaje, zbog obilnih padavina ovi bazeni su sada potopljeni kišnicom a tlo je još uvijek zaslanjeno tako da su za flamingose postali atraktivni jer vole plićake a i mjesto gdje mogu da odmaraju.
Vlasništvo
Zenepa Lika je mišljenja da je za očuvanje Ulcinjske solane važno da se riješi pitanje vlasništva ,,koje lebdi već godinama i onemogućava dalje korake ka revitalizaciji ovog jedinstvenog prostora“.
- Ovo pitanje je i usko vezano za budućeg upravljača, što je u ovom slučaju u ingerenciji Opštine Ulcinj. Naš partner CZIP je već obezbijedilo sredstva za unapređenje muzeja i osmatračnica, dodatnih bicikala, durbina… - kazala je Lika.
Ona naglašava da gotovo nema evropskog ornitologa koji nije čuo za slučaj solane kao i za njeno ornitološko bogatstvo.
- Smatramo da bi i druge institucije kao što su lokalna turistička organizacija i sama Opština, trebale da se aktivnije uključe u promociju i unapređenje ovog lokaliteta - poručuje Lika dodajući i da se ovo područje ne može uporediti ni sa jednim ,,prirodnim“ to jeste zaštićenim područjem jer je zavisno od ljudskog faktora.
- Ulcinjska solana je vještačko i poluprirodno područje. Da bi se biodiverzitet održavao tu je potreban čovjek. Upravljanje vodama je ključno za biodiverzitet i njen opstanak ali i za buduće pokretanje proizvodnje soli - tvrdi Lika.
Logično je, kaže ona, da iziskuje početna finansijska ulaganja jer je poznato da zbog stečaja i uzrokovane situacije na Solani se već niz godina ne održavaju nasipi i cijelokupna infrastruktura sada iziskuje veća ulaganja.
- Pumpno postrojenje je uništeno i prodato kao staro gvožđe, a te pumpe koje su ključne za proizvodnju soli, ali i za održavanje cijelokupnog područja se moraju nabaviti.
Finalizacija studije koju je finansirala Evropska komisija ukazuje na nekoliko scenarija koji jasno kažu da je najbolji održivi način kombinacija proizvodnje soli (solni cvijet) i eko turizam u vidu birdwatching, rekreativne ponude kao rentiranje bicikala, šetnje, uređenje nekoliko bazena za spa itd, što i mi potvrđujemo - naglašava naša sagovornica.
Ukoliko se svi akteri uključe, Ulcinjska solana može, po njenim riječima, za nekoliko godina da postane samoodrživa i jedan od svjetski prepoznatih brendova koji Crnu Goru prezentuje u najboljem smislu.
- Nema boljeg suvenira nego so i to u različitim izdanjima. Lično sam nekoliko solnih proizvoda kupovala kako bi ukazala na činjenicu da je ovaj proizvod jako zahvalan za brendiranje jedne zemlje - kazala je Lika.
U analizama koje su njihove kolege iz Centra za zaštitu i proučavanje ptica dobili iz Instituta, naša Solana ima peloid (ljekovito blato) koji nimalo ne zaostaje kvalitetom u poređenju sa peloidiom (blatom) sa obala Mrtvog mora, a koje se odavno koristi za medicinske, kozmetičke i spa svrhe.
Ornitolog Darko Saveljić koji se već 20 godina ,,bavi“ Solanom kazao je Pobjedi da je Ulcinjska solana jedna od 10 najvećih na Mediteranu i da se čudi kako ,,sve solane rade u Evropi, a ova naša je nerantabilna“.
- Kako sam zaljubljenik u solane obišao sam dosta njih na Mediteranu. Ono što je interesantno za Ulcinjsku solanu je da je ona zasnovala svoju proizvodnju na utankavanju vode, razlivanju te vode po plitkim bazenima na prostoru od 15 kvadratnih kilometara i na evoparaciji vode. Troši energiju na upumpavanje morske vode, a sve ostalo odradi sunce i vjetar. Voda jednostavno isparava. Ulcinj je grad sa najvišom insolacijom u bivšoj Jugoslaviji i grad gdje stalno tokom dana i noći imate vjetrove. To je idalno mjesto za proizvodnju soli - smatra Saveljić.
