Za ,,spašavanje“ kućica HTP Ulcinjske rivijere potrebna stručna studija
Izvor, foto: Pobjeda
Autor: Nada Kovačević
Odbrana kućica Hotelsko-turističkog preduzeća Ulcinjska rivijera na Adi Bojani od mora, koje ih polako „guta“, privremeno se može sanirati nanošenjem pijeska, ali dugoročno i trajno rješenje može donijeti samo detaljna studija za koju je Javno preduzeće Morsko dobro predalo projektni zadatak i potrebna novčana sredstva Ministarstvu održivog razvoja i turizma, potvrdili su Pobjedi iz ove institucije.
Hidrološki ekspert, prof. dr Mihailo Burić smatra da bi promjena režima toka rijeke Bojane, odnosno regulacija, mogla da se desi da čuveno ostrvo Ada Bojana bude ozbiljno ugroženo i u krajnjem da potpuno nestane zbog erozije.
On je u izjavi za Pobjedu kazao da je eksplicitno upozorio da se istraživanja i radovi u vodotoku i delti Bojane moraju izvoditi uz obavezno učešće potamologa (specijalista za rijeke), jer u suprotnom može doći do ozbiljnijih posljedica i ugrožavanja rječnog ostrva.
- Niko nije shvatio ta upozorenja. Vodotok je dinamička prirodna pojava sa zakonitostima, procesima i objektima, koje ako ne poznajete ne možete ni upravljati njima. Zato svakom ovakvom poslu prethode ozbiljna i stručna istraživanja uz redovan monitoring, na osnovu čijih rezultata se preduzimaju odgovarajuće aktivnosti, ako treba - kazao je Burić.
On naglašava da uvijek kada u neki stručni problem ne unesete dovoljno znanja, nastaju veliki problemi i štete i to „daleko veće od ulaganja za istraživanja i izvođenje radova“.
- Delte rijeka su složena ,,živa bića“ koja se često transformišu i upravljanje njima je ozbiljan stručni posao, koji se ne svodi na uklanjanje pijeska refulerima. U principu, svaki posao može biti uspješan samo ako se u njega unese dovoljno znanja. A postoji i varijanta ,,ja ga naučim a on poslije zna bolje od mene“, što je kod nas, nažalost, čest slučaj - tvrdi Burić.
Italijanski predlozi
Zamjenik direktora JP Morsko dobro Dragoljub Marković kazao je Pobjedi da je proces erozije obale Ade na Bojani sa morske strane dugotrajan i plod je složenog sistema.
- To je pojava koja nije istovjetna niti slična onome što je erozija takozvanih ,,džepnih“ plaža. Mi smo prije više od godinu dobili zadatak da pripremimo studiju, odnosno rješenje za taj problem.
Pokrenuli smo sve eksperte koji su nam bili dostupni kako u Crnoj Gori tako i u okruženju, ali su oni naveli da sa takvim problemima nemaju iskustava - kazao je Marković.
Nakon toga na jednom međunarodnom skupu kontaktirali su predstavnike regije iz Italije, koji imaju najviše iskustva u saniranju erozije na deltama rijeka i od njih dobili predlog šta dalje raditi.
- Kao javno preduzeće opredijelili smo sredstva za izradu studije kojom treba ispitati te procese i predložiti moguća rješenja. Prije nekoliko mjeseci, početkom ljeta, po odluci Vlade predali smo projektni zadatak i sva sredstva Ministarstvu održivog razvoja i turizma koji radi baznu studiju koja bi trebalo da bude osnov za kvalitetno i trajno rješenje problema - istakao je Marković.
Jedino što se može hitno raditi je, kaže on, nasipanje plaže za što je Morsko dobro opredijelilo sredstva od 50.000 eura.
- Tu je Morsko dobro sprovelo tender, ali je došlo do administrativnih komplikacija, žalbe ponuđača - kazao je Marković.
Prema njegovim riječima, radi se o vrlo agresivnoj eroziji i sav pijesak koji se nanese ponovo odnese prvo nevrijeme zbog toga ,,što se radi o jednom snažnom procesu koji je proizvod velikog hidrološkog sistema“.
Odvojeni projekti
Iz Uprave za vode kazali su da ovaj problem nije u njihovoj nadležnosti i da je to ,,obaveza“ upravljača, odnosno HTP Ulcinjske rivijere, a na drugom mjestu preduzeća Morsko dobro.
Kako je Pobjedi kazao direktor ove ustanove Damir Gutić, oni su prošle godine ustupili izvađeni materijal od čišćenja desnog rukavca rijeke Bojane kako bi se ta plaža proširila i kućice zaštitile.
- Jako more je od prošle godine do sada veći dio nasutog materijala odnijelo. Prije mjesec Ulcinjska rivijera nam se ponovo obraćala da im ustupimo određenu količinu materijala da to zaštite. Materijal je nasut, ali je nakon nevremena odnesen u more. To je bilo samo privremeno rješenje - tvrdi Gutić.
On objašnjava da je odgovornost Uprave za vode upravo da pomogne materijalom koji je izvađen iz korita desnog rukavca i da ta dva procesa nijesu spojena.
- Jedino što možemo da pomognemo je da se, shodno odluci Vlade, izvađeni materijal ustupi Morskom dobru za prihranjivanje plaže na Adi Bojani. To je privremenog karaktera sve dok se ne napravi studija kojom će biti predviđena neka vrsta objekata koja bi spriječila djelovanje talasa – kazao je Gutić.
Naša jadranska obala lagano tone
Prema tvrdnjama profesora Burića, a koje je on iznio u svom elaboratu, za sada možemo sa sigurnošću zaključiti da Jadransko more, odnosno naša obala lagano „tone“ i mi danas živimo u vremenu transgresije.
- Ovi geološki procesi (epirogeneza) bi trebali principijelno biti uzeti u obzir pri prostornom planiranju. Bez posebnih egzaktnosti na primjerima svima shvatljivim, može se potvrditi ova teza, od prizemlja zgrada u Veneciji, do starih gradova kod Ulcinja i u Boki Kotorskoj, koji se danas nalaze na morskom dnu, desetine metara ispod nivoa mora.
Kod tumačenja izdizanja Jadranskog mora sasvim su realni indikatori rimski gradovi, izgrađeni prije oko 2.000 godina. Oni su sada pod morem, pa te dubine mogu biti korisne za interpretaciju procesa izdizanja Jadranskog mora (Risan, Ulcinj). Izdizanje mora će uticati na naš veliki turistički potencijal od 74 plaže, dužine 57.500 metara i površine od 1.615 metara kvadratnih - navodi dr Burić.
- Tagovi:
- Ada
- Bojana
- Morsko dobro
- Plaža
