Dr Ivan Ilić: O izazovima i prilikama u maslinarstvu
Izvor, foto: Radio Tivat
Autorka: Zora Krstović
Opština Tivat godišnje objavljuje poziv za podsticaj u poljoprivredi, koji i ove godine uključuje 12 mjera, među kojima je i podrška maslinarstvu.
To zaokuplja pažnju članova Maslinarskog društva Boka, koji se prijavljuju za dodjelu sredstava za određene projekte, rekao je predsjednik Društva dr Ivan Ilić koji i u svom maslinjaku u Lepetanima ima 350 stabala sa 27 različitih sorti.
Jeste li zadovoljni podrškom maslinarima i maslinarstvu?
-Naše društvo je specifična nevladina organizacija koja djeluje na području tri opštine – Tivta, Kotora i Herceg Novog. Zbog toga se suočavamo s određenim izazovima.
Međutim, kada su u pitanju poticajne mjere, posebno iz Sekretarijata za poljoprivredu Opštine Tivat, moram reći da su one već godinama za svaku pohvalu.
Naši članovi se redovno prijavljuju za subvencije, bilo da se radi o sadnji novih maslina, nabavci opreme, zaštitnih sredstava ili samoj obradi maslinika.
Subvencije se dodjeljuju putem konkursa, a sredstva se odobravaju na osnovu kvalitetno predatih zahtjeva.
Što se tiče visine poticaja, ona raste svake godine, što je vrlo značajno jer maslinarstvo zahtijeva velika ulaganja.
Svaka pomoć, bilo da dolazi od lokalne samouprave ili Ministarstva poljoprivrede na državnom nivou, veoma je dobrodošla, posebno za mlade maslinare.
Pomenuli ste probleme s finansiranjem Maslinarskog društva Boka?
-Nažalost, suočavamo se s problemima te prirode. Naše društvo okuplja maslinare iz tri opštine, ali smo registrirani kao nevladina organizacija u Tivtu.
Opštine bi trebale finansirati naš ‘hladni pogon’ – kancelarijski rad, radionice i ostale aktivnosti.
Iako je ranije postignut sporazum, opštine Kotor i Herceg Novi su se povukle iz finansiranja, tumačeći zakon o nevladinim organizacijama na svoj način.
Trenutno nas jedino Tivat redovno finansira, ali ta sredstva nisu dovoljna da bi se omogućio aktivan rad na terenu, organizacija radionica, seminara, izložbi i manifestacija.
Različiti su utisci o ovogodišnjem urodu maslina. Šta je uzrok?
-Situacija je dosta varijabilna. Postoje područja gdje su masline ove godine dobro rodile, dok u drugim dijelovima gotovo da nije bilo uroda.
Klimatski uslovi postaju sve nepovoljniji, što značajno utiče na maslinarstvo.
Redovan rad u maslinicima – rezidba, gnojidba i prskanje u zametanju – daje veće šanse za dobar rod, ali klimatske promjene postaju glavni faktor.
Sve toplije vrijeme i sušne godine otežavaju održavanje maslinika.
Pomenuli ste klimatske promjene. Kako one utiču na maslinarstvo?
-Klimatske promjene značajno mijenjaju uslove za maslinarstvo.
S obzirom na toplije vrijeme, sve se više priča o sadnji afričkih sorti maslina iz Maroka, Tunisa, Libije, Izraela, koje su otpornije na sušu.
Uvođenje novih sorti, kao što su španske i italijanske, donosi sigurnost u pogledu uroda. Ja sam na svom imanju eksperimentalno zasadio pedesetak stabala hibridnih sorti.
Različita su mišljenja, da li autohtona žutica treba biti dominantna u maslinjacima?
-Žutica je naša autohtona sorta i svakako je treba njegovati.
Međutim, njen problem je u tome što ima alternativnu rodnost – rađa svake treće ili četvrte godine, što nije idealno za one koji žele godišnji prinos.
Sve se više sade uvozne sorte koje su poznate po redovnoj rodnosti i kvalitetnim uljima, posebno španske i italijanske sorte.
Žuticu treba sačuvati, ali ne bi trebala biti glavna sorta u maslinicima.
Održavate staro imanje i revitalizovali ste stari maslinjak?
-Naslijedio sam stari maslinjak od svog oca, koji je nekad imao i vinograd i bavio se poljoprivredom. Trebalo je donijeti odluku – ili ga pustiti da zaraste ili obnoviti.
Tako sam obnovio oko 100-120 stabala maslina, iako još uvijek čekam da počnu rađati.
Nadam se da hoće jer je prošlo već 12 godina, ali roda još nema. Zašto ne znam, ali očekujem da će s vremenom sve doći na svoje, za sada su stabla u fazi rasta.
Kako usklađujete rad u bolnici s maslinarstvom?
