Da li sredozemne medvjedice ponovo stanuju ovdje?
Izvor: Pobjeda
Autor: Igor Perić
Foto : Dušan Varda i Ðorđe Kovjanić
Akcija postavljanja kamera u pećinama duž stjenovite obale na jugu primorja u kojima se očekuje prisustvo sredozemne medvjedice (Monachus monachus), doskora kritično ugrožene vrste morskih sisara, počela je u organizaciji Mediteranskog centra za ekološki monitoring (MedCem) i Centra za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP).
Kako je Pobjedi kazao ekolog, ronilac i reditelj Dušan Varda iz MedCem-a, prije tri sedmice su dobili zvanično odobrenje od Agencije za zaštitu životne sredine za postavljanje četiri kamere - zamke na pogodnim lokacijama, za koje se vjeruje da bi mogle da potvrde da li se pojedinačni primjerci medvjedice, kakva je lani u avgustu zabilježena kamerom, zadržavaju duž Crnogorskog primorja.
- Postavljanje kamera i monitoring, koji će uslijediti, trebalo bi da rezultiraju prikupljanjem podataka na osnovu kojih bi se dalje radile procjene o potencijalnim zonama koje posjećuju medvjedice, identifikaciji jedinki i drugim nalazima.
To bi u perspektivi bilo polazište da se obezbijedi neka vrsta zaštite tih lokacija od uznemiravanja i narušavanja – kazao je Pobjedi Varda.
Međunarodni projekat
Prema njegovim riječima, istraživanje se obavlja u sklopu šireg trogodišnjeg projekta koji povezuje Italiju, Hrvatsku, Crnu Goru i Albaniju pod pokroviteljstvom fondacije Monk seal Alliance, koju je u svrhu zaštite donedavno kritično ugrožene vrste tuljana osnovao princ Albert Drugi od Monaka.
Riječ je o krovnoj organizaciji koja je uvezala dosadašnje parcijalne napore da se oporavi populacija sredozemne medvjedice, vrsti tuljana čija je populacija sredinom prošlog vijeka bila svedena na svega 500 jedinki i uvrštena na IUCN crvenu listu kritično ugroženih vrsta životinja.
Decenije napora i angažovanja stručnjaka doprinijele su da se populacija oporavi, a kako Varda navodi, grčki stručnjaci procjenjuju da trenutno, uključujući i veliku koloniju na atlantskom ostrvu Kabo Blanko, medvjedica ima oko 900 jedinki.
To je rezultiralo i skidanjem sa liste „kritično ugroženih“ i sada se vodi kao ugrožena.
U Evropi, odnosno na Mediteranu postoje pojedinačne grupe ovih sisara koje su najbrojnije u Grčkoj i Turskoj, dok u drugim djelovima, uključujući i Jadran, povremeno se uoči njihovo prisustvo.
Prvi dokumentovani nalaz da medvjedica ponovo pliva Jadranom zabilježio je upravo Varda kamerom prošle godine nakon dojave ulcinjskog ribolovca Nagiba Kurtija i to tri dana od momenta kada je primijetio, što je potvrdilo da se zadržavala na istom mjestu.
Decenija istraživanja
Njegova organizacija MedCem sa partnerima proteklih deceniju promoviše zaštitu sredozemne medvjedice u Crnoj Gori.
MedCem je ranije u u saradnji sa grčkim NVO Archipelagos, Institutom za biologiju mora u Kotoru i Biospeleološkim društvom Crne Gore sproveo trogodišnje istraživanje mapiranja svih morskih pećina u Crnoj Gori, kao potencijalnog staništa ove vrste.
Istraživanje je tada finansirao kotorski Jugopetrol, a od 2018. do 2021. godine CEPF (Critical Ecosystem Partnership Fund) je bio pokrovitelj nastavka projekta monitoringa gdje su, uz odobrenje Agencije za zaštitu prirode i životne sredine, postavljene kamere u odabranim morskim pećinama.
Nije bilo pozitivnog rezultata do prošle godine i zarona nakon dojave ulcinjskog ribara.
Varda apeluje na sve koji uoče prisustvo medvjedice da o tome obavijeste neku od organizacija uključenih u projekat ili Institut za biologiju mora.
Kaže da su sredozemne medvjedice bezopasne, prijateljski nastrojene, ali se ne preporučuje približavanje jer na taj način čovjek može da ih ugrozi.
-Nemojte joj prilaziti ako je vidite i nemojte je uznemiravati. Medvjedica je prirodna rijetkost i nemjerljivo bogatstvo Crne Gore, a na nama je da u saradnji sa institucijama omogućimo da to i ostane – kazao je Varda.
- Tagovi:
- Dušan Varda
- MEDCEM
- Ulcinj
- Monitoring
- Ekologija
