.png)
Razvoj seoskog turizma u zaleđu: Potrebni podsticaji i bolja promocija
Izvor, foto: RTV Budva
Sve regije u Crnoj Gori sa svojim prirodnim i kulturnim vrijednostima privlače mnogobrojne posjetioce.
Turisti daleko od gradske gužve uživaju u miru i zadovoljstvu koje pružaju priroda, seoska domaćinstva, zdravi stilovi života, tradicionalna kuhinja i očuvani običaji i tradicija.
Stijepo Stanišić iz sela Stanišići, nadomak Budve, kaže da je seoski turizam kod nas još u začetku.
-Seoski turizam kod nas je još u razvoju. Ima razlike gdje je to zaživjelo od sela do sela, ali vidim u ovim mainskim selima počinje polako da zaživljava.
Posjećenost u selima bi bila sigurno veća da se ulaže u infrastrukturu. Što se tiče našeg sela infrastruktura je zadovoljavajuća.
Ja sam seoskim turizmom počeo da se bavim prije 15 godina i moja zamisao je bila da zaokružim tu priču, počev od domaće hrane i životinjske farme.
Ušao sam čak i u priču sa konjima da ljudi mogu da ih iznajmljuju i da jašu prema Stanjevićima.
Ima tu jedna trasa koja je fina skroz gore do Majstora odakle bi mogla da se vidi kompletna budvanska školjka.
Gore je bio zamišljen jedan užitak gdje bi se po domaćinski peklo meso na spicu i to je bio kao dnevni izlet, a uveče bi se vratili kod nas na večeru-kazao je Stanišić za TV Budva.
Posjetioci u seoskim domaćinstvima mogu očekivati toplu dobrodošlicu jer su Crnogorci kao i ostali narodi Balkana čuveni po svom gostoprimstvu i ljubaznosti, ali kako kaže Stanišić, institucionalna podrška je neophodna kako bi seoski turizam dostigao nivo kvaliteta poput Istre.
-Trebali bi da budu i neki podsticaji od samog ministarstva turizma da bi se pospješio seoski turizam.
Moji rođaci se takođe vraćaju polako selu i žele da pokrenu tu vrstu turizma, ali trebaju podsticaji i krediti da bi se ti planovi ostvarili.
Znam priču da su u Istri devedesetih godina sela takođe bila zapuštena kao naša, ali su mukotrpnim radom i ulaganjima danas došli do određenog nivoa i mnogobrojnih posjeta.
Tamo dolaze multimilioneri koje ne interesuje internet, gledaju more a na planini su, beru čajeve i žele autohtonu hranu-dodaje on.
Turisti i te kako vole da uživaju u plodovima Mediterana.
-Oni vole da siđu direktno u baštu i uberu paradajz, papriku, luk, to povrće koje nije prskano i da je čisto, to njih interesuje-zaključio je.
Posjetiti Crnu Goru znači susresti se sa raznolikim prirodnim ljepotama i ljudskom toplinom što obećava stavranje nezaboravnih uspomena.
Stijepo smatra da bi promocija seskog turizma na berzama ali i platformama morala biti značajno bolja i veća.
