 (1).jpg)
.jpg)
Naličje Bojane: Zelena ljepotica se guši u otrovu (VIDEO)
Autor: Tim Feral.bar
Foto: Feral.bar
Otpadne vode u ogromnoj mjeri ugrožavaju eko-sistem i biodiverzitet rijeke Bojane, kao i bezbjednost kupača u njoj-ocijenili su čak 91,4 odsto učesnika ankete koju je portal Feral.bar pod naslovom “Koliko brinemo o Bojani” sproveo od četvrtog do 19. decembra.
Podaci prikupljeni u ovoj anketi, daju veoma zabrinjavajuću sliku stanja u kojem se nalazi Bojana danas.
Neki od komentara ukazuju prije svega na na probleme neriješenog odvoda otpadnih-fekalnih-voda iz kućica na Bojani, zbog čega kupanje u rijeci na ovom dijelu nije preporučljivo:
-Rijeka Bojana je ekološka bomba Ulcinja. Nekada su mještani pili vodu iz Bojane, danas u nju ni prst ne umoče. Taj podatak dovoljno govori o stanju ove rijeke;
-Uzimajući u obzir da je ovo početak trećeg milenija, sadašnje stanje je brutalno neodgovorno;
- Korito Bojane zna što je u njemu. To nije korito rijeke, već deponija. Analiza vode će nam jasno odgovoriti gdje se izlivaju fekalije. Sramota!
-Mnogo je prljavo, da budemo realni građani Ulcinja i Crne Gore bacaju smeće i razne stvari u Bojanu. Kad se svi budemo promijenili, i stanje će se promijeniti;
-Katastrofalno! 2024. godina, a mi pričamo o fekalijama koje se ispustaju u rijeku i more!
-Trenutno stanje je katastrofalno. Imate ispuštanja u rijeku sa svih strana, imate eroziju obale koju zapljuskuje Jadransko more, imate sužavanje desnog rukavca rijeke, ništa se ne preduzima;
- Letos sam imao stomačne tegobe u trajanju tri nedelje od pet koliko sam bio tamo;
-Preko ljeta konstantan smrad odpadnih voda i fekalija;
-Kao neko ko je često na Bojani, jer sam ribar, stanje kakvo gledam je katastofalno;
-Bio jednom na godišnjem odmoru i nikad više. Plaže pune smeća, borova šuma isto tako, psi lutalice na svakom koraku. Ekološka turistička zemlja izgleda drugačije;
-Stanje je na ivici, oslikava veliku nebrigu i decenijsko zanemarivanje. Čudesna priroda se sama nekako brani, ali deluje da je pitanje trenutka kada će se ceo ekosistem urušiti. Skoro 20 godina sam na Adi Bojani u svim godišnjim dobima i mogu da primetim izmene u izgledu i reke i obala (trska posečena, ptice skoro nestale, trula stabla, deponije šuta i smeća, smrad)-.
Delta Bojane, foto: Opština Ulcinj
Četrdeset jedan kilometara duga, rijeka koju dijele dvije zemlje, Crna Gora i Albanija, jedina koja teče uzvodno i nizvodno, rijeka Bojana, na albanskom Buna, već nekoliko godina razara se sistematski.
Njena obala koja je totalno uzurpirana sa preko 800 montažnih kućica i objekata, ušće rijeke koje se zatvara i Ad hoc spašava, smanjenje ribljih vrsta i ribljeg fonda-samo su neki od problema koji ovu zelenu ljepoticu more unazad dvadesetak godina.
No, do skoro ona je barem naočigled djelovala kao bezbjedna rijeka, u kojoj su mnogi lokalci i stranci, zaljubljenici u ovu rijeku naučili da plivaju; rijeka iz koje vješti bojanski ribari mještanima i turistima decenijama izlovljavaju svježi cipol, brancin, „divlju“ i druge vrste ribe.
Modro zelenu ljepoticu čovjek ali i nebriga društva iz dana u dan uništavaju sa svih strana.
Bojana odavno nije čista
Prvi Bojanci koji su podigli kolibe na njenim obalama, barake sa kalimerama (autentičnim napravama za izlov ribe) sjećaju se vremena kada su u tišini lovili cipole (skakavice), šojze, brancina (levreka), tolstolobik, jegulje pa i krapove i druge vrste riba.
To što nekih vrsta u Bojani od prije nekoliko godina više i nema-posebna je priča.