-Nije baš ni lako, radim u bolnici, ali maslinarstvo je postalo strast i tradicija koju želim očuvati. I sinovi su uključeni u rad na imanju.
Stariji se bavi rezidbom i kalemljenjem, dok mlađi pomaže oko branja i drugim aktivnostima.
Nije lako uskladiti sve obaveze, ali trudimo se da što više vremena provodimo u masliniku.
Važnost organskog maslinarstva?
-Ja sam krenuo u proces registracije organskog maslinika. Odluka je bila da ne koristim hemijska sredstva, osim stajskog gnojiva.
Iako ekstenzivna proizvodnja zahtijeva upotrebu hemikalija za bolji prinos, odlučio sam se za ekološki pristup u starom masliniku, naročito jer se imanje nalazi u vodozaštitnom području pa se moraju koristiti ekološka sredstva.
Može li se uporediti preciznost koju zahtijeva briga za masline sa hirurgijom?
-Svakako, postoji određena preciznost koju zahtijevaju i masline i hirurgija. Preciznost je ključna u oba slučaja, iako su vrlo različite oblasti.
Ipak, nakon teškog rada i stresa u operacionoj sali, briga o maslinama donosi neviđenu relaksaciju.
Kada se prošetate kroz maslinjak, osjetite psihičku relaksaciju, što je vrlo bitno, i mnogi to potvrđuju.
Međutim, veća je sličnost između modelarstva i hirurgije, ali odavno nisam napravio neki brod.
Nisam toliko uspješan u modelarstvu brodova, ali ima dosta sličnost kad je preciznost u pitanju.
S obzirom na zahtjevnost oba poziva, kako uspijevate balansirati između hirurgije i maslinarstva?
-Hirurgija je neprikosnovena – tu nema kompromisa. Morate biti 100 odsto posvećeni, jer pacijentima morate pružiti maksimum.
Međutim, ono malo slobodnog vremena koje imam, posvetim baštini, odnosno maslinarstvu.
Naravno, to znači da moram žrtvovati druge aktivnosti, poput izlazaka i druženja, ali uvijek se nađe vremena i za to. Postoje vikendi i praznici, iako ja često radim i praznicima.
Koliko dugo se bavite maslinarstvom u poređenju s hirurgijom?
-U hirurgiji sam skoro 40 godina. Maslinarstvom sam počeo da se bavim kasnije – ranije nije bilo toliko svijesti o potrebi njege maslina.
Prije su se masline sjekle ako bi ih vjetar polomio, a plodovi su se skupljali sa zemlje, što je bilo potpuno pogrešno prema današnjim standardima.
Stara generacija nije priznavala moderno proizvedeno ulje, ali mi, a posebno mladi, moramo se prilagoditi jer je to ulje ljekovito.
Cilj maslinarskih društava je edukacija, kako bi se proizvodilo kvalitetno ekstra djevičansko ulje.
Imate li planove za proširenje maslinarstva?
-Za sada radim za svoje potrebe, ali ako proizvodnja bude zadovoljavajuća, razmišljam i o komercijalizaciji.
Planiram otvaranje kušaonice ulja, gdje bi se prodavali proizvodi povezani s maslinama. Idealno bi bilo kada bih mogao nabaviti mali mlin, ali to su veliki izdaci.
Koji su sve izazovi u maslinarstvu danas?
-Sela se prazne, a sve je više komercijalizacije i betonizacije. Nažalost, ljudi više razmišljaju o prenamjeni zemljišta u građevinsko, nego o uzgoju maslina.
Potrebna je pomoć države ili lokalne samouprave kako bi se mladi motivisali da ostanu na imanjima i bave se maslinarstvom.
Entuzijazam vas može držati neko vrijeme, ali bez ekonomske koristi, sve pada u vodu.
Kako motivisati mlade?
-Vidim da mladi dolaze na radionice i pokazuju interesovanje, ali nam nedostaju podaci s terena o tome koliko su stvarno aktivni. Bez mladih, nema budućnosti u maslinarstvu.
Država treba pomoći u tom smislu, jer su edukacija i podrška ključni.
Vaš cilj u maslinarstvu?
-Moj cilj je da proizvodim ulje vrhunskog kvaliteta. Svake godine testiram svoje ulje i dobijam potvrdu da je riječ o ekstra djevičanskom ulju.
Ove godine planiramo da se pojavimo i na takmičenjima, gdje se ocjenjuje ne samo hemijski, već i organoleptički kvalitet ulja.
Maslinovo ulje je izuzetno ljekovito, osnova mediteranske prehrane, i važno je educirati ljude o njegovoj vrijednosti.
Na kraju, cilj mi je da ostanem dosljedan organskoj proizvodnji i da to ulje bude prepoznato po svom kvalitetu-.
