Svijet varki i iluzija Dragane Kršenković Brković
„Svijet varki i iluzija“ – naziv je autorske večeri književnice Dragane Kršenković Brković koja je održana u Muzeju grada Perasta.
O stvaralaštvu i poetici autorke govorio je književnik Miraš Martinović, a publici se obratila i sama autorka. Prisutne je na samom početku pozdravila direktorica OJU “Muzeji” Kotor Slađana Mijanović. Voditeljka programa bila je Biserka Milić.
Književnica Dragana Kršenković Brković autorka je romana “Atelanska igra” i “Izgubljeni pečat”, zbirki pripovjedaka “Vatra u Aleksandriji” i “Gospodarska palata”. zbirke jednočinki “Iza nevidljivog zida”, monografija “Poetika prolaznosti: Organizacija vremena u Ranim jadima Danila Kiša” i “Fragmenti: Zapisi o književnosti”, kao i knjiga za djecu – “Tajna plavog kristala”, “Duh Manitog jezera”, “Muzičar s cilindrom i cvijetom na reveru”, “Modra planina” i “Tajna jedne Tajne”.
Diplomirala je dramaturgiju na Fakultetu dramskih umjetnosti Univerziteta umjetnosti u Beogradu, i na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Beogradu. Magistrirala je na Filozofskom fakultetu Univerziteta Crne Gore. Bila je gostujuća književnica i stipendistkinja UNESCO-a (2000), Hubert H. Humphrey Programa (2005-2006), Österreichischer Austauschdienst (OeAD) (2008), Das Bundeskanzleramt & KulturKontakt Austria (The Austrian Federal Chancellery & KulturKontak Austria) (2011), Nemzeti Kulturalis Alap (The National Cultural Fund of Hungary) (2013), Apexart-a (2014), Art Omi i The Whiting Foundation (2017). Boravila je u Njujorku, državi Njujork, Washington DC, Kaliforniji, Beču, Gracu, Pečuju, Bolonji, Bratislavi i na Rodosu”, navode iz OJU “Muzeji” Kotor.
-Ako bi trebalo jednom rječju da opišem ono što sam u mojim knjigama željela da izrazim, onda bi ta riječ bila - otpor. Sve što sam napisala izraz je mog dubokog nemirenja sa haotičnim društvenim dešavanjima devedesetih godina i, sa druge strane, s okrutnom datošću koja određuje naše trajanje, a to je naša smrtnost i prolaznost– kaže autorka.
Prema njenim riječima, književnost je ono mjesto na kome se najdublje može izraziti svoj lični revolt, svoje neslaganje i odbijanje svih onih procesa koji nam razaraju život, čineći ga – generalno – jedva izdržljivim.
-Da bih izrazila svoje neslaganje odabrala sam – na polju smo književnosti pa dakle govorimo o literarnom izražavanju – jedan drugačiji put. Nasuprot očekivanom opisivanju svog onog užasa što je bila, i što nažalost još uvek jeste, naša stvarnost, ja sam se okrenula 'osluškivanju' onih unutrašnjih, na prvi pogled 'nevidljivih' tokova, sve sa jednim ciljem – da pokušam da razumijem na kojoj to matrici dešavanja počiva ovaj naš današnji trenutak.
Dva momenta su se odmah nametnula – to su nasilje i mitološka svijest. Tako se moje priče, razmještene u prostoru i vremenu, bave onim što bi se moglo nazvati ‘iskonska stvarnost’ – strukturom nesvjesnog koja se odražava u ritualnim modelima kolektivnog ponašanja; potom, silama razaranja sa ishodištem u kolektivno-nesvjesnom; očajničkom potrebom da se vlada i osjeti moć– objašnjava Kršenković Brković.
Ona ističe da vjeruje u posebnu moć priče. Pripovjedanjem priča, ocjenjuje autorka, čovjek se određuje prema svijetu.
-On se brani od onog što mu svijet nameće, on 'ukida' svijet, ali 'ukida' i uslovnosti svog položaja. Otuda smatram da priča ima snagu da 'pronađe svoj put do onog ko će je ispričati', kao i 'put do onog ko će je pročitati– ocjenjuje autorka.
Kada se govori o društvenoj stvarnosti, kaže Kršenković Brković, očekuje se da autorka piše o posljedicama dejstva, o onome što se dešava malim ljudima.
-Ja sam krenula u ispitivanje uzroka. Atelanska igra je pozorišni pojam. To je farsa. To su oblici pozorišnog pričanja priče. Atelanska igra razvila se iz ideje da napišem priču o odnosu umjetnika i vlasti.
Krajem sedamdesetih i osamdesetih godina umjetnici su imali važnu ulogu u društvu, uključivali su se u nešto što je umjetničkom biću nedopustivo. Ja sam odlučila da svoje stavove ne iznosim preko kolumni i javnih nastupa. Pretočila sam ih u roman– objašnjava autorka.
Ona kaže da je roman “Atelanska igra” napisan za tri godine. Roman je, kako je kazala, fikcija, ali su predstavljena i tri stvarna lika.
Martinović ističe da je Dragane Kršenković Brković ozbiljan pisac, a da su njeni roman i pripovjetke ozbiljna djela.
-Ako neko piše najbolje u zemlji i regionu, onnda je to Dragana Kršenković Brković. Postoje knjige koje bude pažnju i strast, a među Draganinim djelima neka su upravo takva. Njena priča jednostavno teče kao bistra voda u kojoj se sve vidi, sve je jasno i providno..
Mnogo je istorijskih romana napisano i istorijskih novela i ljudi su se držali istorije. Držali su se istorije oni koji su bili malog dara, a veliki umjetnici rade mimo istorije. Drže se istorije kao okvira, ali rade svoj posao – stvaraju umjetnosti.
Dragana je izmislila ovu knjigu, ali ona je toliko stvarna da je stvarnija od stvarnosti.Ona se prepoznaje u ovom vremenu, ali prepoznavaće se u mnogim vremenima i nalaziće svoje čitaoce– ocjenjuje Martinović.
Organizator književne večeri bila je Opštinska javna ustanova „Muzeji“ Kotor.
- Tagovi:
- Kotor
- Perast
- Muzej
- Miraš Martinović