Nije tajna da je uzvodno, u albanskom dijelu rijeke Bojane nadomak Skadra, riba onemogućena da dospije u crnogorski vodotok, a razlog tome je pregrađivanje rijeke od strane privrednika, kojem je povjerena koncesija za izlov ribe.
Ovakav primjer nijesmo uspjeli da zabilježimo na nekim drugim, međudržavnim rijekama čiji vodotok zalazi u granice Crne Gore.
No, određene riblje vrste traže čistije vode, što je jedan od razloga što u Bojani nekih vrsta ima sve manje.
Obala rijeke uzurpirana vikendicama, foto: Feral.bar
Veliki broj kućica na rijeci nema regulisan način ispuštanja otpadnih voda, u vidu septičkih jama.
Ako se zna da na Bojani ima oko 820 objekata i da se svi objekti izdaju kao turistički smještaj više od 80 dana godišnje, pravo stanje na terenu još više zabrinjava.
-Veoma mali broj tih objekata ima plastične septičke jame, koje moraju da se prazne svakih 15 do 20 dana-tvrde iz Agencije za zaštitu životne sredine (EPA).
Zabrinjavaju i svjedočenja mještana, koji su, kako kažu, imali prilike da vide kako se septičke jame prelivaju i da se širi nesnosni smrad iza nekih objekata na rijeci.
-Ja imam kućicu od 1996. godine. Ja nisam ispuštao vodu, imao sam poljski wc, jer nije ni bilo vode.
Kućica je bila bez vode i struje, sve do 2008, tada sam izgradio septičku jamu.
Ona zadovoljava potrebe moje kućice, a ja je do sada nisam praznio, a one se prazne po potrebi.
Kad je visoki vodostaj, izlivanje septičkih jama se ne može kontrolisati i to je problem za sve na Bojani-kaže Drago Vukčević, vlasnik kalimere na Bojani i predsjednik Skupštine Udruženja Ada Bojana.
Septička jama nadomak kućice Vukčevića, foto: Feral.bar
On tvrdi da ne bi mogao da ocijeni koliko kućica ima sopstvene septičke jame, ali vjeruje da većina njih ih ipak ima.
No, brine ga ispuštanje otpadnih voda iz susjedne Albanije, što je ove godine kulminiralo.
-Ove godine sam prvi put primijetio da se osjećao neprijatan miris izviše rijeke. Sada je to u zimskim uslovima manje primjetno, a ljeti je situacija jako loša.
Golim okom se vidi da se ispuštaju otpadne vode i svakorazno smeće koje pluta godinama-tvrdi Vukčević.
Jedan od vlasnika kućice nadomak restorana, koji je želio da ostane anoniman, kazao je da je godinama gledao kako se iz nekih objekata ispuštaju otpadne vode, a da je stanje ipak najgore ljeti.
Na naše pitanje da li je reagovao i uradio bilo šta tim povodom, potvrdio nam je da nije, jer „nije znao kome da se obrati“, te i da bi prijavio tako nešto da je znao kojoj instituciji.
Rijeka Bojana s jeseni „čistija“ na oko, foto: Feral.bar
-Mislim da je najgore, što se otpadnih voda sa kućica tiče, najgore stanje tu oko mosta.
Neki su riješili to pa su spajali cijevi i čuda u nekakve jame, ali nema sreće dok se nešto ne riješi kako treba.
Još se dosta tih voda ispušta u Bojanu, a to je greota-tvrdi naš sagovornik.
Više od 820 objekata pogoršalo stanje sa otpadnim vodama na obali Bojane, foto: Feral.bar
Da je situacija alarmantna, ne samo nizvodno od račve već i uzvodno, pokazuju i još uvijek nezvanični podaci jednog istraživanja, do kojih su došli crnogorski mediji, u kojem se, između ostalog, kvalitet vode rijeke Bojane kod mjesta Fraskanjel označava kao loš.
Prvi koraci naprijed
Da je u planu da se takva loša praksa zaustavi, potvrđuju iz EPA, ali i iz Udruženja Ada Bojana.
Naime, Morskom dobru, kao upravljaču ovog područja od strane EPA naloženo je rješenjem od 6. novembra 2024. da sprovede određene mjere, i to u vidu „ugradnje ekoloških septičkih jama po specijalnom postupku čišćenja, na način regulisane aeracije na potpuno biološki način“.
