Dr Ivan Ilić: O izazovima i prilikama u maslinarstvu
Izvor, foto: Radio Tivat
Autorka: Zora Krstović
Opština Tivat godišnje objavljuje poziv za podsticaj u poljoprivredi, koji i ove godine uključuje 12 mjera, među kojima je i podrška maslinarstvu.
To zaokuplja pažnju članova Maslinarskog društva Boka, koji se prijavljuju za dodjelu sredstava za određene projekte, rekao je predsjednik Društva dr Ivan Ilić koji i u svom maslinjaku u Lepetanima ima 350 stabala sa 27 različitih sorti.
Jeste li zadovoljni podrškom maslinarima i maslinarstvu?
-Naše društvo je specifična nevladina organizacija koja djeluje na području tri opštine – Tivta, Kotora i Herceg Novog. Zbog toga se suočavamo s određenim izazovima.
Međutim, kada su u pitanju poticajne mjere, posebno iz Sekretarijata za poljoprivredu Opštine Tivat, moram reći da su one već godinama za svaku pohvalu.
Naši članovi se redovno prijavljuju za subvencije, bilo da se radi o sadnji novih maslina, nabavci opreme, zaštitnih sredstava ili samoj obradi maslinika.
Subvencije se dodjeljuju putem konkursa, a sredstva se odobravaju na osnovu kvalitetno predatih zahtjeva.
Što se tiče visine poticaja, ona raste svake godine, što je vrlo značajno jer maslinarstvo zahtijeva velika ulaganja.
Svaka pomoć, bilo da dolazi od lokalne samouprave ili Ministarstva poljoprivrede na državnom nivou, veoma je dobrodošla, posebno za mlade maslinare.
Pomenuli ste probleme s finansiranjem Maslinarskog društva Boka?
-Nažalost, suočavamo se s problemima te prirode. Naše društvo okuplja maslinare iz tri opštine, ali smo registrirani kao nevladina organizacija u Tivtu.
Opštine bi trebale finansirati naš ‘hladni pogon’ – kancelarijski rad, radionice i ostale aktivnosti.
Iako je ranije postignut sporazum, opštine Kotor i Herceg Novi su se povukle iz finansiranja, tumačeći zakon o nevladinim organizacijama na svoj način.
Trenutno nas jedino Tivat redovno finansira, ali ta sredstva nisu dovoljna da bi se omogućio aktivan rad na terenu, organizacija radionica, seminara, izložbi i manifestacija.
Različiti su utisci o ovogodišnjem urodu maslina. Šta je uzrok?
-Situacija je dosta varijabilna. Postoje područja gdje su masline ove godine dobro rodile, dok u drugim dijelovima gotovo da nije bilo uroda.
Klimatski uslovi postaju sve nepovoljniji, što značajno utiče na maslinarstvo.
Redovan rad u maslinicima – rezidba, gnojidba i prskanje u zametanju – daje veće šanse za dobar rod, ali klimatske promjene postaju glavni faktor.
Sve toplije vrijeme i sušne godine otežavaju održavanje maslinika.
Pomenuli ste klimatske promjene. Kako one utiču na maslinarstvo?
-Klimatske promjene značajno mijenjaju uslove za maslinarstvo.
S obzirom na toplije vrijeme, sve se više priča o sadnji afričkih sorti maslina iz Maroka, Tunisa, Libije, Izraela, koje su otpornije na sušu.
Uvođenje novih sorti, kao što su španske i italijanske, donosi sigurnost u pogledu uroda. Ja sam na svom imanju eksperimentalno zasadio pedesetak stabala hibridnih sorti.
Različita su mišljenja, da li autohtona žutica treba biti dominantna u maslinjacima?
-Žutica je naša autohtona sorta i svakako je treba njegovati.
Međutim, njen problem je u tome što ima alternativnu rodnost – rađa svake treće ili četvrte godine, što nije idealno za one koji žele godišnji prinos.
Sve se više sade uvozne sorte koje su poznate po redovnoj rodnosti i kvalitetnim uljima, posebno španske i italijanske sorte.
Žuticu treba sačuvati, ali ne bi trebala biti glavna sorta u maslinicima.
Održavate staro imanje i revitalizovali ste stari maslinjak?
-Naslijedio sam stari maslinjak od svog oca, koji je nekad imao i vinograd i bavio se poljoprivredom. Trebalo je donijeti odluku – ili ga pustiti da zaraste ili obnoviti.
Tako sam obnovio oko 100-120 stabala maslina, iako još uvijek čekam da počnu rađati.
Nadam se da hoće jer je prošlo već 12 godina, ali roda još nema. Zašto ne znam, ali očekujem da će s vremenom sve doći na svoje, za sada su stabla u fazi rasta.
Kako usklađujete rad u bolnici s maslinarstvom?
-Nije baš ni lako, radim u bolnici, ali maslinarstvo je postalo strast i tradicija koju želim očuvati. I sinovi su uključeni u rad na imanju.
Stariji se bavi rezidbom i kalemljenjem, dok mlađi pomaže oko branja i drugim aktivnostima.
Nije lako uskladiti sve obaveze, ali trudimo se da što više vremena provodimo u masliniku.
Važnost organskog maslinarstva?
-Ja sam krenuo u proces registracije organskog maslinika. Odluka je bila da ne koristim hemijska sredstva, osim stajskog gnojiva.
Iako ekstenzivna proizvodnja zahtijeva upotrebu hemikalija za bolji prinos, odlučio sam se za ekološki pristup u starom masliniku, naročito jer se imanje nalazi u vodozaštitnom području pa se moraju koristiti ekološka sredstva.
Može li se uporediti preciznost koju zahtijeva briga za masline sa hirurgijom?
-Svakako, postoji određena preciznost koju zahtijevaju i masline i hirurgija. Preciznost je ključna u oba slučaja, iako su vrlo različite oblasti.
Ipak, nakon teškog rada i stresa u operacionoj sali, briga o maslinama donosi neviđenu relaksaciju.