Banka hrane: Svako treće dijete u Crnoj Gori odlazi u krevet gladno
Foto: Banka hrane/Kuvar Žarko
Uprkos napretku u borbi protiv siromaštva i uvrštenja borbe protiv siromastva i gladi u Globalne ciljeve održivog razvoja, zadnjih godina se dešava stagnacija. Gotovo 282 miliona ljudi u 59 zemalja i teritorija doživjelo je visoki stepen akutne gladi u 2023, što je porast od 24 miliona u svijetu u odnosu na prethodnu godinu, saopštila je predsjednica Banke hrane Marina Medojević.
Naglasila je da je do ovog porasta došlo zbog veće prehrambene krize u i oštrog pogoršanja sigurnosti hrane, posebno u Pojasu Gaze i Sudanu.
-Ambiciozni cilj Ujedinjenih nacija da iskorijeni glad do 2030. ovim je postao upitan.
U 2023. više od 36 miliona djece mlađe od pet godina bilo je akutno pothranjeno u 32 zemlje i zahvaćeno prehrambenom krizom.
Ključni pokretači prehrambenih kriza su sukobi, ekonomski šokovi i ekstremne vremenske prilike.
Na inicijativu Organizacije za hranu i poljoprivredu UN (FAO )150 poslanika iz svijeta, potpisali su globalni pakt čiji je cilj da podstakne države članice UN, posebno njihova zakonodavna tijela, da se bore protiv gladi i neuhranjenosti.
Države bi trebale izraditi politiku za smanjenje gubitka hrane-kazala je Medojević.
Nedostatak globalnog napretka u pogledu rasipanja hrane posljedica je niskih javnih investicija i nedostatka jasne politika, te rasipnih potrošačkih navika.
Države svijeta su pozvane da rade na strateškom razvoju u cilju održivog sistema za prehranu ljudi.
Medojević naglašava da Crna Gora nema sistemski pristup za rješavanje problema siromastva i gladi što su prva dva cilja održivog razvoja.
-Svijet bez gladi usmjeren je na iskorijenjivanje gladi i svih oblika pothranjenosti, osiguravanje snabdijevanja hranom za sve i postizanje održive proizvodnje hrane-istakla je ona.
Poreske olakšice za donacije hrane
Poreske olakšice kao što su ukidanje PDV-a na donaciju hrane, jedan su od načina podsticanja donacija, a time umanjenja siromaštva i borbe protiv bacanja hrane.
Ukidanje PDV-a na dječiju hranu ili barem smanjenje, olakšalo bi prehranu djece najranije dobi.
Mjere podrške poljoprivrednoj proizvodnji
-Podsticanje poljoprivredne proizvodnje je način osiguranja prehrambenog suvereniteta svake države pa i naše.
Država mora da zaštiti poljoprivredne proizvođače na svim nivoima.
Otkup proizvedenog za potrebe bolnica, vrtića, škola, studenstskih menzi, narodnih kuhinja, promovisanje naše hrane u restoranima, hotelima samo su neki od načina da država osnaži proizviđače hrane i pomogne održivost prehrane na državnom nivou-ističe Medojević.
Dovoljan broj obroka u narodnim kuhinjama
U Narodnim kuhinjama širom države nema dovoljno obroka za sve koji su u potrebi. Najčešće opravdanje zvaničnika je nedostatak sredstava.
U objektu Narodne kuhinje Glavnog grada, nikada nije spremljen ni jedan obrok. Zbog toga cijena obroka je skuplja, a svjesno se odbacuje i donacija hrane proizvođaća, uvoznika, humanih pojedinaca.
-Odričemo se i mogućnosti da u Narodnoj kuhinji, obučimo pa zaposlimo, socijalno ugrožene građane i time ih spasimo bijede i gladi.
U glavnom gradu svega 300 porodica koristi jedan dnevno obrok u Narodnoj kuhinji grada a on nije dostupan svim članovima porodica.
Svega 700 obroka nije dovoljno za preko 180.000 stanovnika Glavnog grada.
Ograničenje na četiri člana porodice u Sekretarijatu za finansije glavnog grada, obrazlažu da novca za više obroka nema-navodi Medojević.
Prema njenim riječima zbog toga su kriterijumi za ostvarivanja prava na jedan dnevno spremljen obrok, eliminišući i nisu dostupni svim gladnom ljudima.
-Zašto oprema za kuhinju, kupljena za potrebe protokola države, stoji u Muzičkom centru, nekorišćena a plaćena je iz budžeta 300.000 eura, nismo saznali iako je ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišić obećala da će sve učiniti da se ona stavi u funkciju Narodne kuhinje?
Da novca nema demantuju podaci da su se samo prva četiri mjeseca ove godine potrošilo za reprezentaciju 219.000 eura, za dnevnice u inostranstvu 540.000, dnevnice u zemlji 78.000, a za prevoz (kod nas socijalno ugroženi niti nezaposleni nemaju čak ni besplatan gradski prevoz) 583.000 eura.
Na nivou države imamo oko 130.000 ljudi u stanju socijalne potrebe a samo 18.000 koristi malu socijalnu pomoć- MOP ( od 84 za pojedinca do maksimalnih 164 eura za pet i više članova porodice ) namijenjenu siromašnima-naglašava Medojević.
Užina u školi, podrška nezaposlenim porodiljama
-Za siromašne nema dovoljno socijalnih stanova, niti plaćenih stambenih prostora.
Komunalne i ostale troškove najugroženijima ne plaćamo, niti se brinemo da li će njihova djeca u školi imati jedan siguran obrok kako to rade socijalno odgovorne države.
Njihovo školovanje nakon osnovne škole je upitno jer država i lokalne samouprave ne prepoznaju važnost ulaganja u njihovo obrazovanje, što je siguran put u borbi protiv gladi i dugoročnog siromaštva.
Svega 120 eura mjesečno godinu dana od porođaja, prima nezaposlena majka bez ikakvih prihoda, za novorođenče. Od tog novca se ne može hraniti niti njegovati dijete-.
Roditeljski dodatak, ne jednokratna pomoć
Predlog Banke hrane je uvođenje roditeljskog dodatka čija visina će zavisiti od ukupnih prihoda porodice.
Najviše petoro djece u porodici prima dječiji dodatak iako se zvaničnici tvrde, da svako dijete prima ovu pomoć.
Mjesečna podrška porodicama i pojedincima u stanju nužde je način za umanjenje problema, a to nisu nikako jednokratne novčane pomoći.
-Svako treće dijete u Crnoj Gori odlazi u krevet gladno, saznanje je koje imamo od relevantnih međunarodnih organizacija već duže vrijeme, što nije doprinijelo Izradi strategije za borbu protiv siromaštva i gladi.
Siromašne stavljamo da tavore, obespravljeni, gladni, bez osnovnih sredstava za život, daleko od svih društvenih dešavanja što im onemogućava da se bore za svoja prava-kazala je Medojević.
Banka hrane i ove godine poklanja ručak
Kao mali doprinos Međunarodnom danu borbe protiv gladi Banka hrane Crne Gore i Kuvar Žarko su u prethodne dvije sedmice poklonili 40 kompletnih ručaka za naše ugrožene sugrađane.
- Tagovi:
- Banka hrane
- Akcija
- Pomoć
- Humanost
- Marina Medojević