-Ova tehnologija omogućava da se kapaciteti regulišu u zavisnosti od sezone, kao i mogućnost nepropuštanja mikroplastike u rijeku, a za objekte koji nemaju riješen tretman otpadnih voda-navodi se u rješenju Agencije u koje je portal Feral.bar imao uvid.
Koliko brzo i efikasno će se ova akcija sprovesti, ostaje da se vidi, međutim, povučeni dosadašnjom praksom, Bojanci sumnjaju da će se tako nešto brzo sprovesti.
-Uvođenje bioloških septičkih jama je svakako korak u pravom smjeru i može doprinijeti smanjenju lokalnog zagađenja.
Međutim, ovo rješenje neće biti dovoljno dok se ne riješi ključni problem fekalnih ispusta iz Albanije, koji direktno utiču na kvalitet vode u rijeci Bojani i Jadranskom moru.
Udruženje Ada Bojana podržava svaku inicijativu koja ima za cilj očuvanje prirodne sredine, ali smatramo da su potrebni sveobuhvatni i dugoročni planovi za zaštitu ovog dragocjenog ekosistema-tvrdi predsjednik ovog udruženja Arben Hodžić.
Iz Uprave za vode nam je potvrđeno da su uložena značajna sredstva na, između ostalog, zaštiti rijeke od štetnog dejstva voda.
Novi nasip u mjestu Štodra, foto: Opština Ulcinj
-… kao što je nedavno završena izgradnja kamenog osiguranja nasipa na dionici Gropat–Štodra u okviru programa „Integralno upravljanje rizicima od poplava u proširenom slivu rijeke Drim“, u kojem su Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i Uprava za vode bili takođe učesnici, ukupne vrijednosti 680.000 eura, koji je značajno doprinio zaštiti od štetnog dejstva voda-navodi se u dokumentu koji je dostavljen portalu Feral.bar.
Bojana se guši u otrovu, albanske vlasti ne mare za zagađenje rijeke?
Čini se da u Crnoj Gori, ali i na Balkanu generalno, stvari postaju dramatične tek kada se za njih čuje preko medija.
Ribari i mještani prvi su apelovali putem domaćih medija na nemar i štetu koja se nad rijekom sprovodi.
No, situacija je eskalirala ovog ljeta., kada je javnost imala prilike da se uvjeri u najcrnje sumnje i strahove – Bojana se beskrupulozno truje godinama, i to iz susjedne Albanije, ne samo ispuštanjem otpadnih voda iz okolnih naselja i gradova, već i ispuštanjem otrovnih voda iz jednog velikog postrojenja.
Mjesto ispuštanja otpadnih voda sa albanske obale rijeke Bojane, foto: Privatna arhiva
Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju (ZHMS) Crne Gore je vršio uzorkovanje vode na rijeci Bojani nekoliko dana u kontinuitetu-od 30.08 - 02.09.2024 godine.
Rezultati dobijenih analiza su pokazali da kvalitet vode ne odgovara uslovima tj.„Pravilniku o načinu i rokovima i utvrđivanju statusa površinskih voda“ te da isti nijesu u zahtijevanom dobrom statusu, ali odgovaraju uslovima sa aspekta kvaliteta voda za kupanje po Pravilniku o načinu i rokovima za sprovođenje mjera obezbjeđenja, očuvanja, zaštite i poboljšanja kvaliteta voda za kupanje.
Nakon komšijskog skandala i video snimaka koji su uzburkali laičku i stručnu javnost u špicu ljetnje sezone, održani su i sastanci dviju strana.
Osim što je vodotok od državnog značaja, rijeka Bojana, ima i međunarodni karakter, pa je obuhvaćena Okvirnim sporazumom sa Republikom Albanijom iz 2018. godine, kojim su definisane mjere za zaštitu i upravljanje prekograničnim vodama.
I crnogorska i albanska strana, radi ostvarivanja saradnje u upravljanju vodama od zajedničkog interesa, u skladu sa odredbama ovog Sporazuma, osnovale su Komisiju za upravljanje vodama i imenovale članove, podsjećaju iz Uprave za vode.
-Povodom prijavljenog incidenta ispuštanja otpadnih voda iz Republike Albanije u rijeku Bojanu, Uprava za vode je preduzela odgovarajuće korake i informisala nadležne institucije, uključujući Ministarstvo vanjskih poslova, radi komunikacije sa albanskim organima.
