Trošne barake, krovovi od najlona, zmije i pacovi
Izvor: Dan
Velikom zaradom pojedinaca i izgradnjom hotela padaju u sjenku socijalno ugrožena domaćinstava na Crnogroskom primorju, ističe dr Goran Ivo Marinović. U prilog ovoj svojoj tvrdnji navodi mnogobrojna neforalna naselja nastala na rubu urbane matrice primorskih gradova, među kojima je i naselje „7. jul” koje pripada opštini Tivat.
U ovom naselju dr Marinović je od 23. jula do 25. septembra sproveo istraživanje i identifikovao 35 stalno naseljenih domaćinstava sa prosječno šestoro djece mlađe od 18 godina.
– Analizom prikupljenih podataka istakla su se tri problema koja su zajednička za sve ispitanike. Prvo, sve samoizgrađene barake su nakon 40 godina korišćenja u lošem stanju, a pukotine u zidovima prave velike probleme ukućanima.
Jedan ispitanik je ukazao na svakodnevno prisustvo miševa, pacova i ostalih glodara koji napadaju malu djecu i jednogodišnju bebu dok spavaju. Tri druge porodice su ukazale na problem sa zmijama koje kroz rupe u podovima ulaze u barake.
Sve barake imaju trošne krovove koji redovno prokišnjavaju tokom obilnijih padavina. Oluja i jaka kiša u noći 22. na 23. septembar su izazvale poplave i nanijele veliku štetu mještanima. U skladu sa tim, jedna ispitanica se požalila da joj se djeca često razbolijevaju zbog vlage u spavaćoj sobi, a iste probleme prijavljuje još pet porodica.
Kao treći kolektivni problem 80 odsto ispitanika je nedostatak toaleta. Većina porodica svoje higijenske potrebe obavlja u obližnjoj šumi ili u improvizovanim tzv. poljskim ve-ceima.
Rastužuje činjenica da naši sugrađani u 21. vijeku kupaju djecu ispred baraka sa vodom zagrijanom na šporetu na drva, kako zimi, tako i ljeti – navodi dr Marinović i naglašva da je opšti cilj ovog istraživanja bio da prikupi podatke o uslovima življenja u naseljima u našem neposrednom okruženju, a koja politički lideri već decenijama zaobilaze i za svoje potrebe njihovim stanovnicima dijele lažne nade o urbanizaciji ili poboljšanju socijalnog statusa.
– Kada se pojavim sa opremom za snimanje razgovora i mojim skromnim foto-aparatom, u svakom neformalnom naselju sam po automatizmu prozvan kao još jedna osoba koja samo lijepo priča i kojoj ne treba vjerovati – ističe dr Marinović i dodaje da mu je trebalo vremena da pridobije povjerenje sugrađana kojima je pomoć zajednice najpotrebnija.
– Zahvalan sam za prijateljstva koje sam sklopio i dirnut gostoprimstvom ljudi koji krovom od najlona, guma i ostalog otpada štite svoje najmilije od prirodnih nepogoda – kaže dr Marinović.
Ističe da će vrijeme pokazati da li će Opština Tivat u novoformiranom sastavu prihvatiti odgovornost za urbanizaciju neformalnog naselja „7. jul” i kada će njegovi stanovnici dobiti trajno rješenje stambenog pitanja imajući u vidu da je većina porodica iskazala negodovanje prema mogućoj selidbi.
– Oni su izgubili strpljenje, a starija populacija i nadu da će poslije 40 godina neuslovnog življenja dobiti svoj ključ i dugo priželjkivanu sigurnost toplog doma. Za njih je stambeno pitanje direktno povezano sa „pravom na dosledan život bez ponižavanja”, kako je istakla jedna ispitanica.
Dužnost državnih institucija je da obezbijede pravo na dosljedan život svih građana, te se ovom prilikom pozivaju donosioci odluka da rješavaju stambena pitanja stanovnika „7. jula” – poručuje Marinović.
Institucije goruća socijalna pitanja prepuštale privatnom sektoru
– Vlada je decenijama zagovarala socijalnu politiku koja se temelji na postavkama neoliberalne ekonomije. U vremenima iza nas bili smo svjedoci slabljenja socijalne odgovornosti institucija i prepuštanju gorućih socijalnih pitanja privatnom sektoru.
Svima nam je danas jasno da privatni sektor ne može da riješi, sad već nagomilane, socijalne probleme u društvu. Međutim, postavlja se pitanje da li će novoformirana Vlada promijeniti pravac razvoja socijalne politike kada su u pitanju najugroženiji pojedinici i domaćinstva u Crnoj Gori?
Da li će naši novi lideri kreirati inovativne i savremene modele socijalnog stanovanja za najugroženije ili će nastaviti sa kopiranjem stambenih rješenja preuzetih od industrijski razvijenih zemalja?
Ova praksa usvajanja stranih modela bez kritičkog promišljanja, koja je u Crnoj Gori prisutna od 2005. godine, pokazala se neodrživom prvenstveno zato što naša ekonomija nije u mogućnosti da finansira visoke standarde gradnje propisane ovim programima – kaže dr Marinović.
Jačanje programa socijalnog stanovanja
Dr Marinović ističe da se dosadašnjim rješenjima socijalog stanovanja ne može obezbijediti kvalitetna stambena jedinica za socijalno ugrožene kategorije stanovništva i da je Crnoj Gori prijeko potrebno jačanje programa socijalnog stanovanja koje se bazira na novoj politici socijalne inkluzije i savremenim urbanističko-arhitektonskim rješenjima koja su sve prisutnija u svijetu.
Dr Goran Ivo Marinović doktorirao je arhitekturu i urbanizam u Južnoj Koreji na Državnom univezitetu u Seulu. Bio je docent i gostujući profesor u Južnoj Koreji, Meksiku i Kuvajtu, a od ove godine je zaposlen na Arhitektonskom fakultetu Univerziteta Crne Gore.
-Rastužuje činjenica da naši sugrađani u 21. vijeku kupaju djecu ispred baraka sa vodom zagrijanom na šporetu na drva, kako zimi, tako i ljeti-.
*Fotografije: Boka News, Dan
- Tagovi:
- Tivat
