Joksimović: Promjene u moru ne utiču samo na ribe
Izvor: Pobjeda
Autor: Igor Perić
Foto: Naslovna plava kraba na Solilima kod Tivta, Stevo Vasiljević/Pobjeda
Brojni klimatski i biološki indikatori ukazuju da su se obistinile procjene od prije deceniju i po da nas čeka tropikalizacija Jadrana, a time i promjena biodiverziteta, kazao je za Pobjedu naučni savjetnik u Institutu za biologiju mora (IBM) u Kotoru Aleksandar Joksimović.
Takvu tendenciju, prema njegovim riječima, potvrđuju zabilježene rekordne temperature mora sredinom jula, ne samo kod nas već i u susjedstvu, kao i nalazi invazivnih, tropskih vrsta koje popunjavaju ekološke niše u Jadranu, iako najsjevernijem i do sada najhladnijem dijelu Mediterana.
-Na dva metra dubine, senzori naspram zgrade Instituta su sredinom jula pokazali da su temperature prelazile 29 stepeni, dok je u sujednoj Hrvatskoj, prema podacima DHMZ u Dubrovniku zabilježeno 29,7 stepeni, što je rekord tokom dosadašnjih mjerenja - naveo je Joksimović.
Invazivne vrste
Da se već događa tropikalizacija Jadrana svjedoči i pojava novih vrsta poput ribe lav, koja je iz Indijskog okeana, preko Crvenog mora došla i do Jadrana.
-Prvi nalaz potvrđen je kod Brača 2019. godine, a kod nas je za protekle dvije godine evidentirano sedam primjeraka što ukazuje da nije više riječ o zalutalim jedinkama, već da je uspostavila populaciju – smatra sagovornik.
Joksimović ističe da je riječ o tropskoj vrsti čijem mrijestu pogoduje visoka temperatura.
-U situaciji kada nema prirodnih neprijatelja, izuzev moguće velikih hobotnica ili nekih vrsta kernji (iako za to nemamo dokaza) riba lav će zauzimati staništa autohtonih vrsta – kaže on.
Aleksandar Joksimović, foto: Stevo Vasiljević/Pobjeda
Ističe da u takvim uslovima jedino ciljani izlov može da utiče na ekspanziju populacije koja se bilježi u nekim drugim morima.
- Već smo predložili resornim ministarstvima iz oblasti ekologije i poljoprivrede, odnosno ribarstva da se donese akcioni plan kako bi se stvorili preduslovi da se animiraju ribari i ronioci da je ciljano love.
To nalaže oprez, zbog njenih otrovnih bodlji, ali sa druge strane činjenica da ima vrhunsko meso može da bude podsticaj za izlov – kazao je Joksimović.
Pomjeranje mrijesta
On je naveo da istraživanja do kojih su došli stručnjaci IBM u Kotoru, dokazuju da se dešava pomjeranje i kolebanje perioda mrijesta nekih vrijednih ekonomskih vrsta, sitne plave ribe – inćuna.
Krajem jula kada bi trebalo da bude „pik“ mrijesta ove vrste, uočen je izostanak, a vjerovatno se dogodio ranije.
-Okidač za mrijest je temperatura vode. Svaka riba se mrijesti pod drugačijim tempraturnim uslovima.
Dokazano je da se događa poremećaj, a da li će se neke vrste adaptirati, ili možda mrijestiti više puta, to je za sada nepoznanica.
Poznato je da visoke temperature pogoduju upravo tropskim vrstama jer se mrijeste tokom cijele godine – naveo je Joksimović.
Ukazao je da je još jedna invazivna vrsta već uspostavila stanište i gotovo potisnula domaću konkurenciju.
Primjer je plavi rak, poznat i kao plava kraba. Izuzetno podnosi visoke temperature a na nekim lokacijama, poput Solila, je potisnula domaću - zelenu krabu koju je gotovo nemoguće više i primijetiti u plićacima.
-Na nekim djelovima Mediterana plava kraba je prepoznata kao značajna ekonomska vrsta i našla je svoje mjesto u gastronomskoj ponudi, što je odavno slučaj preko Atlantika.
U saradnji sa Generalnom ribarskom komisijom za Mediteran (GFCM) predstoje nam ozbiljna istraživanja ekologije, biologije i genetike ove vrste.
Hoćemo da je proučimo i na osnovu validnih podataka i parametara preporučimo kao ustaljenu vrstu pogodnu za ekonomsku ekploataciju, što je jedini vid kontrole njene populacije – ističe Joksimović.
Primjer pojave ribe lav ili ekspanzije plave krabe, pribojavaju se stručnjaci, u uslovima visokih tempratura dovešće do postepenog povlačenja autohtonih vrsta u dublje ili hladnije vode.
-Uzmicanje domaćih i povećanje pridošlih vrsta i njihovih populacija uticaće i na „smjenu biodiverziteta“ – smatra Joskimović.
Materijal za oluje
Kaže da se promjene u moru ne reflektuju samo na morske stanovnike. Visoke temperature i velika vlaga u vazduhu pogodan su materijal za nastanak „superćelijskih oluja“ koje su sve češće na Jadranu.
Joksimović ukazuje da ono što su nekada bili povremeni „neverini“ lokalnog karaktera, sada pogađaju mnogo širi front, a razlog je što se karakteristični đenovski ciklon na putu ka Jadranu dodatno hrani toplim i vlagom zasićenim vazduhom sa mora što ga ojačava, i za posljedicu ima ekstremne nepogode.
-Primijetili ste, svi koji ste bili na moru sredinom jula jednu neobičnu pojavu: izostanak vjetra, karakterističnog maestrala koji duva od 11 do 17 sati sa mora ka kopnu.
Kad nema vjetra more se brže grije, voda brže isparava i smanjuje se kiseonik u njoj. Tek je minulih dana sa pojavom vjetra pala temperatura vode – primijetio je sagovornik.
Prema njegovim riječima, može se na nivou nauke polemisati da li su promjene u moru i prirodi uzrok ljudske aktivnosti i emisije ugljendioksida, ili prirodan evolutivni put planete koja se nalazi u interglacijali (interval između dva ledena doba, na što je matematičkim modelima ukazao naučnik Milutin Milanković u svojim proračunima).
-U svakom slučaju, promjene već živimo i biće izraženije - zaključuje Joksimović.
