Gubici u vodovodnom sistemu preko 75 odsto
Izvor, foto: Dan
Autor: Biljana Marković
Od planiranih mjera na području Muo, Perast, Prčanj, Risan i Stoliv koristi će imati otprilike 8.200 stanovnika, uključujući stalnu i turističku populaciju, navedno je u elaboratu o procjeni uticaja na životnu sredinu za projekat „Vodosnabdijevanje i odvođenje otpadnih voda na Jadranskoj obali – Bokokotorski zaliv“.
Zahtjev za izdavanje saglasnosti na ovaj elaborat podnijelo je preduzeće Vodovod i kanalizacija Kotor.
Specifičnost kotorskog vodovoda je izuzetno velika dužina vodovodne mreže po potrošaču, koja bi, kako piše u studiji, bila dovoljna za grad od 70-80.000 stanovnika, koji ima mogućnost ravnomjernog širenja.
Tako ogroman sistem uslovili su konfiguracija terena, položaj naselja koja se snabdijevaju vodom i položaj glavnih izvorišta. U vodovodnom sistemu Kotora veoma je izražen problem gubitaka, ali i nelegalne potrošnje vode.
„Vodovod“ je u prethodnom periodu intenzivno radio na detekciji i sanaciji gubitaka; primarni cjevovodi su u velikoj mjeri ispitani, a otkrivena oštećenja su sanirana. Zamijenjena je i sekundarna mreža većeg dijela Risna i dio Dobrote od otvorenog bazena do Kampa, između magistralnog puta i mora.
Ipak, gubici vode i nelegalna potrošnja su i dalje najveći problem kotorskog vodovodnog sistema. Neprihodovana voda iznosi preko 75 odsto, piše u elaboratu čiji su autori mr Aleksandar Duborija dipl.inž.tehn., Željko Spasojević, dipl.inž.građ., Goran Šćepanović, dipl.inž. arh., Vladimir Filipović dipl. inž. maš., Katarina Todorović, dipl. bio. i Dragan Kalinić dipl. inž.el.
Studijom su obuhvaćena i planirana zaštićena prirodna dobra, prije svega brdo Vrmac čije je stavljanje pod zaštitu, u kategoriji Regionalni park, planirano Prostornim planom Crne Gore iz 2008. godine.
– Za sada za to zaštićeno područje nije urađen stručni nalaz – Studija zaštite, niti je isto stavljeno pod zaštitu, a time mu nije određen/osnovan upravljač. Orijentaciona površina ovog zaštićenog prirodnog dobra je oko 31,5 km2 – piše u elaboratu.
Kako za „Dan“ najavljuje sekretarka Sekretarijata za zaštitu prirodne i kulturne baštine Bojana Petković, javna tribina o elaboratu biće održana 6. novembra. Obrađivač elaborata je Institut za razvoj i istraživanja u oblasti zaštite na radu, Sektor za ekologiju.
Apartmanska naselja ugrozila staništa kostanja i lovora
Kada je u pitanju Morinjski zaliv, predlog za njegovo stavljanje pod zaštitu dat je u Studiji prirodne i kulturne baštine tog područja u kojoj je Zavod za zaštitu prirode dao predlog granica zaštićenog područja (13.908 ha) u kategoriji „Spomenik prirode“.
Za Zonu od Rta Trašte do Platamuna 19 Kostanjica, Lokalnim akcionim planom za biodiverzitet opštine Kotor (2014) predlaženo je stavljanje pod zaštitu autohtonog kostanja i lovora u kategoriji „Posebni prirodni predio“, čija je orijentaciona površina oko 5.500 hektara.
– Izgradnjom turističkog i apartmanskog naselja na ovom lokalitetu dio staništa je već trajno uništen, koji se treba rekultivisati prema preporukama Unesko komisije – upozoravaju autori elaborata i naglašavaju da treba zaštititi i stablo crne topole kao najstarijeg drveta u srcu Kotora, zasađeno nakon snažnog zemljotresa 1667. godine.