Solana je, dodaje on, najbolji primjer sinergije ekonomske eksploatacije nekog prostora i zaštite prirode.
- Ona je u potpunosti zavisna od ljudskog uticaja i čovjek tu ditkira kad će voda da se puni, koji će nivo vode biti u bazenima itd.
Pumpe uzimaju vodu iz mora i one nemaju neke specijalne filtere tako da može da prođe riba, jaja od ribe, sitni organizmi i sve se to razliva po bazenima gdje je voda plitka.
Kako stalno ulazi voda imate stalni dotok hrane, to onda okuplja ptice. Utankavate kiseonik i hranu i tu život buja - naglašava Saveljić.
A kada je u pitanja održivost, naš sagovornik tvrdi da je to moguće na nekoliko načina.
- Proizvoditi zdravu so. Za razliku od tuzlanske koja je 100 odsto natrijum hlorid, čista hemija, ulcinjska je 97 odsto natrijum hlorid, a ostalo su mikro elementi koje tražimo u apotekama u vidu suplemenata.
Morska so uvijek je puno zdravija nego kamena. Drugo, može da bude sanatorijum za liječenje kožnih bolesti, reumatskih kroz kontrolisano sunčanje i kontrolisano kupanje u vodama različitog solaniteta.
Voda koja ulazi u Solanu ima 3,6 grama soli dok je voda u bazenima kristalizacije iznad 250 grama soli po litru - kaže Saveljić dodajući da na ovom području imamo i ljekovito blato.
Ljekovito blato
- Ima na desetine tona ljekovitog blata najboljeg mogućeg kvaliteta. Samo pola kila tog blata u apoteci košta nekoliko eura. Možete onda imati i ekološki turizam, a to je posmatranje ptica, onda biciklizam, pa edukativni turizam - časovi u prirodi, znači 1.001 je način kako Solana može biti samoodrživa - tvrdi Saveljić.
On tvrdi da je odbijeno i do četiri miliona dolara pomoći Svjetske banke za uspostavljanje parka prirode.
- Sve je rađeno u cilju ekonomskog urušavanja i ukupnog ugleda Solane - kazao je Saveljić
Tvrdi da je Crna Gora jedina zemlja na Mediteranu kojoj se ne isplati da proizvodi so ,,i čisto je politička odluka da li Solana treba da se aktivira ili ne“.
- Problem je što se iz dana u dan urušava ekosistem nasipa, što njom gazduju Nacionalni parkovi koji to ne umiju da rade. Iz dana u dan trebaće sve više para da se pokrene proizvodanja.
Francuske i italijanske ruke su mnogo skuplje nego crnogorske pa tamo imamo solane koje su rentabilne. Jedna francuska proizvede sedam miliona tona soli godišnje. Nemojte mi reći da ona ima jeftiniju proizvodnju nego ova naša - objašnjava Saveljić.
Upumpavanje vode je, kaže, obavezno i dok je pumpate ako ne proizvedete so ta voda će taložiti negdje so i vi time pravite ogromnu ekološku štetu.
- Non stop se troši struja da bi se upumpavala voda, a onda od te vode ne dobijate ništa osim što servisirate biodiverzitet što je jako dobro, ali nije pametno.
Niko normalan ne bi prosipao pare samo zbog biodiverziteta već bi iskoristio kad se utankava voda ajmo tu vodu da isparimo i dobijemo tu čistu so - naglašava Saveljić poručujući na kraju da ,,samo neprijatelji Solane mogu da pričaju da ona nije rentabilna“.
Potpredsjednica Opštine Ulcinj Hatidža Đoni podsjeća da je prošle godine Ministarstvo turizma i održivog razvoja uradilo Studiju održivosti koja je koštala oko 300.000 eura i koju je finansirala Evropska unija.
