Crna topola novi spomenik prirode
Izvor, foto: Pobjeda
Autor: Ivana Komnenić
Viševjekovna crna topola koja se nalazi na Pjaci od kina jedan je od simbola Starog grada Kotora. Lokalna uprava pokrenula je proceduru da to stablo dobije status - spomenik prirode.
Studiju zaštite je uradila Agencija za zaštitu prirode i životne sredine a na osnovu nje biće izrađen akt o proglašenju zaštićenog prirodnog dobra.
U tom dokumentu navodi se, kako se pretpostavlja, da je crna topola posađena oko 1667. godinе nakon što je Kotor pogodio snažan zemljotres.
- Mjesto gdje je tada posađena mlada topola bilo je dvorište nekadašnjeg franjevačkog samostana Gospe od Anđela. Kao što i njena starost kaže, topola potiče još iz mletačkog doba. Ona, koja odolijeva ,,teretu“ godina, bila je i ostala omiljeno mjesto Kotorana, izletnika i znatiželjnih namjernika koji žele da je upoznaju.
Građanima starog grada simbol je srećnog djetinjstva i odrastanja. Na mjestu, na kome topola dočekuje i ispraća goste, dešavali su se, dešavaju se i dešavaće se brojni kulturni i zabavni događaji. Stanovnici samostana Gospe od Anđela, topolu su ,,ljubomorno“ čuvali od očiju javnosti, zidom visokim oko 12 metara.
A kada ga je nadrasla i pokazala svoju ljepotu, osim Kotorana, mogle su je vidjeti izletničke grupe i brojni turisti kako bi se prikazali na fotografijama, tik uz drvo na sred Trga koje odolijeva vremenu.
Tako je i danas. Stablo je simbol brojnih kulturnih manifestaciја a posebno treba istaći Kotorski festival pozorišta za djecu - piše u obrazloženju odluke.
Autori dalje navode da je stablo crne topole u uslovima postojećeg ambijenta specifično i jedinstveno u ovom dijelu Crnogorskog primorja, te da predstavlja viševjekovno svjedočanstvo o ljudskom stvaralaštvu u Kotoru, o čovjekovom prisustvu u prostoru i vremenu te je, kao nasljeđe koje pripada svima nama, neophodno zaštititi i kao takvo prenijeti budućim generacijama.
Područje Kotora, predstavlja prostor posebnih prirodnih i kulturnih vrijednosti koje su prepoznatljiv činilac vizuelne percepcije područja. Stoga je od presudne važnosti sačuvati ovu prirodnu vrijednost kao dio kulturno-istorijskog i prostornog nasljeđa Kotora, Primorja i Crne Gore.
Budući spomenik prirode crna topola je, sa stanovišta zaštite prirode, vrijedno stablo koje zahtijeva zaštitu i usmjereno upravljanje u cilju očuvanja biološke, kulturne i predione raznovrsnosti.
- Stablo karakteriše autentičnost, jer svojim impozantnim dimenzijama debla i krošnje, atraktivnošću i ulogom, predstavlja jednu između ostalih turističkih atrakcija. Godine starosti u ambijentu Starog grada predstavljaju suštinsku posebnost ovog stabla, a izgled krošnje i relativno dobra očuvanost čine je reprezentativnim primjerkom.
Stablo crne topole doprinosi biološkoj i predionoj raznovrsnosti područja Kotora. Krošnja topole predstavlja mjesto za odmor određenim vrstama ptica. Sama krošnja i prostor oko stabla obezbjeđuju pozitivan uticaj na mikroklimu prostora – piše pored ostalog u dokumentu.
Javna rasprava o studiji zaštite traje do 28. oktobra.
Biolozi objašnjavaju da crna topola (Populus nigra L.) je listopadno drvo iz porodice vrba (Salicaceae).
-Naziv roda Populus je kod Rimljana staro ime za topolu, najvjerovatnije, a tako se i tumači, kao arbor populi (stablo naroda). Ime vrste nigra znači crna. Može dostići visinu do 30 m praveći široku, razgranatu i prozračnu krošnju.
Korijenski sistem je jak površinski, međutim, ima nekoliko dubokih žila koje se mogu značajno oduprijeti udaru vjetra – piše u studiji zaštite.
Prosječni prečnik debla je oko 1,5 m, mada može ići i do 3 m. Obim debla crne topole iznosi 510 cm, odnosno njen prečnik je 162 cm. Raspon krošnje u najširem dijelu iznosi 14,20 m. Krošnja zauzima površinu od 154 m² . Visina stabla je 17 m.
*Fotografija, naslovna: Dan
- Tagovi:
- Kotor
- Pjaca od kina