Takođe, održan je sastanak sa predstavnicima lokalne samouprave i mještanima, a zakazan novi saastanak sa nadležnim državnim organima kako bi se definisali dalji koraci zajedničkog djelovanja”-.
U Skadru je 22. avgusta održan sastanak direktora EPA Milana Gazdića i njegovih saradnika sa direktoricom Agencije za zaštitu životne sredine Albanije, posvećen ispitivanju otpadnih voda koje se ulivaju u rijeku Bojanu, i da EPA dobija rezultate ispitivanja.
Međutim, iz susjedstva ova institucija nije dobila rezultate pomenutih ispitivanja.
Sa sastanka u Skadru, foto: epa.org.me
Prema saznanjima portala Feral.bar, otpadne vode su se i ranije ispuštale u oba rukavca rijeke Bojane, ali se to nerijetko radilo u noćnim satima.
Ovog ljeta je to bilo vidljivo u sred bijela dana, a čini se da je tome doprinijelo i to što, kako se saznaje iz albanskih medija, pogon za prečišćavanje otpadnih voda u Velipoji nije bio u funkciji.
Međutim, nije tajna da se i otpadne vode grada Skadra slivaju u rijeku.
Komentar o ovoj temi nijesmo uspjeli dobiti iz albanskih resornih institucija, međutim, konkretne odgovore i akcije su izostale i u komunikaciji sa crnogorskim kolegama.
Zagađenje rijeke je ono što je ribar i veliki zaljubljenik rijeke Boris Mihailović primijetio još prije par godina.
-Već nekoliko godina se ovo radi, samo nikad nije bilo kao ovo ljeto, i nikad veće količine (otpadnih voda) nijesu ispustili kao ove sezone.
Od desetog avgusta se nijesmo okupali u Bojanu jer su non-stop puštali vodu, sve je plutala neka bijela pjena-dodaje Mihailović, koji tvrdi da je stanje „dobro“ posljednjih mjesec dana.
On je jedan od mnogih ribara u Ulcinju koji se profesionalno bave ribolovom, dok većina njih od ribolova obezbjeđuje mjesečna primanja porodici.
Međutim, ovog ljeta, uslovi za lov u rijeci bili su nemogući.
On tvrdi da se s kraja sezone pjena koja je ljeti bila vidljiva golim okom, sad teže uočava, a I neprijatni mirisi se gotovo ne osjećaju u jesenjim danima.
Mihailović
-Mada nije sezona i kišno je vrijeme, pa se teže može i vidjeti-smatra Mihailović.
Kome je Bojana „vruć krompir u rukama“?
Na pitanje ko je zapravo odgovoran što Bojana više nije čista rijeka teško je odgovoriti.
U susjednom Skadru se na nekoliko lokacija izlivaju otpadne vode iz gradskog područja direktno u rijeku Bojanu, ali i u Skadarsko jezero.
Prema našim saznanjima, u susjednoj Velipoji takođe nije riješen problem kanalizacije, te se otpadne vode s vremena na vrijeme ispuštaju direktno u rijeku Bojane.
Čini se da su, ipak, zagađivači iz susjedne Albaniji najodgovorniji za dugogodišnje trovanje rijeke, iako se i sa našeg kopna ispuštaju otpadne vode u značajnoj mjeri.
No, niz Bojanu se ne ispuštaju samo otrovne vode, tu su mrtve životinje, gomile smeća, čak i cijeli frižideri, kante, gume...
-Udruženje Ada Bojana već duže vrijeme ukazuje na činjenicu da je problem zagađenja rijeke Bojane rezultat višegodišnje nebrige i nesprovođenja adekvatnih mjera zaštite životne sredine.
Smatramo da je odgovornost podijeljena između lokalnih, državnih i međunarodnih institucija, jer je zagađenje posljedica kako lokalnih faktora, tako i fekalnih ispusta koji potiču iz susjedne Albanije.
Stoga, ovo pitanje nadilazi lokalni nivo i mora biti tretirano kao međudržavni problem- dodaje Hodžić.
On smatra da ovo pitanje zahtijeva koordinisano djelovanje više institucija, te da Morsko dobro i Uprava za vode imaju ključne uloge u nadzoru i implementaciji mjera zaštite.
I Bojanci sumnjaju da se stanje lako može popraviti.
-Stanje se ne može riješiti dok god oni (zagađivači iz Albanije) to ispuštaju, to je u blizini račve, nekih 300 metara uzvodno.