- Radili su je evropski eksperti i kao takva je smjernica za donošenje i druge dokumentacije. Sljedeći korak je bio da se uradi plan upravljanja i formira lokalno preduzeće koje će upravljati tim područjem.
Mi smo plan upravljanja završili, međutim tokom javne rasprave imali smo primjedbu Eurofonda čiji predstavnici tvrde da su oni vlasnici tog područja - kazala je Đoni za Pobjedu dodajući da nije na Opštini Ulcinj da to riješi nego je to problem na državnom nivou.
Radna grupa je predala dokument predsjedniku Opštine Ulcinj, ali su sada napravili pauzu i zbog izbora i pandemije.
- Nemamo kompetencije da mi presuđujemo i određujemo čije je zemljište i čega su sve vlasnici i imali smo obavezu da njihovu primjedbu uvrstimo i tražimo izjašnjenje - naglašava Đoni.
Studija, kako objašnjava ima nekolio varijanti.
- Ima varijantu koja ne predviđa proizvodnju soli i dvije varijante koje to predviđaju. Definitivno više neće biti ta proizvodnja kao što je nekad bila, prosto iz razloga jer je nerentabilna.
Zašto se previđa proizvodnja soli ili cvijeta soli... da bi se održao biodiverzitet i da bi se održalo ono po čemu je značajna i uvrštena u Ramsar područje. Da bi se to obezbijedilo mora se uspostaviti striktno određeni režim voda, posebno morske.
Kad imate tolike troškove koji omogućavaju protok voda, onda je prosto neupitno ne iskoristiti i taj potencijali za jedan nus proizvod a to je proizvodnja cvijeta soli - kazala je Đoni dodajući da naša so može biti ljekovita i drugačija od komercijalne.
Upoznata sa ovim dugogodišnjim problemima naša sagovornica tvrdi da su Evropa i njihovi eksperti veoma zainteresovani za ovo područje.
- Postoji volja u Evropi za raznim projektima. Oni pomno prate i njihovi eksperti su uključeni kao i njemačka ambasada. Nadam se da će to biti veliki investicioni projekat jer je infrastruktura za normalan režim i protok vode dosta oštećena, a samim tim je protok slatke vode u većoj količini od dozvoljene - kaže Đoni.
Dok se institucije ne dogovore podsjećamo da je u „Izveštaju o napretku Crne Gore“ 2015. godine Evropska unija kao jedan od pregovaračkih kriterijuma za Crnu Goru postavila pitanje Ulcinjske solane.
Ekološko poglavlje 27 ne bi trebalo da bude zatvoreno sve dok se pitanje ulcinjskog giganta ne riješi.
Biciklističke vožnje i posmatranje
Uz finansijsku donaciju kompanije LUSH Društvo Dr Martin Schneider-Jacoby (MSJA) je uspjelo da obezbijedi 13 bicikala koje su predali na korišćenje upravljaču, odnosno Nacionalnim parkovima.
- No nažalost kako zbog erozije nasipa koji nijesu u cjelokupnom obimu održani ali i zbog činjenice da se posjetioci nijesu pridržavali pravila da se bicikla trebaju ostaviti na kraju asfaltirane staze ili kod Pumpe 16 (plavi objekat), bicikla su za nevjerovatno kratko vrijeme bila demolirana.
Naše društvo se potrudilo da obezbijedi i njihovo održavanje no to ipak nije bilo dovoljno - kazala je Lika, ali im je tim Nacionalnih parkova izašao u susret i obezbijedio osobu koja vrši popravke i održavanje.
- Mislim da smo dodatno motivisali građane da posjete Ulcinjsku solanu, jer je prelijepo nesmetano voziti biciklo i pritom uživati u beskrajnom i čudesnom prostoru Solane - kazala je Lika koja obavještava građane da mogu posjetiti ovaj prostor i sopstvenim biciklima.
Rastu posjete vikendom
Evidentno je, ističe Lika, da je broj posjetilaca počeo da raste vikendom.
