Muslimani slave Kurban Bajram, dan radosti, vjere, razumijevanja i ljubavi
Izvor: Agencije
Foto: EPA-EFE
Muslimani danas obilježavaju Kurban Bajram, jedan od dva najveća praznika u islamu. Proslava praznika u vezi je sa odlaskom vjernika na Hadž u Meku i Medinu.
Kurban Bajram ili Dan žrtve slavi se četiri dana. Prvog dana Kurban Bajrama, očevi i majke bogato daruju svoju djecu i najmlađu rodbinu, a žene pripremaju bogate trpeze za goste.
Praznik se dočekuje u kućama, a u zoru se odlazi u džamije na sabah-namaz, gdje se čeka izlazak sunca i klanja Bajram-namaz.
Poslije čestitanja, odlazi se na groblje, a potom kući gdje je, prema pravilima šerijata, sve pripremljeno za žrtvu Kurbana.
Kurbansko meso se dijeli na tri dijela, od kojih je jedan namijenjen siromasima, drugi rodbini, a treći se ostavlja u kući.
Kurbansko meso može se podijeliti i nemuslimanima, a cilj darivanja je zbližavanje ljudi i negovanje dobrosusjedskih odnosa.
Zabilježeno je da je prorok Muhamed prvi dio mesa koji bi odsjekao, kao znak pažnje i dobre volje, uvijek poklanjao komšijama, hrišćaninu i Jevrejinu.
Kurban-bajram se naziva i hadžijski, zato što se toga dana završava glavno godišnje hodočašće Kabi u Meki.
Hadž na tom svetom mjestu jedno je od pet glavnih obaveza svakog punoljetnog muslimana kome to imovinsko i zdravstveno stanje dozvoljava.
Smatra se da je hadžija Alahov gost kome se pruža prilika da mu se oproste svi gresi. Milioni muslimana svake godine okupljaju se na tlu kojim je koračao Muhamed.
Tradicionalno, nakon molitve u Meki, hodočasnici odlaze do planine Arafat gdje se vjeruje da je Muhamed posljednji put propovijedao.
U tradiciji islama, kurbansko meso ne dijeli se samo muslimanima već svima bez razlike – sirotinji, komšijama i rodbini.
Čestita se rečenicom “Bajram šerif mubarek olsun” što u prevodu znači “neka bude čestit i blagosloven Bajram”.
Hadžiluk se ne smatra samo ispunjavanjem božje zapovijesti, nego i dokazom jednakosti svih pripadnika islamske vjere pred Alahom, a cilj mu je i potvrda jedinstva i solidarnosti islamskog svijeta.
Običaj hodočašća svetih mjesta poznat je i u preislamskoj Arabiji, kao i među semitskim narodima.
Svi muslimanski vjerski praznici računaju se po mjesečevoj, a ne po sunčevoj godini, a Kurban Bajram je dva mjeseca i deset dana poslije Ramazanskog Bajrama.
- Tagovi:
- Bajram