Dio ide na našu stranu i našim tokom koji je sporiji i ima manji protok, pa se to zadržava…
Da je ispust, kad ga već ispuštaju, nešto niže od račve, možda mi ne bi imali direktne probleme-vjeruje Mihailović, čiji su članovi porodice ljetos imali i zdravstvenih tegoba zbog kupanja u Bojani.
Kako čitaoci Feral.bar vide rješenje problema Bojane
Na pitanje “Kakav bi bio Vaš predlog rješavanja ovog problema?”, čitaoci Feral.bar su u najvećem broju odgovora ukazali da je potrebno intenzivirati kontakte i saradnju sa albanskom stranom, ali i početi adekvatan tretman otpadnih voda iz kućica na obali Bojane:
-Da se konačno i naša ministarstva uključe u rješavanje ovog problema, jer Republika Albanija krši sva međunarodna pravila o zaštiti rijeke Bojane;
-Da se naše velike diplomate i Vlada malo aktiviraju i zarade silan novac koje im crnogorsko društvo plaćaju;
-Izrada adekvatnih bioseptičkih prečišćivača, stroga kontrola, kao i kaznena politika;
-Kao prvo, smanjenje broja kućica na obali Bojane, kao drugo-tehnički uslov za dobijanje prava za gradnju da bude ugradnja kolektorskog sistema za otpadne vode;
-Kontrole izlivanja otpadnih voda, naći rješenje sa Vladom Albanije, obligativne septičke jame u svakoj kućici;
-Međudržavni bilateralni sporazum Crne Gore i Albanije. Rijeku Bojanu staviti pod zaštitu, jer je dio sliva NP Skadarsko jezero i od iznimne važnosti za očuvanje eko sustava rijeke, okoliša i mora;
-Obavezno nadzorno izpumpavanje septičkih jama. To je nešto što mi možemo na licu mjesta preduzeti, neovisno o Albaniji-.
Kazne i redovnije kontrole, pokazuje anketa, bile bi “prijeki lijek”:
Institucije nijeme
Tim portala Feral.bar pokušao je da do zaključenja teksta dobije odgovore i iz resornog Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, međutim, do odgovora na naša pitanja nijesmo uspjeli doći.
Jedino što smo uspjeli da saznamo u skorijem periodu jeste da su albanske i crnogorske kolege iz resornih ministarstava trebali imati sastanak 9. decembra, ali informacije sa sastanka nijesu objavljene na sajtu.
Isto je i sa čelnicima Opštine Ulcinj, od kojih duže vremena nijesmo uspjeli da dobijemo odgovore na pitanja novinara našeg portala.
Ono što je važno naglasiti jeste da je Ministatstvo ekologije preuzelo dalje rješavanje problema sa otpadnim vodama iz Albanije, ali, kako se saznaje, osim sastanaka dviju strana, konkretne stvari još uvijek izostaju.
Jedina karika u lancu sa kojom nijesmo ostvarili nikakav kontakt je Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore, čiji su odgovorni ostali nijemi na nekoliko naših mejlova.
Podsjećanja radi, Morsko dobro na godišnjem nivou uzima više stotina hiljada eura samo od godišnjeg oporezivanja vlasnika vikendica i restorana na Bojani, a čak 57 odsto teritorije Morskog dobra nalazi se u Ulcinju.
Mnogi ovo preduzeće okrivljuju za stanje na obali rijeke Bojane, posebno uzimajući u obzir činjenicu da je ovo preduzeće odgovorno za upravljanje obalom, a ne lokalna samouprava.
I dok se stanje u susjednoj Albaniji u konačnosti ne riješi, ostaje nada da će se problem sa kanalizacijom i otrovnim tehničkim vodama konačno ukloniti.
Na čekanju su i najavljene aktivnosti na postavljanju ekoloških septičkih jama za vikendice na crnogorskom rukavcu, koje je u nadležnosti Morskog dobra.
U suprotnom, ako se ne preduzmu hitne mjere, zelena ljepotica, jedinstvena u svijetu, mogla bi se ugušiti u otrovu. Otrovu onih, koji se njome diče i od koje mnoge porodice žive.
Portal Feral.bar nastavlja opservaciju problematičnih ekoloških tačaka na krajnjem jugu Crnogorskog primorja. Sljedeća tema koju ćemo obraditi je Port Milena. Ako želite da date doprinos ovoj priči, možete popuniti upitnik na ovom linku.