- Od septembra ove godine, kada smo organizovali i veliku akciju čišćenja sa više od 60 učesnika koji su uz to imali i mogućnost da se upoznaju sa prostorom Ulcinjske solane i njenim pticama, monitoring povodom evropskog Dana zelenog pojasa, registrovano je i nekoliko samostalnih posjeta, tako da je u septembru ostvareno najmanje 460 posjeta - kazala je Lika.
NPCG: Upravljamo Solanom samo u cilju održavanja ekosistema
Iz Nacionalnih parkova Crne Gore koji upravljaju Solanom od 2015. kazali su Pobjedi da je samoodrživost ovog područja kompleksno pitanje koje podrazumijeva multidisciplinarni pristup. Takođe, kako su dodali ovo pitanje prevazilazi nadležnosti JPNPCG koje se bavi prvenstveno zaštitom prirode.
- Upravljamo Solanom isključivo u cilju preduzimanja aktivnosti koje se odnose na održavanje i unapređivanje ekosistema na tom području - kazali su iz NPCG.
Oni su podsjetili da je za optimalno funkcionisanje vještačkog ekosistema, kakav je Ulcinjska Solana, potrebno mnogo ulaganja, pa je u prethodnom periodu realizovano niz mjera u cilju zaštite i upravljanja ovim područjem.
- JPNPCG kontinuirano radi na stvaranju najboljih uslova za unapređenje ekosistema na Solani u Ulcinju. To podrazumijeva popravke i servis postojećih pumpi, a u prethodnom periodu realizovana je i nabavka nove pumpe.
Trenutno su u funkciji PS Đerane i PS 16. Pored ovih mjera JPNPCG je kroz niz akcija održavanja nasipa i čišćenja kanala obezbijedilo uslove za protok vode i regulaciju iste kako bi se stvorili što bolji uslovi za ekosistem - poručili su iz ove institucije.
Hodžić: Solana sa Port Milenom može da zaposli 1.000 ljudi
Poznati ulcinjski ekolog, direktor NVO Zeleni korak Dželal Hodžić smatra da sve vlasti i institucije koje su dovele Solanu u ovakvo stanje treba da odgovaraju i da plate da se dovede u prvobitno stanje.
- U stanje koje ne može biti kao nekad u punom sastavu, ali da može da proizvodi so uz očuvanje biodiverziteta. To je bio prvi industrijski objekat u Crnoj Gori, korijeni Ulcinjana su uništeni. To je sramno i niko dosad nije odgovarao za to, čak se ne zna ni ko je vlasnik zemljišta - ističe Hodžić.
On podsjeća da je Solana 1936. počela da radi. Vodu je crpila do 1952. godine iz Port Milene, kada je u nju bila voda bistra kao suza, a ne kao danas.
- Punili su se bazeni i so je odvožena sa barkama do rta Đerane gdje su dolazili brodovi. Tada se govorilo ,,bez leba se može, bez soli ne može“. Zbog soli su ranije ratovi vođeni.
Solana je bila još 1950. godine ono što se danas traži - zelena ekonomija. Sirovina morska voda besplatna, sunce i vjetar besplatni, to je zelena ekonomija, energija i održiv razvoj - tvrdi Hodžić.
Po njegovim riječima Solana treba sa Port Milenom da bude revitalizovana, ne samo kao proizvodni pogoni nego i turistička atrakcija.
- Tamo se može uzgajati riba. Prije 10-ak godina Solanu su posjetili Kinezi na poziv Insituta . Tvrdili su da se tu može uzgajati neka vrsta crvenog raka za kojim je tržište ,,gladno“ - tvrdi Hodžić.
Dodaje i da postoji peloid na Solani, blato koje je kvalitetnije nego u Igalu.
- Izvanredne su mogućnosti. Solana sa Port Milenom i Šaskim jezerom, tvrdim životom, može da zaposli najmanje 1.000 ljudi. Da od toga živi 5.000 stanovnika. I to za pet do 10 godina da se valorizuje. Bivša vlast nije imala osjećaj ne samo za Solanu nego i uopšte za Ulcinj - smatra Hodžić.
