Kanli Kula: Tvrđava koja priča priču prošlosti i budućnosti
Izvor: RTHN
Foto: Vuk Ilić
Kanli Kula, čiji je prvobitni naziv bio „Porte di Tera“, jedna je od najpoznatijih istorijskih građevina u Crnoj Gori.
Sagrađena u 16. vjeku, ova tvrđava je tokom Osmanskog carstva dobila svoje drugo ime – „Krvava kula“, služeći kao tamnica za osuđenike.
Vjerovalo se da se njena vrata mogu otvoriti samo jednom, pri ulasku, jer je bilo gotovo nemoguće izaći živ iz njenih zidina.
Kanli Kula nije samo istorijska znamenitost, već i živi kulturni centar.
Svako ko posjeti Herceg Novi, može uživati u bogatom programu i jedinstvenom istorijskom iskustvu koje ova tvrđava pruža.
Od 1996. godine, Kanli Kula je postala amfiteatar na otvorenom, najljepša scena na otvorenom na cijelom Jadranu, domaćin brojnih kulturno-umjetničkih manifestacija.
Na tvrđavi postoji prostorija gdje posjetioci mogu pogledati kratak film o njenom istorijatu, a mi smo priču o istorijskim dešavanjima vezanim za Kanli kulu čuli od Velibora Fulurije.
-Evo nas u gradu u kome priči nikad kraja. Grad je osnovao 1381. godine kralj Tvrtko prvi sa namjerom da u gradu napravi slanicu i da se ljudi bave trgovinom i prodajom solju.
Sto godina kasnije, 1482. grad osvjaju Turci, odnosno Otomanska imperija, 1538. Španci i to je zanimljivo, Španci su bili samo jednu godinu, a jedna godina kap u moru istorijskih događaja.
Postoji jedna tvrđava iznad grada koja se zove Španjola, Španci su stigli samo da urade par zidina samo, a u sjećanju je ostao naziv Španjola.
Godine 1539. čuveni turski admiral Hajrudin Barbarosa uspjeva ponovo da osvoji ovaj grad i te godine počinju da grade ovu kulu, Kanli kulu, što znači krvava kula, što samo po sebi govori o istoriji ovog kraja, jer ovdje smo na raskršću između dvije civiliuzacije između istoka i zapada.
Njemci imaju jednu rečenicu „prodor na istok“, mi mu dođemo s vremena na vrijeme kao vrlo važna stanica. U toj namjeri ovuda su protutnjale mnoge imperije-kaže Fulurija.
Mjesto patnje, i bola, zloglasni zatvor na Kanli kuli
Na tvrđavi postoji mnogo zanimljivih stvari.
-Postoji jedan prostor u kome su Turci držali vodu, kao neka vrsta cisterne, međutim, kasnije je to pretvoreno u zatvor i danas kada dođete na Kanli Kulu na zidinama se mogu vidjeti crteži zatvorenika.
Sudeći po simbolici očigledno je da se radilo o hrišćanima, vidi se mnogo krstova, riba, hrišćanskih simbola, brodova.
Određeni dijelovi tvrđave su iz tog perioda, 16. vijeka. Ranije je ulaz bio sa te južne strane.
Ne postoji nijedan stepenik stariji od 1.600 godine, što je dio ogromnog turističkog potencijala i zanimljivo je da od crkve Sv. Arhangela Mihajla koja je izgrađena 1905. godine na trgu Belavista, do tog južnog ulaza nemate više od tri, četiri minuta.
Današnji glavni ulaz je sa sjeverne strane. Tu je svojevremeno bila samo rupa nastala kao posljedica topovske paljbe, jer je Venecija u više navrata pokušavala da osvoji grad.
Jedna od najvećih bitaka bila je 1667. godine, Austrijanci su današnji ulaz sa sjeverne strane napravili u 19. vijeku kada je tvrđava već izgubila svoj strateški značaj.
Zidine su urađene na način da posjetilac koji prvi put dođe ne može da primijeti razliku šta je rađeno u 16. vijeku a šta kasnije.
Postoje dijelovi tvrđave koji su iz 19. 20. vijeka.
Velika rekonstrukcija rađena je 1966. godine i tada je između ostalog napravljen jedan od danas najljepših amfiteatara na cijeloj jadranskoj obali i tada je tvrđava praktično i otvorena za posjetioce-navodi Fulurija.
Velibor Fulurija sa turistima iz Francuske
Tokom ljetnjih meseci, tvrđava postaje epicentar kulturnih događaja, privlačeći posjetioce iz cijelog svijeta.
-Ja sam ovdje od sredine aprila i mislio sam da će uglavnom to biti turisti iz zapadne Evrope, međutim ima ih iz svakog kutka svijeta.
Sad kad biste mi dali geografsku kartu i kada bih stavio kažiprst za razgledanje teško da bih promašio djelić na planeti odakle nisu dolazili, samo za ova dva, tri mjeseca.
Uglavnom ih interesuje kada je tvrđava sagrađena, ko je sagradio, onda sa ove pozicije gdje je zatvor i gdje su zastave, može se praktično vidjeti sve ono što bi vrijedilo posjetiti kada se dođe u grad.
Sa te pozicije se vidi trg Belavista, što je neki onako naš mikro Monmartr sa pravoslavnom crkvom, sa galerijama, stepeništem koje povezuje dva trga, ovo je jedan od rijetkih gradova na planeti koji ima dva glavna trga, glavni trg koji se nekada zvao Trg od soli, sada se zove trg Nikole Đurkovića i trg Belavista, ustvari, trg Hercega Stjepana.
Povezuje iz stepenište kralja Tvrtka prvog, osnivača grada i to stepenište protiče ispod Sat kule koja je simbol grada, a ta kula je najbolji primjer eklektičkog pristupa kada govorimo o arhitekturi na ovim prostorima, jer tu kulu su počeli graditi takođe Turci 1667.
Ako se malo bolje zagledate, na samom vrhu možete vidjeti rimskim brojevima ispisanu 1865. što je godina kada su joj Austrijanci dali današnji izgled.
Sa tog trga Belavista, sa Kanli kule možemo vidjeti stepenište koje se zove Kala longa što bi značilo duga ulica, inače, zvaničan naziv je Ulica Marka Vojinovića-.
Prvi put poslije dugo vremena, otvoren je i dio ispod pozornice, omogućavajući posjetiocima da u potpunosti obiđu cijelu kulu.
Otvorena je i suvenirnica sa mjestom za odmor gde turisti mogu da se osvježe.
Tokom ljetnjih meseci, tvrđava postaje epicentar kulturnih događaja, privlačeći posjetioce iz cijelog svijeta. Brojem posjeta zadovoljni su u Javnoj ustanovi kulture Herceg fest pod čijim okriljem Kanli kula funkcioniše.
– Zaista se možemo pohvaliti da imamo goste iz svih krajeva svijeta, a trenutno prednjače gosti iz Francuske i Turske. U predsezoni, bilo je dosta Njemaca.
Takođe nas posjećuju i Španci, Poljaci, gosti iz Skandnavije, Rusi, Amerikanci…
Trenutno ovih dana, u prosjeku Kanli kulu posjeti oko 180 gostiju, a od početka godine oko 10.000 posetilaca-kaže Tanja Bošnjak, PR JUK Herceg fest.